Foto: The Heritage Foundation
PREMA Indeksu ekonomskih sloboda za 2016. godinu, kojeg zajednički izdaju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a predstavljen je u partnerstvu s Adriatic institutom za javnu politiku i International Leaders Summit u Hrvatskoj i regiji Europe, od 178 analiziranih zemalja Hrvatska se nalazi na 103. mjestu na svijetu!
Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu prema po Indeksu ekonomskih sloboda pala za čak 22 mjesta. Prošle je godine Hrvatska bila rangirana kao 81. od 178 zemalja.
> Indeks ekonomskih sloboda 2015: Hrvatska podbacila u rezanju javne uprave i stvaranju radnih mjesta
Indeks rangira i ocjenjuje gospodarstva tih zemalja na temelju rezultata koje ostvaruju u 10 područja koja utječu na ukupnu ekonomsku slobodu, a koja su podijeljena na kategorije kroz koje se evaluira vladavina zakona, poštivanje principa ograničene vlade, regulativna učinkovitost te domaća i međunarodna otvorenost tržišta.
Zemlje su rangirane na sljedeći način:
Preko 80 bodova - ekonomski slobodne
Od 70 do 80 bodova - uglavnom ekonomski slobodne
Od 60 do 70 bodova - ekonomski umjereno slobodne
Od 50 do 60 bodova - uglavnom ekonomski neslobodne
Manje od 50 bodova - ekonomski represivne
Hrvatska - uglavnom ekonomski neslobodna - pad za 22 mjesta
Hrvatska je zaradila 59.1 bod, što je svrstava u uglavnom ekonomski nestabilne zemlje i predstavlja pad od 2.4 boda u odnosu na prošlu godinu, kada je Hrvatska bila svrstana među ekonomski umjereno slobodne zemlje.
U regiji se Hrvatska nalazi na 38. mjestu od 44 analizirane zemlje. Najveći uspjeh zabilježen je na području trgovinske i monetarne slobode, dok je Hrvatska najviše podbacila na području vladavine prava i vođenja javnih financija. U odnosu na 2012. godinu ocjena Hrvatske ukupno je pala za 1.8 bodova.
Glomazan javni sektor, korupcija, visoka zaduženost
Još uvijek u recesiji, hrvatsko gospodarstvo i dalje se suočava s gubitkom konkurentnosti i birokratskim poteškoćama u investicijskom okruženju. Tek je nekoliko relevantnih koraka poduzeto kako bi se smanjila ili kontrolirala državna potrošnja, a ogroman javni sektor ozbiljno narušava vitalnost/snagu privatnog sektora, što produljuje gospodarski pad, u nedostatku potrebnih reformi.
Sveprisutna korupcija i dalje nagriza povjerenje javnosti u vladu. Državno vlasništvo u takvim ključnim sektorima kao što su transport, prirodni resursi i bankarstvo i dalje je znatno. Novi zakon o radu donesen je u srpnju 2014.g. kako bi se tržište rada učinilo fleksibilnim i dinamičnim, ali s obzirom na nedostatak napretka u drugim kritičnim područjima, utjecaj ovog zakona je upitan.
Globalna financijska kriza i pretjerano oslanjanje na turizam štete rastu. Domaća potražnja je slaba. Gospodarstvo u 2014.g. se smanjilo šestu godinu za redom, a spori tok privatizacije, visoka zaduženost i slaba izvozna baza pojačali su slabost gospodarstva.
VLADAVINA PRAVA
Vlasnička prava
Ocjena: 35.0
Rang: 86
Jednogodišnja promjena: -5.0
Sloboda od korupcije
Ocjena: 48.0
Rang: 63
Jednogodišnja promjena: 0
Kazneni zakon od 2013.g. nameće oštrije kazne za korupciju, iako je više truda potrebno kako bi se očistila javna nabava. Neovisnost pravosuđa se uglavnom poštuje, a novi sustav imenovanja sudaca povećao je profesionalizam, ali broj neriješenih predmeta u sudovima i dalje je iznad prosjeka EU. Pravo na privatno vlasništvo je uspostavljeno, ali moguća su nejasna i suprotstavljeni prava u nekim slučajevima vlasništva.
