RELATIVAN mir u ukrajinskim gradovima daleko od bojnih polja narušila su ovaj tjedan dva bolno poznata zvuka: zlokobno zavijanje sirena za zračnu uzbunu i eksplozije ruskih napada. Val projektila, raketa i bespilotnih letjelica pogodio je desetke lokacija diljem Ukrajine ciljajući civilnu infrastrukturu u nekoliko velikih gradova, uključujući Kijev, koji se nalazi stotinama kilometara od prvih linija na istoku i jugu zemlje, piše CNN.
Sveobuhvatno bombardiranje podsjetilo je na prve dane ruske invazije u veljači, ali je također naglasilo da se sukob u Ukrajini, za koji se mjesecima činilo da se polako i bolno svodi na Donbas, ponovno razbuktao kako se zima približava. Nije prvi put da se rat kreće prema novoj nepredvidivoj fazi. "Ovo je sada treći, četvrti, možda peti različiti rat koji promatramo", rekao je Keir Giles, viši savjetnik u Chatham Houseovom programu za Rusiju i Euroaziju.
Udari su uslijedili nakon tjedana ukrajinskog osvajanja teritorija i započeli su dva dana nakon što je velika eksplozija oštetila Krimski most, jedini prijelaz između anektiranog Krimskog poluotoka i Rusije. Ta eksplozija, koju je Kremlj iskoristio kao opravdanje za napad u ponedjeljak, narušila je rusku psihu i dala Ukrajini značajan strateški poticaj.
Utrka s vremenom dok se približava zima
S dolaskom hladnih mjeseci, koji će vjerojatno dovesti do usporavanja kopnenih borbi, stručnjaci kažu kako se očekuje da sljedeći tjedni rata budu ključni, a još jedan potencijalni skok intenziteta nadvija se nad Ukrajinom dok obje strane pokušavaju zadati još jedan udarac.
"Ono što se činilo dalekom perspektivom koja bi se mogla opisati kao pobjeda Ukrajine sada je puno vjerojatnije. Odgovor Rusije će vjerojatno dodatno eskalirati", rekao je Giles.
Napadi u ponedjeljak i udari tijekom tjedna bili su dokaz reakcije ruskog predsjednika Vladimira Putina nakon niza neuspjeha u ratu, zbog kojih je sad pod pritiskom unutar Rusije. A zračni napadi odvlače pozornost od onoga što je za Rusiju bilo loše u kopnenom ratu.
Oleksij Hromov, visoki ukrajinski vojni dužnosnik, rekao je prošlog tjedna da su kijevske snage ponovno zauzele oko 120 naselja od kraja rujna napredujući u regijama Harkiva, Donjecka i Hersona. Ukrajina je u srijedu priopćila da je oslobodila još pet naselja u sporom, ali postojanom napadu u Hersonu.
Ove su protuofenzive promijenile tijek rata i opovrgnule vjerovanje, izgrađeno na Zapadu i u Rusiji tijekom ljeta, da Ukrajina može snažno braniti teritorij, ali da nema sposobnost zauzimanja teritorija.
"Rusi se nadaju izbjeći kolaps na bojišnici prije nego što nastupi zima. Ako uspiju dočekati Božić s linijom fronta kakva je otprilike danas, to je veliki uspjeh za Ruse s obzirom na sve što se događalo od veljače", rekao je za CNN Samir Puri, viši suradnik na Međunarodnom institutu za strateške studije i autor knjige "Ruski put u rat s Ukrajinom".
Suočen sa sve većim neuspjesima, Kremlj je imenovao novog glavnog zapovjednika invazije. No malo je znakova da bi general Sergej Surovikin mogao povratiti inicijativu prije kraja godine, s obzirom na tempo i cijenu ukrajinske protuofenzive.
Test za Ukrajinu i saveznike
Ukrajinske trupe usredotočene su prvenstveno na potiskivanje ruskih snaga prema istoku nakon što su krajem rujna prešle rijeku Oskil. Moskva se vjerojatno priprema braniti gradove Starobilsk i Svatove u regiji Luhansk, prema Institutu za proučavanje rata (ISW).
Zadavanje velikog udarca u Donbasu poslalo bi još jedan snažan signal, a Ukrajina će jedva čekati da ubrza napredovanje prije nego što temperature na bojnom polju padnu, a diljem Europe se počne osjećati puni učinak rasta cijena energije.
