Ovih dana je ruski predsjednik Putin predvodio "stalni sastanak o nuklearnom odvraćanju", koji se održava dvaput godišnje. Na dnevnom redu je bilo pitanje ažuriranja državne politike u području nuklearnog odvraćanja. Uz dokument vojne doktrine, to je još jedan dokument sa složenim birokratsko-vojnim značajem u Ruskoj Federaciji.
Dokument
U tom dokumentu fiksirano je osnovno načelo uporabe nuklearnog oružja kao "ekstremna mjera" zaštite suvereniteta zemlje. Prema njemu, nuklearno oružje ostaje "najvažnije jamstvo sigurnosti" ruske države i njenih građana, ali i instrument za "održavanje strateškog pariteta" i "ravnoteže snaga u svijetu".
Na tom sastanku predsjednik Putin je spomenuo kako se suvremena vojno-politička situacija dinamično mijenja i kako je to potrebno uzeti u obzir. Uz to je spomenuo pojavu novih izvora vojnih prijetnji i rizik za Rusiju i njene saveznike. U tom smislu dokument je ažuriran i prilagođen "aktualnoj stvarnosti".
Ažuriranje dokumenta
Na tom sastanku spomenuto je da su Ministarstvo obrane, Ministarstvo vanjskih poslova, Vijeće sigurnosti i drugi proveli analizu i procijenili potrebu za prilagodbom pristupa mogućoj upotrebi nuklearnih snaga. Na temelju toga predložen je niz pojašnjenja u vezi s određivanjem uvjeta za njihovu upotrebu.
U nacrtu dokumenta proširio se broj država i vojnih saveza protiv kojih se provode mjere nuklearnog odvraćanja. Glavna točka je da se "agresija" bilo koje nenuklearne države uz sudjelovanje ili potporu nuklearne države smatra njihovim zajedničkim napadom na rusku državu. Osim toga, navedeni su i uvjeti u kojima bi Ruska Federacija iskoristila nuklearno oružje.
Iako nema eksplicitnog "okidača" za takav potez, spominje se da bi se ta mogućnost razmotrila ako bi se došlo do "pouzdanih" informacija o "masovnom" korištenju zračno-svemirskog oružja. To se redom odnosi na strateške i taktičke vojne zrakoplove, krstareće rakete, dronove, hipersonične i druge projektile.
Također, "nuklearni kišobran" se proširio na Savez Rusije i Bjelorusije. Radi se o ugovoru dviju država još iz devedesetih, koji je trebao biti prvi korak ka integraciji, odnosno stvaranju zajedničke države.
Ključne promjene
Od svega nabrojanog ključna je promjena da se nuklearno oružje, prema novom prijedlogu, može koristiti ako Rusku Federaciju napadne i nenuklearna sila. Prema tumačenju analitičara, ovaj potez se smatra odgovorom na eventualno dopuštenje za gađanje ciljeva na ruskom teritoriju zapadnim projektilima dugog dometa.
Šef ureda predsjednika Ukrajine Andrij Jermak promjenu nuklearne doktrine Kremlja nazvao je ucjenom. Prema njegovim riječima, predsjednik Putin nema više alata za zastrašivanje svijeta. Slične izjave dali su i drugi ukrajinski dužnosnici.
Ipak, promjena doktrine ne mijenja previše toga. Zapravo, postoji određena doza strateških nejasnoća u samom dokumentu. Prvo, nejasno je što se smatra agresijom na Rusku Federaciju, kako je napisano u doktrini.
Odnosno, kada se to točno smatra da se prijeti postojanju ruske države. U slučaju, recimo, upada ukrajinskih snaga u Kursku oblast jasno je da Kremlj to ne tumači kao agresiju, već kao nekakav teroristički čin, što je čudno s obzirom na to da ukrajinske snage koriste velik broj tehnike i ljudstva.
Nema eskalacije
U tom smislu ne postoje nikakvi stvarni koraci prema daljnjoj eskalaciji. Jasno je da Ruska Federacija neće upotrijebiti nuklearno oružje zbog pojedinih napada projektilima ili nekoliko desetaka ili stotina dronova na ruskom teritoriju, pa čak ni zbog upada ukrajinskih snaga na dio ruskog teritorija. Ovim se činom šalje poruka prvenstveno Zapadu kako Kremlj smatra da će se dopuštenjem za gađanje i daljnjim slanjem dalekometnih projektila Ukrajini smatrati da se Zapad dodatno uključuje u sukob.
Osim toga, ovime se šalje poruka i onim zemljama koje se ne smatraju eksplicitno ukrajinskim saveznicima, naročito se to odnosi na zemlje Arapskog svijeta, kao i države azijsko-pacifičke regije. Time se želi izazvati zabrinutost kako se u svijetu pojavljuju novi savezi, što će "natjerati" te zemlje da aktivno sudjeluju u njima.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala