VISOKA inflacija u eurozoni koči osobnu potrošnju, a cijene će vjerojatno snažno rasti još neko vrijeme, upozorio je guverner njemačke središnje banke Joachim Nagel. "Želio bih vjerovati da ćemo, nadajmo se, vidjeti bolje brojke o inflaciji", rekao je Nagel.
Podaci ipak pokazuju da će stopa inflacije još neko vrijeme biti visoka, dodao je guverner Bundesbanka. Cijene nafte pale su u prošlom tjednu, a i rast proizvođačkih cijena u Njemačkoj popustio je u listopadu, uz stopu rasta od 34.5 posto, nakon 45.8-postotnog skoka u rujnu i kolovozu.
To je potaknulo nadu da inflacija možda popušta. Guverner njemačke središnje banke naglašava pak da će stopa inflacije u Njemačkoj vjerojatno ostati visoka i iduće godine, procijenivši da će "vjerojatno" u prosjeku iznositi oko sedam posto.
Visoka inflacija težak je teret za cijelu eurozonu, naglasio je Nagel. "Ogroman pritisak na rast cijena počiva na širokoj osnovi i koči potražnju, posebno onu osobnu", rekao je Nagel. Dodao je i da će Europska središnja banka (ESB) u prosincu ponovno podići kamatne stope kako bi inflaciju u srednjem roku spustila na zacrtanih dva posto.
Njemačka ima dovoljno gotovine
Član izvršnog odbora Bundesbanke Johannes Beerman odvojeno je naglasio da imaju dovoljno gotovine u slučaju nestanka struje i drugih potencijalnih kriza koje bi mogla izazvati nestašica energije. Gotovine ima dovoljno za pet dana, dodao je Beerman, napomenuvši ipak da Bundesbanka ne očekuje nestašicu struje u većim dijelovima zemlje.
Njegova izjava nadovezuje se na prošlotjedne medijske napise da njemačke financijske vlasti pripremaju krizne planove za slučaj dugotrajne nestašice struje. Planovi uključuju mogući limit za podizanje gotovine, izvijestili su mediji.
Dužnosnik Bundesbanka opovrgnuo je medijska izvješća. Iskustvo Bundesbanka pokazuje da u vrijeme krize potražnja građana za novčanicama i kovanicama obično raste. "Kada situacija postane kritična, ljudi u Njemačkoj žele imati gotovinu", rekao je Beermann, istaknuvši primjer financijske krize 2008. i pandemije covida-19.
No postoji mreža za hitnu komunikaciju u slučaju krize, koja uključuje banke, kreditne institucije i kompanije za transport gotovine, objasnio je, ustvrdivši da središnja banka u slučaju krize neće uvoditi limit za podizanje gotovine.