RUSIJA je osudila države koje su dale potporu vođi oporbe u Venezueli Juanu Guaidu, koji se jučer proglasio privremenim predsjednikom Venezuele.
Nazvali su to pokušajem da se uzurpira moć. Kažu kako se radi o činu kojim se krši međunarodno pravo i da je to direktan put prema krvoproliću.
Guaido se proglasio predsjednikom, Maduro ima potporu vojske
Nakon što se Guaido proglasio privremenim predsjednikom, SAD mu je pružio potporu, a potom su to učinile i neke druge zemlje.
BBC piše da Maduro i dalje uživa potporu dijela stanovnika i da je vojska ostala uz njega. Prva Madurova reakcija na samoproglašenje Guaida predsjednikom bila je raskidanje svih diplomatskih veza sa SAD-om.
Njihovim diplomatima dao je 72 sata da odu iz zemlje. Samo pola sata nakon toga, Guaido je objavio kako Venezuela zadržava diplomatske odnose sa svim zemljama.
Maduro je, podsjetimo, predsjednik Venezuele od 2013. godine, a ranije ovog mjeseca je prisegnuo na dužnost u drugom mandatu. Opozicija tvrdi da su izbori bili namješteni.
Guaido je, pak, predsjednik Nacionalne skupštine koji je rekao kako mu odredbe ustava dopuštaju da se privremeno proglasi predsjednikom jer smatra da je Madurova vlast nevažeća.
Obvezao se da će voditi privremenu, tranzicijsku vladu, i održati slobodne izbore.
Tko je stao uz Guaida, a tko uz Madura?
Američki predsjednik Donald Trump priznao je Guaida za predsjednika nekoliko minuta nakon njegovog samoproglašenja. Poručio je drugim zemljama da prate njegov primjer.
Sedam južnoameričkih država te Kanada i Velika Britanija pridružile su se Trumpu.
Europska unija nije eksplicitno priznala Guaida, ali je pozvala na slobodne i vjerodostojne izbore. Dodali su i da se mora poštovati sloboda i sigurnost Juana Guaida.
Meksiko, Kuba i Bolivija stali su uz Madura, a pridružio im se i Erdogan.
“Brate moj, Maduro! Drži se, uz tebe sam”, napisao je na Twitteru Erdogan. Kina je poručila da se protivi bilo kakvom vanjskom uplitanju u politiku Venezuele.
Što su poručili Rusi?
Rusija Venezuelu vidi kao jednog od najbližih saveznika u regiji, piše BBC. Posudili su joj milijarde dolara, a dali su potporu i njenoj naftnoj industriji i vojsci. Osim toga, Rusija je sudjelovala i u vojnim vježbama u Venezueli.
Glasnogovornik Kremlja danas je komentirao situaciju u Venezueli.
“Pokušaj uzurpacije suverene vlasti u Venezueli smatramo kršenjem osnovnih načela i principa međunarodnog prava. Maduro je legitimni šef države”, rekao je.
Ruski ministar vanjskih poslova poručio je da je Guaidovo samoproglašenje direktan put bezakonju i krvoproliću te dodao kako samo građani Venezuele imaju pravo odlučivati o svojoj budućnosti.
“Destruktivno vanjsko uplitanje, posebno u trenutno jako napetoj situaciji, neprihvatljivo je”, dodao je.
Rusi su upozorili i da bi bilo kakvo vojno uplitanje od strane SAD-a bilo jednako avanturizmu koji bi pratile katastrofalne posljedice.
Što je rekao SAD?
Trump je, pak, danas na pitanje o mogućoj vojnoj reakciji, rekao da ne razmišlja o vojnom djelovanju, ali je naznačio i kako su sve opcije na stolu.
U izjavi koju je objavio jučer kada je priznao Guaida za predsjednika, poručio je da je Maduro nezakoniti vođa i da je narod Venezuele hrabro istupio protiv Madura i njegovog režima te zahtijevao slobodu i vladavinu prava.
Tada je upozorio Madura da može očekivati jače sankcije. SAD je poručio vojsci Venezuele da stane uz Guaida, ali je vojska ostala vjerna Maduru.
Kako je reagirao Maduro?
Maduro je optužio SAD da pokušava svrgnuti njegovu vladu te je postupke opozicije i Guaida nazvao pokušajem puča.
Rekao je da je dosta intervencionizma u Venezueli i da u toj zemlji ima digniteta.
Ministar obrane Venezuele optužio je Guaida da je pod utjecajem stranih sila pokušao izvesti puč.
Govoreći na konferenciji za medije, rekao je kako je Guaidova deklaracija protivna demokraciji, ustavu i legitimnom predsjedniku Maduru.
Sjednica Vijeća UN-a
U najnovijem razvoju događaja, SAD je u subotu zatražio da se održi javna sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o Venezueli, a UN-ovi diplomati očekuju da se nazočnima obrati američki državni tajnik Mike Pompeo.
SAD zahtijeva sastanak 15-članog Vijeća sigurnosti "s obzirom na sve nepredvidiviju situaciju u Venezueli i rastuću humanitarnu krizu u zemlji koja bi mogla dovesti do daljnjeg regionalnog sukoba i nestabilnosti", kaže se u pozivu Washingtona u koji je uvid imao Reuters.
Tom se zahtjevu, pak, usprotivila Rusija. Upitan u četvrtak bi li se trebalo sastati Vijeće sigurnosti kako bi raspravljalo o Venezueli, ruski veleposlanik pri UN-u Vasilij Nebenzia je rekao: "Mislim da ne bi, to je njihova unutarnja stvar."
Svaka članica Vijeća sigurnosti može pozvati na glasanje kako bi se sastanak blokirao, ali UN-ovi diplomati smatraju da takvi pokušaji neće uspjeti.