ZADNJIH dana se nastavljaju udari ruskih raketa po ukrajinskoj energetskoj infrastrukturi. Potvrđeno je da su pogođene najveće trafostanice u Ukrajini, što je za posljedicu imalo prekide struje u velikim gradovima kao što su Harkiv, Dnjipro, Hmeljnicki itd.
Cilj ruskih raketa su bile većinom trafostanice, najčešće one od 750 kV i 330 kV. Ovakvim se projektilima ne može u potpunosti uništiti ukrajinski energetski sustav (za to su potrebni sveobuhvatniji i znatno jači udari), ali ga se može izmoriti i oslabjeti.
Ruska vojska se u ostvarenju tog cilja gotovo u potpunosti oslonila na iranske dronove, odnosno navođene projektile, koji nemaju veliku bojevu glavu, ali i takvi prave ozbiljne probleme nedovoljno opremljenoj protuzračnoj obrani Ukrajine. Ukrajinska vojska se u nedostatku PZO sustava odlučila za nekonvencionalna rješenja obaranja projektila, što se pokazalo donekle učinkovitim. Moglo se vidjeti kako ukrajinski vojnici, policajci i građani gađaju projektile iz automatskih pušaka, pištolja i raznih drugih oružja.
To je dalo polovična rješenja jer se događa da projektil ne padne na cilj, ali padne na stambenu zgradu ili neki drugi civilni objekt. Meci iz automatskog oružja koji se ispale u gradu rizik su i za građane.
Drugi način koji ukrajinska vojska koristi jest pokušaj ometanja GPS-a kako bi smanjila preciznost projektila. Primjera radi, cilj jednog od projektila je bio glavna zgrada kompanije Ukrenergo u Kijevu, ali je projektil pao 60, 70 metara dalje, na stambenu zgradu.
Energetski problemi
Ipak, ovi su projektili prouzročili probleme Ukrajini, što pokazuju i apeli ukrajinskih dužnosnika, kao i priopćenja ukrajinskih elektro-energetskih kompanija. Primjerice, glavna ukrajinska elektro-energetska kompanija, Ukrenergo, uvela je preporuke za raspored korištenja električnih aparata u kućanstvu kao što su bojler, pegla, perilica rublja, električni radijatori itd. Uvedene su redukcije struje od 6 do 9 sati i od 17 do 23 sata.
Državna agencija za šumske resurse Ukrajine pokrenula je internetsku trgovinu na portalu DrovaJe preko koje građani Ukrajine mogu kupiti drva za ogrjev. Preko portala je moguće odabrati dobavljača, vrstu ogrjevnog drva i još neke mogućnosti. Svaki građanin može kupiti najviše 15 kubika drva.
Evakuacija Hersona
Budući da ruski projektili pogađaju ciljeve i stvaraju Ukrajini probleme, situacija na frontu se nije značajno mijenjala zadnjih tjedana. Fokus je pao na zaštitu gradova od projektila, a i energetski problemi dodatno otežavaju dopremanje logistike i naoružanja na front. Ipak, dogodila se zanimljiva stvar.
U gradu Hersonu su ruske vlasti najavile evakuaciju stanovništva. Dana 18. listopada je guverner Hersonske oblasti Vladimir Saldo pozvao stanovnike Hersona da se evakuiraju na istočnu stranu Hersona. Kako kroz Herson protječe rijeka Dnjepar, pozvao je građane da se prebace preko rijeke, u drugi dio grada.
Ovo su neki ruski vojni analitičari najavljivali, čak i apelirali na vlasti da se to učini ranije. Čini se da se sada ruske civilne vlasti bolje "sinkroniziraju" s vojnim vrhom, što je dosad izgledalo prilično kaotično. Građane se planira, prema službenim priopćenjima, razmjestiti po istočnom dijelu Hersona, ali i po drugim gradovima i regijama. Plan je razmjestiti 50-60 tisuća ljudi.
