Ruska središnja banka objavila je da do kraja godine neće kupovati stranu valutu kako bi ublažila pritisak na financijska tržišta zbog slabljenja rublja, a naznačila je i da bi mogla ponovo podići kamatne stope budući da je rast cijena ubrzao.
Središnja banka odgodila je kupnju stranih valuta do iduće godine. "Odluka je donesena kako bi se ublažile oscilacije na financijskim tržištima", navodi se u priopćenju. Za dolar je jučer trebalo izdvojiti više od 110 rubalja, najviše u gotovo četiri mjeseca, tijekom kojih je rubalj izgubio trećinu vrijednosti prema američkoj valuti.
Budući da je Rusiji zabranjeno korištenje dolara i eura, za devizne intervencije koristi kinesku valutu. Rubalj je pak jučer oslabio i prema kineskom juanu, koji stoji više od 15 rubalja, najviše od ožujka 2022.
Ministar predviđa stabilizaciju tečaja valute
Ruska valuta naglo je oslabjela zbog sankcija SAD-a Gazprombanku, koji servisira trgovinu energentima, smatra zamjenik izvršnog direktora drugog najvećeg ruskog zajmodavca VTB-a Dmitrij Panov. Ministar gospodarstva Maksim Rešetnikov rekao je pak da su oscilacije rublja posljedica globalne snage dolara i zabrinutosti sudionika tržišta zbog novih sankcija, a ne rezultat ponude i potražnje.
Rubalj će se uskoro stabilizirati, predviđa ministar i dodaje da se 82 posto ruskog izvoza i 78 posto uvoza plaća u rubljima i "prijateljskim" valutama nezapadnih zemalja. Danas je savjetnik guvernerke središnje banke Kirill Tremasov kazao da će na sjednici u prosincu razmotriti i dodatno podizanje kamatnih stopa s važećih 21 posto.
Prije tjedan dana guvernerka Elvira Nabiullina rekla je u Dumi da se, prema procjenama banaka i tvrtki, može očekivati "opće usporavanje rasta portfelja kredita kompanijama u idućim mjesecima, smanjenje doprinosa rastu agregatne potražnje".
"U takvim će uvjetima kratkoročni pokazatelji inflacije pokazati usporavanje, a onda ćemo svjedočiti i zaokretu u pokazatelju godišnje inflacije", navela je Nabiullina. To će biti znak da je rast cijena obuzdan, istaknula je guvernerka, dodavši da bi u idućoj godini središnja banka mogla početi snižavati ključnu kamatnu stopu pod uvjetom da ne bude novih šokova.
Podignuta procjena ovogodišnje inflacije
"Središnja banka teži sniženju kamatnih stopa, a uvjet su niska inflacija, očekivanja niske inflacije i stabilnost cijena. No, u uvjetima konstantnog pritiska sankcija i oscilacija tečaja rublja inflatorni pritisak jača, pa će monetarna politika dugo morati biti stroga kako bi se obnovila stabilnost cijena", naglasio je Tremasov.
"Prognozirana prosječna vrijednost kamatnih stopa iznosi od 17 do 21 posto, ali središnja banka ne mora ih nužno držati na toj razini. Bude li gospodarstvo i dalje raslo snažnije no što se očekuje, mogle bi biti i više i obratno", nastavio je.
Očekuje se da će neutralna razina ključne kamatne stope, uz koju će gospodarstvo biti u ravnoteži, biti dosegnuta 2027. godine, napomenuo je savjetnik guvernerke središnje banke. U listopadu stopa inflacije iznosila je 8.5 posto, a središnja banka podigla je prije tjedan dana procjenu ovogodišnje inflacije sa 6.5 do sedam na osam do 8.5 posto.