Građani Europske unije trebali bi osigurati zalihe potrepština u slučaju izbijanja rata ili druge velike izvanredne situacije, stoji u izvješću koje je objavljeno u srijedu. Izvještaj o civilnoj i vojnoj spremnosti Europe napisao je bivši finski predsjednik Sauli Niinistö, koji obnaša funkciju posebnog savjetnika predsjednice Europske komisije.
Izvještaj ističe da EU nije bila spremna ni za pandemiju covida-19 ni za rusku agresiju na Ukrajinu te da mora "prijeći s reakcije na proaktivnu pripremljenost".
U dokumentu stoji da bi Europska unija trebala savjetovati kućanstva da budu spremna na najmanje 72 sata samostalnog funkcioniranja u slučaju nužde. Preporučuje se da države članice svojim građanima pruže smjernice o skladištenju potrepština, evakuacijama i pristupu hitnim službama, između ostalog.
"Moramo pripremiti građane za izvanredne situacije"
U istraživanju citiranom u izvještaju navedene su razne osnovne zalihe koje bi kućanstva trebala imati u slučaju izvanredne situacije, uključujući hranu, piće i lijekove, baterijske svjetiljke te radioprijemnik na baterije.
Cilj je ovim preporukama pripremiti građane EU za izvanredne situacije koje se kreću od nove pandemije do ekstremnih vremenskih uvjeta ili oružane agresije, stoji u dokumentu. Iako izvještaj ne navodi rusku agresiju kao jedinu moguću prijetnju, ističe je kao glavnu.
Rusija kao glavna prijetnja
"Nemamo jasan plan o tome što će EU učiniti u slučaju oružane agresije na neku od država članica. Prijetnja rata koju predstavlja Rusija za europsku sigurnost prisiljava nas da ovo pitanje postavimo u središte naše spremnosti, bez zanemarivanja priprema za druge velike prijetnje", stoji u izvještaju.
Izvještaj ističe da se prijetnja ruske agresije najviše osjeća među njezinim neposrednim susjedima, ali bilo kakva akcija Rusije protiv države članice EU utjecala bi na svih 27 zemalja bloka.
"Teritorijalni integritet i politička neovisnost svake države članice neraskidivo su povezani s onima drugih država članica, kao i s EU u cjelini", navodi se u izvještaju.
U njemu se također ističe da osnaživanje građana treba biti u "srži" sveobuhvatne strategije pripremljenosti te da bi EU trebala podizati svijest i poticati samodostatnost među stanovništvom. Izvještaj predlaže i druge mjere na razini EU, uključujući alokaciju najmanje 20 posto ukupnog proračuna bloka za jačanje sigurnosti i krizne spremnosti, kao i plan za bolju razmjenu obavještajnih podataka među zemljama EU.
Izvještaj od 165 stranica predstavljen je predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen u srijedu.