MADA nam danas Mars izgleda poput prašnjavog, beživotnog i dosadnog planeta, on nije uvijek tako izgledao. U prošlosti, to je bio planet koji je imao atmosferu, a na njegovoj površini nalazili su se jezera i rijeke. Dapače, znanstveni podaci nam govore da je bio dovoljno dugo vlažan i topao, da se na njemu stigao pojaviti i razviti život, piše Science Alert.
U zadnjih desetak godina, svemirske agencije sve su više entuzijastične i sklone ideji da bi tamo, na tom dalekom crvenkastom planetu, mogli naći tragove davnog postojanja života. I NASA i ESA uskoro planiraju na Mars poslati rovere koji su specijalizirani upravo za to – za prvi pronalazak izvanzemaljskog života.
Za to vrijeme, landeri i roveri koji već obitavaju na Crvenom planetu, u sklopu svojih misija tu i tamo, zapravo poprilično često, bace oko i gledaju koje je mjesto pogodno za razvoj biološkog života i postoje li neki tragovi njegove egzistencije koje nismo do sada uočili.
Tako rover Curiosity, uz svoje druge zadatke, kao što su proučavanje klime i geologije Crvenog planeta, preuzima ulogu i svemirskog detektiva koji traga za dokazima nekog davno izumrlog života.
Naime, postoje indikacije da je krater Gale u davnoj prošlosti bio ogromno jezero koje je iza sebe ostavilo razne geološke zapise iz prošlosti Marsa. Njegov promjer iznosi 154 km i vjeruje se da je star oko 3,5 do 3,8 milijardi godina, a prema znanstvenim umovima, to je glavno mjesto za traženje znakova života kakav poznajemo.
Milijarda godina tekuće vode
Znanstvenici su poslali Curiosity u krater Gale iz više razloga. Osim što se najvjerojatnije tamo tijekom milijun godina nalazilo jezero, cijeli sustav podzemnih voda trajao je mnogo duže, možda čak milijardu ili više godina.
"U krateru Gale postoje udubine ispunjene sulfatom, što ukazuje na to da je voda tekla ovim stijenama i nakon što na planetu više nije bilo jezera", rekao je geolog Christopher House sa sveučilišta Penn State University.
House inače radi na analizi uzoraka sa znanstvene jedinice na roveru Curiosity, naziva Sample Analysis at Mars (SAM). Znanstvenici putem SAM-a zagrijavaju uzorke stijena i masenim spektrometrom analiziraju molekule koje ispuštaju grijani uzorci, pri čemu mogu identificirati o kojim vrstama plinova se radi.
Posebno su zainteresirani za sumporne plinove iz sulfatnih i sulfidnih minerala jer prisutnost reduciranih sumpornih minerala poput pirita, najčešćeg sulfidnog minerala, ukazuje na to da je okoliš mogao u prošlosti podržati život. Djelomično je to zato što piritu treba prisustvo organske tvari da bi se formirao u sedimentu.
Izboji metana
Osim što je registrirao udubine ispunjene sulfatom, rover Curiosity je 2014. registrirao izboj metana, plina koji se često povezuje s organskim procesima.
Godine 2013. pronašao je dokaze o drevnom koritu potoka na Marsu, što dokazuje da je u prošlosti na Marsu bilo tekućica.
Rover je sletio na Mars u kolovozu 2012, a njegova misija je trebala trajati 687 dana. No, on je još uvijek tamo, i nakon više od 2500 dana boravka na Crvenom planetu, entuzijastično traži tragove biološkog života. Nastavit će tako sve do svog posljednjeg daha, odnosno dok mu ne prestane raditi radioizotopski termoelektrični generator.
Galeriju neobrađenih fotografija rovera Curiosity, koja se stalno nadopunjuje, možete pogledati ovdje.