EUROSTAT je objavio istraživanje o postotku posjedovanja nekretnina u kojima se živi u pojedinim europskim zemljama. Prema njemu Rumunjska je prva na ljestvici, a slijedi Hrvatska.
BBC je u izvještaju o istraživanju naveo i kako je stupanj posjedovanja nekretnina u kojima se živi u Rumunjskoj sličan već generacijama, nakon 1990. godine te provedene tranzicije, i to unatoč političko-ekonomskim promjenama koje su se događale četvrt stoljeća. Razlozi za to su loša ponuda nekretnina za iznajmljivanje te društveni pritisak da se postane vlasnik doma.
Promjene intenzivirane nakon pada komunizma
Do 1990. godine, na kraju komunističke vlasti država je posjedovala 70 posto stanova, naveo je Bogdan Suditu, stručnjak za urbano planiranje i profesor na Sveučilištu u Bukureštu. Jednom kad je nova vlast počela prodavati te nekretnine ljudi su požurili kupovati stanove u kojima su živjeli, najčešće po puno jeftinijim cijenama od tržišnih. Rumunjska devalvirana valuta, u kombinaciji s rastućom inflacijom, omogućila je laki put do posjedovanja nekretnina za ondašnju baby-boom generaciju.
"Platiti 100 tisuća leija za stan u 1991. godini bila je dobra prilika. U 1994. godini to je bila cijena TV-a u boji", naveo je Suditu.
Ne samo da su tada nekretnine bile dostupnije po cijeni, rumunjske vlasti su nakon 1996. godine posustale u izgradnji. Kupnja nekretnine postajala je tako sve više pitanje prestiža.
Mentalitet posjedovanja nekretnina
Nakon 1990. u Rumunjskoj se počeo stvarati mentalitet posjedovanja nekretnina. Prema profesoru Suditu nije ni postojao zahtjev javnosti za alternativom posjedovanja stambenog prostora, a većina ljudi nije bila niti informirana o drugim opcijama.
"Svi ti prodaju ideju vlasništva. Tvoji roditelji ti govore o prednostima, banke ti nude jeftine kredite, građevinari ti nude razna rješenja. Svi objašnjavaju kako postati vlasnik nekretnine pod svaku cijenu", naveo je.
Generacija X: U potrazi za sigurnošću
Stav javnosti oko posjedovanja nekretnina nije se promijenio ni stasanjem Generacije X, iako je globalna financijska kriza 2008. godine otežala taj proces. Građani su osiromašili, a izgradnja novih zgrada se bitno smanjila.
No Rumunjska je 2009. godine uvela program "Prvi dom" kako bi ublažila efekte krize i pokušala pomoći mladima da riješe stambeno pitanje kupnjom.
"Program je pomogao oživjeti tržište nekretnina. Potaknuo je građevinare, ali i omogućio pristup povoljnim kreditima za građane", naveo je kreditni broker Dragos Nichifor.
"Srednji sloj u Rumunjskoj izgrađen je na kreditima", upozorio je pak Bogdan Iancu, predavač antropologije.
Rumunjski milenijci se manje nego obično okreću iznajmljivanju
Postotak posjedovanja nekretnina počeo je opadati na svjetskoj razini stasanjem generacije milenijaca i razvijanjem tržišta nekretnina za iznajmljivanje. No u Rumunjskoj se i među tom generacijom osjeti staro naslijeđe, za razliku od većine drugih država, tako da je iznajmljivanje nekretnina i dalje ostalo samo privremeno rješenje.
"Ne postoji dobar zakonodavni okvir, ne postoji zakon koji bi regulirao prava i obveze za iznajmljivanje nekretnina u Rumunjskoj. To je glavni razlog zašto ljudi žele postati vlasnici", naveo je Nichifor.
Uz nedostatak pravnog okvira za iznajmljivanje nekretnina, vlasnici su još uvijek puno zaštićeniji od stanara najmoprimaca.
Ulagači u gradnju nekretnina također ne vide isplativost u iznajmljivanju novih stanova. Cijene najma su niske, što znači da iznajmljivanjem neće povratiti uloženi novac godinama. Da tržište iznajmljivanja nije uopće razvijeno, govori i podatak da većina etabliranih iznajmljivača (u svim dijelovima Rumunjske) daje u najam od jednog do tri stana, koji su najčešće ofucani i sa starim namještajem.
Tako da se većina mladih i dalje okreće više kreditima i otplatama stanova do 30 godina, kako bi si riješili stambeno pitanje.
Problemi vlasništva
Rumunjska zbog navedenog i dalje ostaje na prvom mjestu po posjedovanju nekretnina od strane domaćih građana koji u njima žive. No posjedovanje nekretnina ne znači i manje problema za vlasnike.
Prema izvještaju Svjetske banke i Rumunjskog razvojnog programa - nepostojanje razvijenog tržišta iznajmljivanja nekretnina doprinosi prenatrpanosti, budući da više generacija većinom i dalje živi skupa, unatoč širenju obitelji.
Izvješće naglašava i da je više od trećine domova zapušteno, s problemima grijanja i sve manjom zaštitom od potresa, što je pogotovo opasno za Rumunje, čija je država u vrhu rizika u Europi. Navedeno je i kako su razlozi za manjak popravljanja najviše financijske prirode, odnosno da si mnogi vlasnici to ne mogu priuštiti.
Zato je i Rumunjka Cristina Ana (42) navela u izvještaju BBC-ja - da nije sigurna je li za nju vlasništvo doma blagoslov ili kletva.
U EU prednjače većinom države s tranzicijom devedesetih godina
Prema zadnjim podacima Eurostata iz 2016. godine, odmah iz Rumunjske, najviše građana koji posjeduju dom je u Hrvatskoj i Litvi, 89,9 posto. Slijedi Slovačka s 89,5 posto.
Najmanje domaćih građana koji posjeduju dom je pak u Njemačkoj, 49,8 posto. Slijede Danska s 58,6 posto, Austrija sa 62 posto te Francuska sa 63,4 posto.