Hrvatski sabor sutra će raspravljati o izmjenama Zakona o strancima koje je predložila vlada, koje donose niz novosti kojima se nastoji urediti tržište rada.
Najvažnija su zadužnice; poslodavci će, naime, morati novčano jamčiti državi za svakog radnika iz trećih zemalja koji dolazi iz migracijski visoko rizičnih zemalja (viznih zemalja) za slučaj da od njega odustanu, i to u iznosu jedne prosječne mjesečne bruto plaće.
Taj će iznos u državni proračun morati uplatiti u roku od osam dana ako strani radnik ne počne s radom u roku prema ugovoru ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivnje prije isteka tri mjeseca rada u RH.
Ta će se sredstva koristiti za troškove povratka stranog radnika u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.
Biometrijske dozvole za boravak i rad
Podaci govore da je na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje (HZMO) prijavljeno preko 132.000 radnika iz trećih zemalja te gotovo 11.000 iz država članica EU.
Novost je i da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, za sezonski rad do devet mjeseci, i to kao biometrijska isprava.
Strani će radnici morati dokazati kompetencije i za deficitarna zanimanja, što do sada nije bila obveza, a to će morati učiniti odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.
Omjer broja domaćih naspram stranih zaposlenika
Poslodavci koji žele zaposliti stranog radnika morat će se voditi omjerom broja zaposlenih domaćih naspram stranih zaposlenih i za deficitarna zanimanja. Kod nedeficitarnih zanimanja taj omjer je 16, a kod deficitarnih osam posto.
Ovotjedni rad i aktualnu sjednicu, koju je započeo 18. rujna, sabor će zaključiti u petak glasanjem o nizu točaka, među kojima je i odluka o slanju hrvatskih Oružanih snaga, konkretno dva časnika, u njemački Wiesbaden, u NATO-ovu misiju sigurnosne pomoći i obuke Ukrajini (NSATU), za što je potrebna dvotrećinska većina, tj. 101 zastupnički glas.
Zastupnici potom odlaze na jednotjednu stanku, a nova sjednica kreće nakon blagdana Svih svetih i potrajat će do sredine prosinca.