POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj porasle su u lipnju 12.1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, što je najviša stopa inflacije otkako Državni zavod za statistiku (DZS) vodi te podatke, a ponajviše je posljedica rasta cijena energije i hrane.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u lipnju su u odnosu na svibanj porasle 1.1 posto, dok su u odnosu na lipanj prošle godine skočile 12.1 posto, pokazuje izvješće DZS-a, objavljeno u petak.
Rast cijena od 12.1 posto predstavlja znatno ubrzanje u odnosu na svibanj, kada su cijene porasle 10.8 posto.
Što kažu analitičari?
"Godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena nastavila se ubrzavati i tijekom lipnja te je, nakon što je u svibnju poprimila dvoznamenkaste vrijednosti, u lipnju dosegnula povijesno visokih 12.1 posto. Prosječni rast potrošačkih cijena tako je u prvoj polovici 2022. iznosio 8.6 posto", navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.
Promatrano prema glavnim skupinama klasifikacije ECOICOP, na godišnjoj je razini najveći porast potrošačkih cijena u prosjeku zabilježen u skupini prijevoza, za 20.3 posto, te hrane i bezalkoholnih pića, za 16.9 posto.
U restoranima i hotelima cijene su na godišnjoj razini u prosjeku porasle 14.6 posto. S rastom od 13 posto prate ih cijene pokućstva, opreme za kuću i redovito održavanje kućanstva, dok su cijene odjeće i obuće porasle 11.1 posto.
Cijene stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle su, pak, 9.6 posto, a rekreacije i kulture 8 posto.
Očekuju se povišene stope inflacije i u trećem tromjesečju
"Iako rast i dalje predvode energija i hrana, primjetno je jačanje doprinosa ostalih sastavnica košarice potrošačkih dobara, pa se temeljna stopa inflacije, koja isključuje cijene hrane i energije, u lipnju popela na 7.1 posto godišnje", navode analitičari RBA.
Podsjećaju da je vlada svojim intervencijama spriječila i snažniji rast naftnih derivata te troškova stanovanja, plina i električne energije.
"I dok energija i hrana zrcale kretanja na svjetskim robnim tržištima, rast ostalih sastavnica posljedica je rastućih troškova i prelijevanja snažnog rasta cijena pri proizvođačima na krajnje potrošače. Nadalje, jača pritisak i na rast cijena u sektoru usluga, koji se suočava s povećanom potražnjom nakon oporavka od krize izazvane pandemijom covida-19, ali i činjenicom da pojačana turistička potrošnja stvara pritiske na strani potražnje", navodi se u analizi.
Smirivanje se očekuje tek krajem godine
Analitičari RBA očekuju da će se povišene, pa čak i snažnije dvoznamenkaste stope rasta zadržati i u trećem tromjesečju, dok bi se tek određeno smirivanje moglo zabilježiti potkraj godine.
"Potonje će uglavnom biti posljedica učinka baznog razdoblja i, u manjoj mjeri, usporavanja gospodarske aktivnosti. Naime, ne očekujemo pad cijena energije i hrane, već tek usporavanje i možebitno smirivanje na trenutno povišenim razinama. Stoga će, prema našoj procjeni, 2022. godine Hrvatska zabilježiti najveću stopu inflacije u svojoj novijoj povijesti", zaključuju analitičari RBA.