VISOKI predstavnik međunarodne zajednice za BiH Christian Schmidt je sinoć, u izbornoj noći, nenajavljeno nametnuo izmjene izbornog zakona koje se odnose na ustroj i funkcioniranje Doma naroda parlamenta Federacije BiH i način donošenja odluka, koje idu u korist Hrvata.
"Za sudbinu ove zemlje ključno je da više ne bude blokada. Zbog toga sam nametnuo mjere koje će unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH", stoji u izjavi visokog predstavnika objavljenoj u večernjim satima na mrežnim stranicama njegova ureda (OHR). On dodaje da ta odluka ne utječe na provedbu rezultata izbora održanih u nedjelju.
Pojasnio je kako je svojom odlukom povećao broj zastupnika u federalnom Domu naroda, čime se omogućava raspodjela mandata tako da se ispravlja prezastupljenost svakog od tri konstitutivna naroda u nekim županijama, o čemu je bilo riječi u presudi Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić" te u nekim drugim presudama.
Dom naroda Federacije BiH do sada je brojao 58 delegata te je svaki nacionalni klub imao po 17 delegata, a Klub ostalih 7. Ovom odlukom nije prekršen princip da svaki kanton daje po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata. Sada će se ova stavka odnositi i na Ostale. Klub ostalih povećava se na 11 i svaki kanton će moći delegirati jednog delegata iz ovog kluba, što dosad nije bio slučaj.
Novom odlukom svaki dom Parlamenta Federacije treba odbiti ili usvojiti zakone u roku od 45 dana nakon njihovog usvajanja u drugom domu. "Ukoliko se rok ne ispoštuje, zakon će biti uvršten u dnevni red doma na sjednici koja će se održati nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije 30 dana nakon isteka tog roka", piše u odluci.
Izmjenama se ukida mogućnost da 2/3 delegata u jednom etničkom klubu mogu svaku odluku proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa.
Kaže da želi spriječiti paralizu Federacije nakon izbora
Potankosti izmjena potvrđene su na stranici OHR-a. Po njima, ubuduće će se federalni Dom naroda sastojati od tri kluba konstitutivnih naroda koji će umjesto dosadašnjih 17 činiti po 23 zastupnika, dok će klub zastupnika nacionalnih manjina umjesto sedam ubuduće činiti 11 zastupnika.
Uz to, ubuduće će kvalificiranu većinu za predlaganje predsjednika i dopredsjednika Federacije BiH činiti 11 umjesto dosadašnjih šest zastupnika iz nacionalnih klubova, a na taj se način daje jasna prednost zastupnicima koji u klubu Hrvata dolaze iz dijelova BiH s hrvatskom većinom.
Ako prijedlog 11 zastupnika ne bi bio prihvaćen, tada bi se kvalificirana većina predlagatelja smanjila na sedam pa na četiri zastupnika.
Ranija odrednica po kojoj je šest zastupnika činilo kvalificiranu većinu za predlaganje nositelja izvršne vlasti otvarala je mogućnost da taj kontrolni paket dobiju i zastupnici iz reda Hrvata izabrani u Dom naroda s lista građanskih, ali i bošnjačkih stranaka, što je izazvalo veliko nezadovoljstvo u strankama s hrvatskim predznakom.
Odluka ni na koji način ne utječe na provedbu rezultata izbora
Odlukom visokog predstavnika zapravo se provodi odluka Ustavnog suda BiH iz 2016. godine po žalbi Bože Ljubića kada je utvrđeno da Dom naroda nije dom županija pa nije nužno da iz svake od njih bude delegiran barem po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda.
Schmidt je u svojoj izjavi istaknuo kako njegova odluka ni na koji način ne utječe na provedbu rezultata glasanja na izborima od 2. listopada, ali i da se izborna reforma mora nastaviti.
"Ovo nije i ne može biti široka reforma izbornog zakona koju tek treba provesti", naveo je Schmidt dodajući kako ostaje spreman u tome i osobno sudjelovati u predstojećem razdoblju.
Oglasila se EU
Delegacija Europske unije reagirala je na nametanje izmjena Izbornog zakona. Naveli su da je to isključivo odluka visokog predstavnika.
"Europska unija u Bosni i Hercegovini prima k znanju odluku visokog predstavnika Schmidta o izmjenama Ustava Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Izbornog zakona Bosne i Hercegovine (BiH). To je bila odluka isključivo visokog predstavnika. Izvršne ovlasti visokog predstavnika (Bonske ovlasti) treba koristiti isključivo kao krajnju mjeru protiv nepopravljivih nezakonitih radnji", naveli su iz Delegacije.
Istaknuli su da je jačanje funkcionalnosti institucija BiH ključni prioritet na putu BiH ka članstvu u EU.
"Tijekom skoro godinu dana, EU i Sjedinjene Američke Države su facilitirale razgovore o ustavnoj i izbornoj reformi. Duboko žalimo što političke stranke nisu uspjele postići izbalansirani dogovor o paketu reformi koji bi sveobuhvatno odgovorio na neriješena pitanja, uključujući funkcionalnost FBiH i Doma naroda FBiH", navodi se.
Kažu kako su ustavne reforme u kladu sa zahtjevima iz odluka Europskog suda za ljudska prava i Venecijanske komisije.
"Neprovedene su i preporuke OSCE-ovog ODIHR-a i GRECO-a u vezi sa transparentnošću i integritetom izbora. Lideri političkih stranaka u BiH su se dogovorili u Bruxellesu da će se pozabaviti ovim pitanjima u roku od šest mjeseci nakon formiranja nove vlasti. Pozivamo ih da ispoštuju ovu obavezu", poručili su iz Delegacije Europske unije.