Vojni cilj
Još uvijek je nejasno koji je cilj ruske vojske. Zasad je jasno da ruske snage nemaju dovoljno ljudi u Hersonskoj oblasti, dok Ukrajinci imaju na tom dijelu navodno 18 brigada, što je između 60 i 100 tisuća ljudi. Ruske snage nisu napravile rotaciju ni popunu na tom dijelu te je jako upitno koliko dugo još mogu izdržati na tom području, a mobilizirani kadar se još ne nazire. Hoće li se ruske snage povlačiti ili će koliko bude moguće pokušavati zadržati liniju, još je nepoznato.
Postoji još jedan pogled na ovu situaciju. Ruska vojska gomila kadar u Bjelorusiji, zasad je tamo 9000 vojnika plus tenkovi i borbeni avioni. Jasno je da to nije dovoljno za novi napad na Kijev, no ako bi idući ciljevi ruskih projektila bili mostovi na Dnjepru, to bi dodatno usporilo brzo premještanje ukrajinskih postrojbi i logistike. Razvlačenje i usporavanje ukrajinske vojske moglo bi usporiti napredak na Hersonskom frontu do dolaska mobiliziranog kadra.
Osim toga, postoji mišljenje i na ruskoj i na ukrajinskoj strani da će se Rusija odlučiti za napad na Kijev. Savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič označio je tu mogućnost s 50%. Za pripremu takvog napada su Rusiji potrebna barem dva do tri mjeseca, prema vojnim analizama. Iako postoji takva mogućnost, ovo je još uvijek u sferi nagađanja.
Vojno stanje
Svjestan nepovoljne situacije, politički vrh Ruske Federacije je napravio određen korak u širenju vojnog djelovanja. Predsjednik Putin je 19. listopada objavio "vojno stanje" u nedavno anektiranim područjima, odnosno ukrajinskom teritoriju pod ruskom okupacijom. Dalje, uveo je "stanje umjerenog reagiranja" u pograničnim područjima i na Krimu. Treći stupanj je "stanje povišene pripravnosti", tu spadaju većim dijelom oblasti europskog dijela Ruske Federacije, uključujući Moskvu. Zadnji je "stupanj osnovne pripravnosti" koji je namijenjen svim ostalim federalnim subjektima.
To je nastavak korištenja složenih birokratsko-vojnih termina, što je u skladu s ruskom vojnom doktrinom. To prvenstveno služi za uvođenje drugih mehanizama djelovanja u vojnom smislu. Poznat je tako termin "specijalna vojna operacija" koji se koristi za invaziju na Ukrajinu, a nedavno je bio proglašen "teroristički akt" za napad na Krimski most, što je omogućilo generalu Surovikinu da naredi gađanje ukrajinske energetske infrastrukture.
"Vojno stanje" ima za cilj proširiti mogućnosti djelovanja, kako vojske tako i civilnih vlasti u anektiranim područjima. Neke mogućnosti djelovanja su:
- organizacija proizvodnje i usluga za potrebe države
- evakuacija gospodarskih, društvenih i kulturnih objekata, kao i privremeno premještanje stanovništva u sigurna područja
- uvođenje posebnog režima ulaska i izlaska na teritorij, kao i ograničavanje slobode kretanja na tom teritoriju
- obustava djelovanja političkih stranaka i drugih javnih i vjerskih udruga koje narušavaju obranu i sigurnost
- uključivanje građana u obavljanje poslova za potrebe obrane, otklanjanje posljedica neprijateljeve uporabe oružja, obnovu gospodarskih objekata itd.
Uvođenje "vojnog stanja" u ovim područjima je na tragu onog što se najavljivalo zadnjih nekoliko tjedana. Jednostavno, ruske vlasti ne mogu više žmiriti na očite probleme koje imaju u Ukrajini, što uključuje vojne poraze u Hersonskoj i Harkivskoj oblasti.
Također, očit je nedostatak vojnog kadra s kojim ruska vojska raspolaže. Stoga, ovo je svojevrsno priznanje ruskog vrha da ima problema s razvojem situacije u Ukrajini, ali i nastavak postupnog i ne do kraja jasnog uvođenja vojnih termina kako se ne bi stvaralo ratno stanje u cijeloj zemlji, što bi dodatno ugrozilo unutarnju sigurnost Ruske Federacije.