Malo tko je očekivao da će telefonski razgovor Putina i Trumpa donijeti toliko željen mir. Dok je ukrajinski predsjednik Zelenski pristao na američki prijedlog potpunog primirja od 30 dana, očekivalo se da će Putin postaviti uvjete koje će biti nemoguće ispuniti i optužiti Europu i Ukrajinu za slom pregovora. Međutim Putin je iznenadio.
Tijekom poziva Putin je pristao na primirje, no samo ograničeno, koje bi obuhvatilo pauzu samo u napadima na energetske objekte i infrastrukturu. Svatko tko se brine o humanitarnim pitanjima trebao bi biti zabrinutiji zbog borbi koje svakodnevno odnose više od tisuću ruskih života. No očigledno je Putin zabrinutiji zbog ukrajinskih napada koji uništavaju ruske naftne i plinske objekte, navodi Forbes u analizi situacije.
Putin je pronicljiv političar i neće pristati ni na kakvu pogodbu koja nije u njegovu korist. No dovoljno je pametan da to oblikuje kao dobitak za obje strane.
Na prvi pogled, pauza u napadima na infrastrukturu trebala bi značiti olakšanje za Ukrajinu, koja je pod stalnim napadima dronovima. Rusija je u veljači 2024. godine ispalila gotovo 400 tzv. dronova samoubojica tipa Shahed, a godinu dana kasnije ta je brojka porasla na gotovo 4000. Valovi od više od stotinu Shaheda svake noći postali su uobičajeni.
Napadi dronovima usmjereni su na ukrajinsku elektroenergetsku mrežu, pri čemu su mete elektrane i trafostanice. u izvještaju misije za ljudska prava Ujedinjenih naroda piše da je u jednom trenutku 73 posto termoelektrana bilo izvan pogona. Međutim pokušaj da se Ukrajina slomi hladnoćom nije uspio, a s dolaskom proljeća smanjit će se pritisak na proizvodnju energije.
Štoviše, Ukrajina je odgovorila na ruski napad dronovima s poboljšanom obranom. Novi sustav za akustičko otkrivanje Sky Fortress, umreženi radar i drugi senzori detektiraju i prate svaki dron. Zrakoplovi, projektili i mobilne vatrene skupine naoružane automatskim topovima uspješno ih obaraju.
Iako nema dovoljno protuzračnih raketa za svaki Shahed, novi jeftini sustavi poput američkog VAMPIRE, laserski vođenog raketnog sustava i presretačkih dronova pokazuju se učinkovitim. Trenutno Ukrajinci obaraju oko 96% ruskih dronova.
Ukrajinska protuzračna obrana pod velikim je pritiskom, ali nije na rubu sloma.
S druge strane granice situacija je vrlo drugačija. Ukrajina je polako počela razvijati dalekometne dronove, a mnoge rane inicijative poput UJ-26 Bobr (Dabar) bile su male privatne inicijative, dok se Shahedi proizvode u velikoj novoj tvornici.
No ukrajinski napori ubrzano napreduju i bilježe sve više uspjeha. Glavne su mete ruski objekti za proizvodnju i skladištenje nafte, tzv. "mekani" ciljevi, koje je moguće zapaliti jednim udarom drona s malim bojevim punjenjem. Do siječnja prošle godine takvi su napadi postali uobičajeni.
Ukrajina sada proizvodi dronove poput Ljutji, s dosegom većim od 1000 km, a predsjednik Zelenski najavio je planove za izgradnju 30.000 dalekmetnih dronova ove godine.
U prosincu je Glavna obavještajna uprava Ukrajine objavila nove dronove koji mogu pogoditi ciljeve udaljene do 2000 km, čime je još više ruskih objekata u dometu ukrajinskih napada. Novi ukrajinski dalekometni balistički projektili, koji su najavljeni ovaj tjedan, stvorit će dodatne prilike.
I dok ukrajinska protuzračna obrana stalno poboljšava svoje sposobnosti, u Rusiji nema znakova sličnih poboljšanja. Ruski izvještaji dosljedno tvrde da su svi ukrajinski dronovi oboreni, a svaku štetu pripisuju "padajućim krhotinama". Snimke gorućih rafinerija govore nešto drugo.
Na videosnimci na društvenim mrežama od 13. ožujka ukrajinski dron Ljutji leti iznad industrijskog objekta za pumpanje nafte u oblasti i pogađa ga, bez ikakvih naznaka vatre protuzračne obrane.
Ruske taktičke protuzračne rakete mogu obarati borbene dronove iako video koji tvrdi da prikazuje Pancir-S1 kako obara Ljutji u Smolensku u siječnju 2025. zapravo pokazuje kako pogađa stambenu zgradu. Mobilni Pancir-S1 vrlo je tražen na bojištima, ali njihov broj se smanjuje. Video iz 14. ožujka prikazuje četiri Pancira pogođena ukrajinskim dronovima.
Ruska protuzračna obrana već je preopterećena, jer treba zaštititi mnoge ciljeve na tisućama kilometara teritorija. Povremeni napadi dronovima na Moskvu znače da je tamo potrebna protuzračna obrana kako bi se održao moral, dok rafinerije, skladišta i stanice za pretovar nafte ostaju mahom nezaštićene.
A 13. ožujka ukrajinski dronovi navodno su napali skladište S-300 protuzračnih raketa. Analitičar Marcel Plichta sugerira da bi to moglo biti značajnije od napada na objekte za naftu. Gubitak rijetkih obrambenih raketa otežat će zaštitu Rusije.
Putinova želja da zaustavi ukrajinske dalekometne napade dronovima snažan je pokazatelj njegove najveće ranjivosti i trebao bi biti signal saveznicima da povećaju opskrbu upravo takvim oružjem, navodi Forbes.
Zanimljivo, u izjavi Bijele kuće nakon telefonskog poziva stoji da su Washington i Moskva također pristali započeti pregovore o "provođenju pomorskog primirja u Crnom moru". Ponovno, nije spomenut kopneni sukob koji odnosi toliko mnogo ruskih života.
Putin je više zabrinut za područje u kojem je manje žrtava, ali ukrajinski dronovi – ovaj put pomorski – sve su uspješniji. Njihov najnoviji potez bio je korištenje pomorskih dronova kao mini nosača zrakoplova za lansiranje napada zračnim dronovima, pri čemu su pogođeni ruski radari i druge mete izvan dosega drugih oružja.
Putin je nakon telefonskog poziva lansirao val od 145 Shaheda, što je samo po sebi bila poruka. Bilo bi vrlo neobično da Rusija prva počne poštovati primirje. No poziv Trump-Putin bi mogao barem pomoći naporima da se Rusiji nanesu udarci tamo gdje boli jačanjem dalekometnih napada na ranjive objekte za naftu i plin.