HRVATSKI sabor sutra će raspravljati o opozivu premijera Andreja Plenkovića na prijedlog 33 oporbena zastupnika, koji kao razloge za opoziv navode korupcijske afere te neprovođenje zdravstvene reforme i pravodobne obnove nakon potresa.
Prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja dolazi na saborsku raspravu prvi put otkako je Plenković u listopadu 2016. preuzeo premijersku dužnost. Oporba je proteklih godina bezuspješno pokušavala opozvati cijelu vladu i niz ministara, ali nikad premijera.
Pitanje povjerenja Plenkoviću inicirao je Domovinski pokret, koji je, u suradnji s ostalom oporbom, prikupio potrebne potpise da se taj prijedlog nađe u saborskoj proceduri.
Oporba: Brojni su razlozi za opoziv
Oporba navodi da su brojni razlozi za opoziv - od afere Janaf, preko milijardu kuna izvučenih iz Ine i zatvaranja sisačke Rafinerije, izostale obnove i zdravstvene reforme do afere Software i SMS, u kojoj je, smatraju, kompromitiran zbog poruka bliskih suradnika upućenih direktorima javnih tvrtki.
Vlada odbija sve navode iz oporbenog prijedloga kao neutemeljene i ističe da nema osnove za izglasavanje nepovjerenja premijeru.
Radi se o prijedlogu koji je "još jedan loš uradak oporbe koji se zasniva na nizu neistina i netočnih tvrdnji", uzvratili su, među ostalim, iz vlade, koja se o inicijativi očitovala u pet detaljno objašnjenih točaka.
"Potpuno je neistinita tvrdnja predlagatelja da je predsjednik Vlade kompromitiran tekstualnim porukama koje su objavljene u medijima. Navedene tekstualne poruke ničim ne ukazuju na njegovu povezanost s bilo kakvim dvojbenim radnjama", navodi vlada.
Početak rasprave o prijedlogu za pokretanje pitanja povjerenja predviđen je za 15 sati, a sabor će prije toga objedinjeno raspravljati o izmjenama zakona o akvakulturi i o morskom ribarstvu.
Zakonom o morskom ribarstvu uređuje se provedba Zajedničke ribarstvene politike Europske unije i utvrđuju se nadležna tijela i njihove zadaće, nadzor i kontrola, načini postupanja i izvješćivanja Europske komisije te prekršajne odredbe.
Na nacionalnoj razini zakonom se, uz ostalo, utvrđuju ciljevi ribarstvene politike, način gospodarenja i zaštite mora, način i uvjeti obavljanja ribolova i prikupljanje podataka.
Zakonom će se također osigurati prilagodba hrvatskog zakonodavstva uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj, odgovarajuće usklađivanje nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije, kao i sadržajno unaprjeđenje teksta uvođenjem novih normativnih rješenja.