Čini se da su u Kremlju itekako zabrinuti zbog sve izglednije odluke SAD-a i Velike Britanije o ukrajinskom korištenju moćnih dalekometnih raketa zapadne proizvodnje duboko u ruskom teritoriju.
Kako piše dopisnik BBC-ja iz Moskve, naslov u jutrošnjim novinama Kommersant, jednima od tiražnijih u Rusiji, dobro opisuje dramu: "Vladimir Putin povlači crvenu liniju". Hoće li je Zapad prijeći? I, što je još važnije, kako će Rusija odgovoriti ako ih zaista prijeđe?
Podsjetimo, ruski predsjednik Putin jučer je u Sank-Peterburgu poslao jasno upozorenje Zapadu: nemojte dopustiti Ukrajini da koristi vaše dalekometne rakete za napad na ruski teritorij. Moskva bi, rekao je, na to gledala kao na "izravno sudjelovanje" zemalja NATO-a u ratu u Ukrajini.
"To bi bitno promijenilo samu bit sukoba"
"To bi bitno promijenilo samu bit, prirodu sukoba", nastavio je Putin pa dodao: "To će značiti da se zemlje NATO-a, SAD i europske države izravno bore protiv Rusije."
Ustvrdio je da će za lansiranje projektila u Rusiju Ukrajina trebati podatke sa zapadnih satelita i da će samo pripadnici vojski iz zemalja članica NATO-a moći "ubaciti podatke za misije u te raketne sustave".
Zapad je i ranije prelazio Putinove crvene linije
Rusija je i ranije povlačila crvene linije, a Zapad ih je prelazio, i to bez posljedica. 24. veljače 2022., kad je najavio početak svoje "specijalne vojne operacije" – totalne invazije na Ukrajinu – predsjednik Putin izdao je upozorenje "onima koji bi mogli biti u iskušenju da se umiješaju izvana".
"Bez obzira tko nam pokuša stati na put ili stvoriti prijetnje našoj zemlji i našem narodu, mora znati da će Rusija odmah odgovoriti. A posljedice će biti takve kakve niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti", zaprijetio je tada Putin.
Zapadni čelnici ignorirali su ono što se u to vrijeme naširoko tumačilo kao zveckanje nuklearnim oružjem. Zapad je od tada Ukrajini poslao tenkove i napredne raketne sustave, a nedavno i američke borbene zrakoplove F-16. Putin nije reagirao.
Ove godine Rusija je već optužila Ukrajinu za korištenje američkih dalekometnih projektila dugog dometa ATACMS za gađanje Krima, ukrajinskog poluotoka koji je 2014. ilegalno okupirala Rusija.
Tijekom posljednje dvije i pol godine ruski dužnosnici i državni mediji u mnogo su navrata optuživali Zapad za "borbu protiv Rusije" ili pokretanje "rata" protiv Rusije iako je u stvarnosti Rusija ta koja je napala Ukrajinu.
Putinov ton sugerira da bi prelazak nove crvene linije podigao sukob na novu razinu
Ipak, iz tona posljednjih izjava predsjednika Putina jasno je da smatra da bi gađanje međunarodno priznatog ruskog teritorija zapadnim raketnim sustavima podiglo sukob na novu razinu. No jučer nije jasno rekao kako bi Moskva na to odgovorila.
"Donijet ćemo odgovarajuće odluke na temelju prijetnji koje će nam biti stvorene", neodređeno je rekao Putin. Rusija je, znakovito, danas povukla akreditaciju šestorici britanskih diplomata optuživši ih za "subverzivne aktivnosti" i prijetnju sigurnosti Rusije.
I današnja izjava ruskog veleposlanika pri UN-u govori da je ruski ton ozbiljniji nego dosad: "NATO će biti strana koja je izravno uključena u neprijateljstva protiv nuklearne sile. Mislim da to ne biste trebali zaboraviti, razmislite o posljedicama", rekao je Nebenzija pred Vijećem sigurnosti.
Jedan od odgovora mogao bi biti naoružavanje protivnika Zapada
Kakavo bi mogao biti Putinov potencijalni odgovor? Još je u lipnju sugerirao o čemu bi se moglo raditi.
Tada mu je prilikom intervjua za međunarodne novinske agencije postavljeno pitanje kako bi Rusija reagirala da je Ukrajina dobila priliku gađati ciljeve na ruskom teritoriju oružjem koje joj je isporučila Europa.
"Prvo ćemo, naravno, poboljšati svoje sustave protuzračne obrane. "Uništit ćemo njihove projektile", odgovorio je Putin pa dodao: "Drugo, vjerujemo da ako netko misli da je moguće isporučiti takvo oružje kako bi napao naš teritorij i stvorio nam probleme, zašto ne bismo mogli isporučivati svoje oružje iste klase onim skupinama diljem svijeta koje bi mogle gađati osjetljive objekte zemalja koje to rade Rusiji?"
Drugim riječima, Moskva razmatra naoružavanje protivnika Zapada koji bi napadali zapadne ciljeve u inozemstvu.
Promjena nuklearne doktrine?
Ranije ovog mjeseca zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov najavio je da je Rusija spremna revidirati svoju nuklearnu doktrinu - dokument koji navodi pod kojim okolnostima Moskva može razmotriti korištenje nuklearnog oružja. Sugerirao je da je odluka o reviziji doktrine "povezana s kursom eskalacije zapadnih protivnika Rusije".
Podsjetimo, britanski premijer Keir Starmer danas je u Washingtonu na razgovorima s predsjednikom Bidenom. Među pitanjima o kojima bi dvojica čelnika trebala razgovarati je dozvola Ukrajini da koristi rakete dugog dometa za mete u Rusiji.
Zelenski je bijesan, kaže da čak i Bjelorusija radi ono što se Zapad ne usuđuje
Koliko je Ukrajini stalo do ukidanja ograničenja na korištenje dalekometnih projektila u Rusiji, govori i današnji istup ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je oštro kritizirao Zapad samo nekoliko sati uoči najavljenog sastanka američkog predsjednika Joea Bidena i britanskog premijera Keira Starmera.
Zelenski je kritizirao Zapad ističući da je do sada samo Bjelorusija uspjela oboriti ruske dronove Shahed koji su bili usmjereni na Ukrajinu. "Jedino se Bjelorusija istaknula obaranjem ruskih dronova. Mislim da je to jednostavno ponižavajuće za jaki demokratski svijet", rekao je.
"Svatko tko vidi na karti odakle Rusija pokreće svoje udare, gdje obučava svoje snage, drži svoje rezerve, locira svoje vojne objekte i kakvu logistiku koristi, jasno razumije zašto Ukrajini trebaju dalekometne sposobnosti", rekao je.
Zapad mora odlučiti što je veći rizik
"Rusija je započela ovaj sukob. Rusija je nezakonito napala Ukrajinu", rekao je danas britanski premijer Starmer na putu za Washington pa dodao: "Rusija može odmah prekinuti ovaj sukob."
Zapadni čelnici morat će odlučiti što smatraju važnijim: rizik od eskalacije ili potrebu za ukidanje ograničenja ukrajinske uporabe zapadnih projektila. I to - uskoro.