"Postoji mnogo razloga da Ukrajina brzo obavi posao. Zimska energetska kriza u Europi i uništavanje energetske infrastrukture u samoj Ukrajini uvijek će biti test otpornosti za Ukrajinu i njezine zapadne saveznike", rekao je Giles.
Čelnici NATO-a obećali su da će stajati uz Ukrajinu bez obzira na to koliko dugo rat trajao, ali nekoliko europskih zemalja - osobito onih koje su se uvelike oslanjale na rusku energiju - suočava se s paralizirajućom krizom troškova života, koja bi, bez znakova ukrajinskog napretka na bojnom polju, mogla ugroziti podršku javnosti.
Posljednji su dani, pak, pokazali da mjesta izvan trenutačnog poprišta borbi nisu imuna na napade. Ostaje nejasno kako je točno izveden bombaški napad na Krimski most - Kijev nije preuzeo odgovornost - ali činjenica da je cilj tako duboko u teritoriju pod kontrolom Rusije mogao biti uspješno pogođen ukazuje na ozbiljnu ukrajinsku prijetnju ključnim ruskim resursima.
Putinovo slanje poruke kritičarima
Rusija se muči na terenu i nije uspjela postići nadmoć u zraku, ali napadi od ponedjeljka možda su postigli jedan cilj - slanje signala snage sve većem popisu Putinovih unutarnjih kritičara.
Napad je oštetio civilnu infrastrukturu u gradovima diljem Ukrajine usmrtivši više ljudi i onesposobivši struju u pojedinim dijelovima zemlje. "Ovo je bila indikacija prirode ruske prijetnje. Već mjesecima ruski cilj nije osvojiti Ukrajinu, nego uništiti Ukrajinu", rekao je Giles.
Ukrajinska nacionalna elektroenergetska tvrtka Ukrenergo priopćila je da je stabilizirala opskrbu električnom energijom Kijeva i središnjih regija Ukrajine nakon što je velik dio opskrbe električnom energijom u zemlji bio prekinut ruskim raketnim napadima u ponedjeljak i utorak.
Ali ukrajinski premijer upozorio je da "ima puno posla" kako bi se popravila oštećena oprema te je zatražio od Ukrajinaca da smanje potrošnju energije tijekom vršnih sati.
Koliko Rusi još imaju preciznih raketa?
Stručnjaci vjeruju kako je malo vjerojatno da će rusko zračno bombardiranje imati ponavljajući obrazac. Iako je procjena rezervi bilo koje vojske mutan pothvat, zapadne procjene sugeriraju da Moskva možda neće imati kapacitet to nastaviti.
"I ruski zapovjednici na terenu znaju, a znamo i mi, da su njihove zalihe i streljivo pri kraju", rekao je Jeremy Fleming, šef britanske obavještajne službe, u govoru u utorak.
Do tog je zaključka došao i ISW, koji je u svom dnevnom izvješću u ponedjeljak rekao da su napadi "potrošili dragocjeno rusko precizno oružje protiv civilnih ciljeva umjesto protiv vojno značajnih ciljeva".
"Rusko korištenje ograničene zalihe preciznog oružja za ovu svrhu moglo bi lišiti Putina mogućnosti da prekine tekuće ukrajinske protuofenzive", ocijenio je ISW.
Točno koliko je oružja i ljudstva svaka strana ostavila u pričuvi bit će ključno za određivanje kako će se situacija promijeniti u nadolazećim tjednima. Ukrajina je rekla da je presrela 18 krstarećih projektila u utorak i još desetke u ponedjeljak, ali poziva svoje zapadne saveznike na isporuku dodatne opreme za odbijanje budućih napada.
"Baraž raketnih napada bit će povremeni događaj rezerviran za izraze ekstremnog bijesa jer Rusi nemaju zalihe preciznog streljiva za održavanje ove vrste raketnog napada u budućnosti", rekao je Puri.
Lukašenkova pomoć
Ipak, određena pomoć Putinu mogla bi biti na putu. Najava bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka da će Bjelorusija i Rusija rasporediti zajedničke postrojbe izazvala je strah od produbljene vojne suradnje između bliskih saveznika te formalnog pridruživanja bjeloruske vojske invaziji.
Bjelorusija se posljednjih dana žalila na navodne ukrajinske prijetnje njezinoj sigurnosti, za što promatrači kažu da bi mogao biti uvod u određenu razinu upletenosti.
