PROVJERILI SMO Kolindi plaća raste za 2.000 kuna, ona kaže da je to "dobar smjer"

Budući da je šefica države vladu Zorana Milanovića prozivala zbog socijalne neosjetljivosti , a i sama je početku mandata obećavala štednju i smanjivala troškove rada svog ureda, pitali smo hoće li Plenkovićevu vladu pozvati da iskoristi zakonsku mogućnost i spriječi povećanje plaća državnim i lokalnim dužnosnicima, pa time i njoj. Prema planiranoj poreznoj reformi, predsjednici će neto plaća porasti s 22.720 kuna na 24.720 kuna.

Povećanjem političkih plaća zadržavaju se kvalitetni kadrovi?!

Međutim, predsjednica smatra da nacrt porezne reforme, koji će njoj donijeti povećanje plaće u malo manjem iznosu od hrvatskog minimalca, "ide u dobrom smjeru jer rasterećuje poduzetništvo".
 

"Predsjednica pozdravlja smanjenje poreza na dohodak koji će rezultirati povećanjem neto plaće, povećanjem potrošnje i rastom BDP-a te najvažnije, učinit će tržište rada konkurentnijim za visokokvalificirani kadar. Zadržavanje visoko kvalificiranih ljudi u državi prioritet je kako realnog sektora, tako i javne uprave", tako glasi odgovor glasnogovornika Luke Đurića na konkretno pitanje hoće li predsjednica od Vlade Andreja Plenkovića tražiti da ne rastu dužnosničke plaće, pa tako ni njezina, budući da je ekonomsko i socijalno stanje u državi i dalje vrlo ozbiljno. 

HDZ-ovim vladama predsjednica ne prijeti lupanjem šakom o stol
 

Podsjetimo, prije dvije godine i Milanovićeva vlada išla je u porezno rasterećenje većih plaća kako bi zadržala stručnjake u RH, ali je nakon pritiska javnosti smanjenjem osnovnice za izračun dužnosničkih plaća, koje su ionako regulirane posebnim zakonom, spriječila da se od tog rasterećenja okoriste političari. 
 

A predsjednica je o toj Milanovićevoj vladi govorila ovako: "Mislim da je ova Vlada nesposobna, ne radi, ne pokazuje dovoljan stupanj brige, razumijevanja i socijalne osjetljivosti za građane. (...) Hrvatska se mora promijeniti od zemlje apatije i odlazaka mladih u zemlju optimizma i entuzijazma, a to se može jedino uz ozbiljan gospodarski program i rast, te uz socijalnu osjetljivost".
 

Istoga dana je poručila i da ne želi "sjediti na udaljenom Pantovčaku nego biti blizu i narodu, ali i Vladi, biti spona između njih", ali i da je spremna ući u Banske dvore i "lupiti šakom o stol". S Pantovčaka, nije odselila, ali otkad vladaju timovi HDZ-a i Mosta nije ni ponovila prijetnje o lupanju šakom o stol u Banskim dvorima stol zbog "socijalne neosjetljivosti".  

Lakše je naći jetija nego socijalno osjetljive hrvatske političare
 

Prošlog tjedna novinari Indexa pitali su klubove zastupnika hoće li tražiti da se ne podižu političke plaće, ali su se zastupnici mahom na taj upit oglušili. Još jučer Most se zalagao da svi saborski zastupnici, barem u prvoj godini, imaju plaću od 9.999 kuna, a htjeli su i da se broj zastupnika smanji na 100. 
 

U lipnju ove godine sadašnji predsjednik Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista Miroslav Šimić šizio je što zastupnici ne rade, a imaju plaće od 12 do 17 tisuća kuna. "Imamo plaće od 12 do 17 tisuća kuna. Nikome normalnom to ne može biti normalno", tako je govorio Šimić dok nije ponovno došao na vlast. 
 

Pronaći socijalnu osjetljivost u hrvatskom državnom vrhu teže je nego pronaći jetija.