VELIČINA DRŽAVE
Fiskalna sloboda
Ocjena: 70.8
Rang: 138
Jednogodišnja promjena: -4.1
Državna potrošnja
Ocjena: 33.7
Rang: 159
Jednogodišnja promjena: -12.8
Najviša stopa poreza na dohodak je 40%, a poreza na dobit 20%. Ostale poreze uključuju porez na dodatnu vrijednost (PDV) i trošarine. Ukupno porezno opterećenje doseže 30.4% BDP-a. Državna potrošnja doseže 47.0% ukupne domaće ekonomije. Upravljanje javnim financijama se značajno pogoršalo, uz deficit u prosjeku oko 5 posto tijekom protekle tri godine. Javni dug je oko 80% BDP-a.
REGULATORNA UČINKOVITOST
Sloboda poslovanja
Ocjena: 60.3
Rang: 115
Jednogodišnja promjena: +4.5
Radna sloboda
Ocjena 42.2
Rang: 166
Jednogodišnja promjena: -0.4
Monetarna sloboda
Ocjena: 78.7
Rang: 74
Jednogodišnja promjena: -1.3
Reformne mjere su modernizirale postupke za osnivanje tvrtki, ali ukupno regulatorno okruženje ostaje opterećujuće i neučinkovito. Propisi o radu ostaju i dalje kruti. Vlada je učinila neznatan napredak u 2015. godini na strukturnim reformama kako bi se smanjili rashodi i subvencije, kako je predviđeno Postupkom pretjeranog deficita Europske komisije, prije nego što Hrvatska može ući u eurozonu.
OTVORENOST TRŽIŠTA
Sloboda trgovine
Ocjena: 87.4
Rang: 38
Jednogodišnja promjena: +0.2
Sloboda ulaganja
Ocjena: 75.0
Rang: 34
Jednogodišnja promjena: -0.5
Financijska sloboda
Ocjena: 60.0
Rang: 38
Jednogodišnja promjena: 0
EU članice imaju prosječnu carinsku stopu od 1 posto. Trgovinski sporazumi se trenutno pregovaraju sa zemljama koje uključuju Sjedinjene Američke Države i Japan. Poduzeća u državnom vlasništvu djeluju u nekoliko sektora gospodarstva. Konsolidirani bankarski sektor je relativno zdrav i učinkovit, ali je broj nenaplativih kredita znatno porastao. Tržište vrijednosnica otvoreno je za strane ulagače.
Dugoročna promjena ocjene - od 1996. godine
Vlasnička prava: -15.0
Sloboda od korupcije: +18.0
Fiskalna sloboda: -6.6
Državna potrošnja: -18.8
Sloboda poslovanja: +5.3
Radna sloboda: -1.9
Monetarna sloboda: +78.7
Sloboda trgovine: +18.4
Sloboda ulaganja: +25.0
Financijska sloboda: +10.0
Indeks ekonomskih sloboda 2016. - Hrvatska
Ekonomski najslobodnija zemlja - Hong Kong
Ekonomski najslobodnija zemlja ove godine je ponovno Hong Kong s ocjenom od 88.6 bodova. Na trećem mjestu je Novi Zeland s 81.6 bodova, a slijede Švicarska s 81 bodom te Australija s 80.3 bodova.
Među zemljama regije Hrvatska se nalazi na 38. od 44 mjesta. Prvo mjesto zauzela je Švicarska s 81 bodom, a valja napomenuti kako su ispred Hrvatske čak i Makedonija (67.5 bodova), Albanija (65.9 bodova) i Srbija (62.1 bod).
Indeks ekonomskih sloboda 2016. - Grafovi