Učinak takve intervencije u smislu ljudstva bio bi ograničen. Bjelorusija ima oko 45.000 aktivnih vojnika, što ne bi značajno ojačalo ruske rezerve, ali bi zaprijetilo još jednim napadom na sjeverno krilo Ukrajine preko bjeloruske granice.
"Ponovno otvaranje sjevernog fronta bio bi još jedan novi izazov za Ukrajinu", rekao je Giles. To bi Rusiji osiguralo novi put prema Harkivskoj regiji, koju je ponovno zauzela Ukrajina, ako Putinu prioritet bude nastojanje da povrati taj teritorij.
Svako dodatno uključivanje Bjelorusije u rat moglo bi imati i psihološki učinak, sugerirao je Puri: "Ukrajina i Zapad bili su orijentirani na borbu s jednom vojskom." Unutar Rusije pridruživanje Bjelorusije invaziji bilo bi u skladu s Putinovim narativom da se u ovom ratu radi o ponovnom ujedinjenju drevnih ruskih zemalja.
Zelenskij postigao jedan od ključnih ciljeva
Mijenjajući narativ o sukobu u posljednja dva mjeseca, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij postigao je jedan od svojih ključnih ciljeva - pokazati zapadnim saveznicima Ukrajine da njihova vojna pomoć može omogućiti Kijevu da dobije rat.
Sada se Zelenskij nada većim isporukama u kratkom roku. Ukrajinski lider nastojao je istaknuti uspjeh Ukrajine u presretanju ruskih projektila rekavši da je srušeno više od polovine projektila i bespilotnih letjelica lansiranih na Ukrajinu u drugom valu napada u utorak.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je u utorak da je Ukrajini potrebno više sustava za bolje zaustavljanje raketnih napada. "Ovi sustavi protuzračne obrane čine veliku razliku jer su mnoge od nadolazećih projektila zapravo srušili ukrajinski sustavi protuzračne obrane koje su osigurali NATO saveznici. Naravno, sve dok nisu svi srušeni, postoji potreba za dodatnim sustavima", rekao je Stoltenberg.
Justin Bronk, vojni stručnjak s londonskog Royal United Services Institutea (RUSI), složio se s tom procjenom rekavši za CNN da su "ukrajinske stope uspješnosti presretanja ruskih krstarećih projektila značajno porasle od početka invazije u veljači".
Ukrajini su jako potrebni moderni sustavi kao što je IRIS-T, koji je stigao ovaj tjedan iz Njemačke, te NASAMS, koji se očekuje iz Sjedinjenih Američkih Država, naglasio je Bronk.
Ključni tjedni na bojnom polju
Osim opskrbe oružjem, Ukrajina će voditi računa da zapadna odlučnost ostane čvrsta ako Rusija još više oteža opskrbu energijom. "Postoji mnogo stvari koje Rusija može učiniti kako bi rat učinila osobnim, ne samo za ljude u Ukrajini nego i diljem Europe, pokušavajući izazvati pritisak na nacionalne vlade da prekinu svoju podršku Ukrajini", rekao je Giles.
Ovotjedni zračni napadi mogu ukazivati na taj pokušaj. Ukrajinski ministar energetike Herman Haluščenko rekao je za CNN da je oko 30% energetske infrastrukture u Ukrajini pogođeno ruskim projektilima u ponedjeljak i utorak. Ministar je dodao kako je ovo prvi put od početka rata da je Rusija tako dramatično gađala energetsku infrastrukturu.
Nadolazeći su tjedni stoga ključni kako na bojnom polju, tako i u Europi i diljem svijeta, sugeriraju stručnjaci. "Kao i uvijek, kamo će Putin sljedeće krenuti, ovisi o tome kako će ostatak svijeta reagirati. Stav Rusije oblikovan je neuspjehom zapadnih zemalja da joj se suprotstave i odvrate je od njenih namjera", rekao je Giles.
To znači da su, kako se približava zima, ulozi u ratu još jednom podignuti. "Nema sumnje da bi Rusija željela tako nastaviti, ali ukrajinski uspjesi posljednjih tjedana poslali su izravnu poruku i Kremlju. Ukrajinci su u stanju učiniti stvari koje nas iznenađuju i na to se treba naviknuti", zaključio je Giles.