Foto: FAH
PROFESOR politologije Jasmin Mujanović je za portal Balkan Insight u nedavnom članku analizirao moguće posljedice propasti hrvatskoga gospodarskoga diva na političku situaciju u zemlji. U nastavku prenosimo dijelove njegovog članka.
"Hrvatska se nalazi na rubu najveće gospodarske i ekonomske krize od osvajanja nezavisnosti, iako je u usporedbi sa Srbijom, koja sve više ponire u autokraciju, i Bosnom i Hercegovinom, koja zaostaje u provincijalnom sektaštvu, u jako dobrom stanju.
Sljedeće će godine biti pet godina otkako je u Europskoj uniji, turizam cvjeta, a po stopi nezaposlenosti na drugom je najnižem mjestu regiji. No to su izolirani statistički podaci - strukturni gospodarski i politički problemi strahovito su se pogoršali u zemlji, osobito od pristupanja EU-u.
Glavni problem koji zaokuplja hrvatsku politiku i gospodarstvo je pad maloprodajnoga diva Agrokora, jednoga od najvećih poslodavaca na zapadnom Balkanu. Njegov kolaps rezultat je urođenog patrimonijalizma i rodijačkog karaktera hrvatskoga gospodarstva. Na papiru je to privatno dioničko društvo na čelu s osnivačem Ivicom Todorićem, a zapravo je ono neodvojivo od vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ), stranke koja je od prvih parlamentarnih izbora 1990. godine na izborima izgubila samo dva puta".
Financiranje
"Nakon osnivanja potkraj ere Jugoslavije, velikodušno su ga financirale vlade bivšega hrvatskoga predsjednika Franje Tuđmana, a kasnije hrvatskih premijera Ive Sanadera i Jadranke Kosor u obliku vrlo velikih zajmova, ugovora s državom, otpisivanja dugova i slično.
Korupcijski skandal Ive Sanadera, iako nepovezan s Agrokorom, bio je preteča trenutne krize, i tada su se pokazale patrimonijalne poveznice hrvatskih političkih vođa, posebno HDZ-a i bogatih oligarha.
Čim se Agrokor našao pod stvarnim političkim pritiskom, počeo je propadati. Jedna je od mogućih političkih posljedica je da ga preuzme ruski Sberbank, koji je više puta davao zajmove poduzeću.
No, prava se prijetnja nalazi unutar granica Hrvatske jer pad gospodarstva osnažuje rast krajnje desnice, pa će se HDZ htjeti udružiti s njom da bi zadržao položaj".
Buduće posljedice
"HDZ je desetljećima njegovao odnose s krajnjom desnicom i njihovim zastupnicima u katoličkoj crkvi i civilnom društvu. Rezultat tog spoja bi u svakom slučaju bio katastrofalan za Hrvatsku i za zapadni Balkan. Zagreb bi se udružio s iliberalnim EU blokom i time dalje ugrozio svoju demokratizaciju.
Narušeni odnosi sa Srbijom i dalje bi se pogoršavali zbog sklonosti HDZ-a na konstantno vraćanje razdoblju nakon Drugog svjetskog rata. Slično bi se dogodilo i s HDZ-om u Bosni i Hercegovini, koji već sad dosta naginje desno. Tako bi se destabilizirala Bosna, a povezano s time dalje Zagreb i Beograd, što bi bilo popraćeno velikim gubicima poslova.
Kriza s Agrokorom dovela je do toga da je upitno hoće li vlada sadašnjega premijera Andreja Plenkovića doživjeti kraj godine.
Vrijeme je da se Bruxelles suoči s predstojećim kaosom u Hrvatskoj i mogućim nevoljama koje će zbog toga nastati u regiji".