MAKSIM KAMENJECKI, profesor na kijevskom Institutu za međunarodne odnose, u Novom je danu analizirao razvoj rata koji i dalje bijesni na istoku Europe. Kazao je da su Kijev i drugi ukrajinski gradovi konstantna meta udara ruskih zračnih snaga.
"Ponekad ne znam niti što oni žele pogoditi. To je problem i za stanovništvo i za infrastrukturu. Kao što je rekao gradonačelnik, u Kijevu je zaista manjak struje i stalno neki dio grada ostaje bez struje", rekao je Kamenjecki.
Kazao je da su u subotu Rusi probali gađati Ukrajinu protuzračnim raketama sa sjevera. "S tim da te rakete na toj udaljenosti ne mogu biti uopće navođene. Pogodili su neke tri lokacije bez veze, ali su i pokazali da zaista više ne znaju čime bi nas gađali", rekao je Kamenjecki.
Upitan o ruskoj ofenzivi koja se očekuje, rekao je da sumnja da bi Rusi mogli osvojiti cijelu Ukrajinu ili Kijev, ali da bi mogli ostvariti nešto u Donjeckoj i Luhanskoj oblasti, koje su njihova glavna meta.
"Oni nešto spremaju, kao i naša strana koja vjerojatno nešto sprema. To je jedna vrsta strateške igre", rekao je Kamenjecki.
Objašnjavajući stratešku važnost Soledara i Bahmuta, istaknuo je: "Tih gradova više nema, ostale su samo ruševine. Oko njih se vode najžešće borbe, ja mislim, jer je od njih najveća udaljenost od granice Donjecke oblasti. Rusi žele ondje napraviti najveći prodor da zauzmu neki veći teritorij."
Odbacuje teze da te gradove Rusi žele zbog rudnika soli i nekih iskopina. Smatra da Rusi to područje žele isključivo jer bi prodor tamo pridonio realizaciji nekih ciljeva ruske vojske u ovom ratu.
Tri sastavnice ruske vojske
Osvrnuo se i na ruske plaćenike.
"To je pokazatelj stanja tzv. druge vojske svijeta. Ruska vojska se trenutno u Ukrajini sastoji od tri dijela - prava vojska, mobilizirani ljudi koji malo znaju o vođenju borbi i treća grupa su plaćenici Grupe Wagner. Dosta čudna kombinacija za ono što znamo o vojsci", rekao je Kamenjecki.
O postavljanju novog čovjeka na čelo ruske vojne operacije u Ukrajini, Kamenjecki je rekao:
"Svi znaju da u planovima invazije na Ukrajinu stoji potpis Gerasimova. To što je on imenovan za pročelnika ovog rata, to je zapravo otkrivanje realnog stanja u ruskoj vojsci. Pretpostavljam da je čovjek koji se u Rusiji smatra teoretičarem rata stavljen kao voditelj ovih operacija jer se vojska pretvorila u konglomerat različitih snaga."
Smatra da je trenutno dominaciju među Putinovim bliskim krugom ljudi preuzela vojna struja, a na pitanje može li ta struja srušiti Putinovu doktrinu i politiku, Kamenjecki odgovara:
"Teoretski, da, jer i u vojsci postoje ljudi koji vide da običan život u Rusiji, doktrina ruske vojske i ono što je ruska vojska postigla u ovom ratu nikako ne odgovaraju kompletnom stanju u kojem se nalazi ova država. Između višeg sloja ruske vojske, kao i među tim oligarsima, postoje snage koje istražuju mogućnosti povlačenja Putina s vlasti."
Što nakon Putina?
"To je teško pitanje. U svakom slučaju to će biti dramatična stranica ruske povijesti i ona također može biti opasna i za druge zemlje. A može biti i nada za Rusiju. Rusija je postala egzistencijalna prijetnja sama za sebe. Kakve promjene, kakva elita će doći na vrh ruske politike, to je nagradno pitanje", rekao je ukrajinski profesor.