U SIROVOM okruženju pustinje Namib, koja se prostire na oko 50.000 kvadratnih kilometara, na nekim područjima raste travnati pokrov koji je istovremeno impresivan i misteriozan.
Naime, ti su pustinjski travnjaci prošarani milijunima čudnih krugova, u kojima nema ni trave ni druge vegetacije. Ovaj čudnovati fenomen dobio je stoga naziv vilinski krugovi.
Dva glavna objašnjenja
Područje s čudnovatim krugovima smješteno je stotinjak kilometara od obalnog dijela Namibije i prostire se kilometrima. Tipični vilinski krug ima promjer od 2 do 10 metara, a udaljen je od sljedećeg desetak metara.
Znanstvenici već neko vrijeme pokušavaju shvatiti kako su nastali, odnosno koji se proces skriva iza njihovih formacija, te su se nakon nekog vremena podijelili u dva tabora s različitim objašnjenjima.
Prema jednoj teoriji, krugove uzrokuju termiti koji se hrane korijenjem, a prema drugoj se radi o samoorganizaciji trave kako bi se povećala dostupnost vode, piše Science Alert.
Studije su potvrdile obje teorije, a neka su istraživanja pokazala da iza vilinskih krugova mogu istovremeno stajati i termiti i samoorganizacija bilja. No, sve se to malo poljulalo kada su 2016. slični krugovi nađeni u Australiji; s time da ovoga puta nisu bili ni na koji način povezeni s termitima.
Krugovi u pustinji Namib
Ekolog Stephan Getzin sa Sveučilišta Goettingen u Njemačkoj i njegovi kolege su ponovno posjetili Namibiju kako bi pronašli dokaze za scenarij samoorganizacije zbog nestašice vode. Pritom su istražili vilinske krugove u 10 regija diljem pustinje Namib.
Na tom su području padaline rijetke i neredovite. Odmah nakon kiše se unutar vilinskih krugova zna pojaviti trava koja ubrzo presuši, mada opstane u područjima izvan njih.
Getzin je pratio sporadične padaline u 10 regija, ispitujući travu, njezino korijenje i izdanke, te sva potencijalna oštećenja korijena koja uzrokuju termiti. Analizirao je okolnosti isušivanja trave te postavio senzore vlage u tlu u vilinskim krugovima i oko njih.
Deset dana nakon padalina u unutrašnjosti vilinskih krugova bilo je vrlo malo mlade trave, pokazalo je istraživanje, koja se počela sušiti ubrzo nakon nicanja. Dvadeset dana nakon kiše sva se trava unutar krugova isušila, dok je ona okolna ostala "zelena i mekana".
Korijenje mrtve trave unutar krugova bilo je jednako dugo, ili čak duže, od korijenja izvan njih, što sugerira da su biljke u potrazi za vodom ulagale veliki napor u rast korijena. Znanstvenici nisu pronašli dokaze o hranjenju termita korijenjem.
"Pokazali smo da termiti ne uzrokuju krugove"
"Iznenadni nedostatak trave za većinu područja unutar krugova ne može se objasniti aktivnošću termita jer nije bilo biomase kojom bi se ti insekti hranili. No, što je još važnije, pokazali smo da termiti nisu odgovorni za nastanak krugova jer je trava počela odumirati odmah nakon padalina bez ikakvih znakova izjedanja termita", rekao je Getzin.
Senzori tla zabilježili su nakon kiše polagano opadanje vlažnosti tla u krugovima i izvan njih, kada trava još nije bila dobro ukorijenjena. Čak i nakon što se razvila okolna trava, nestalo je posvuda vlage u tlu.
"Zbog jakih vrućina u pustinji Namib trave stalno transpiriraju i gube vodu. Zbog toga stvaraju vakuume vlage u tlu oko korijena i tako privlače vodu", objasnio je Getzin.
"Formirajući oblikovane krajolike ravnomjerno raspoređenih vilinskih krugova, trave djeluju kao inženjeri ekosustava i imaju izravnu korist od vodenih resursa nastalih zbog vegetacijskih praznina", dodao je.
Istraživanje naziva Plant water stress, not termite herbivory, causes Namibia’s fairy circles objavljeno je u časopisu Perspectives in Plant Ecology, Evolution and Systematics.