Vlada i sindikati javnih i državnih službi protekle su godine postigli dogovor o dodacima kolektivnim ugovorima kojima je javnim i državnim službenicima povećana osnovica za plaće za pet posto i ugovoren rast božićnice na 300 eura, a prvi put u ugovor je ušla uskrsnica od 100 eura.
Osnovica plaće za listopad isplaćena u studenome porasla je s 902 na 947 eura, povećana božićnica isplaćena je u prosincu, a u siječnju 238.000 službenika i namještenika može očekivati veće plaće zbog poreznog rasterećenja.
Novi zakoni za reformu javne uprave
Sukladno dogovorenoj odluci o isplati privremenog dodatka na plaće za službenike u državnim i javnim službama, plaće 219.000 zaposlenika su rasle od 60 do 100 eura, najviše onima s najmanjim plaćama, a regres od 300 eura primijenit će se na sve.
Zakoni o državnim službenicima i o plaćama u državnoj službi i javnim službama trebali bi zamijeniti više od 300 propisa kojima je uređeno pravo na plaću te promijeniti sadašnji sustav s 2500 kategorija radnih mjesta i više od 560 dodataka.
Uvodi se jedinstvena platna lista sa 16 platnih razreda i rasponom koeficijenata od 1 do 8, s time da se najniži koeficijenti povećavaju za gotovo 60 posto.
Novina je i uvođenje dodatka na plaću za učinkovitost rada, koji će moći iznositi do 30 posto, a bit će moguće i ostvarivanje godišnjeg bonusa za one s najboljim rezultatima.
Cilj je standardizirati plaće u javnom sektoru za gotovo 240.000 zaposlenih, a vlada to ističe kao najveći reformski pothvat u javnoj upravi u posljednjih 30 godina.
Sindikati nisu potpuno zadovoljni
Glavni tajnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Matija Kroflin upozorio je da nisu poznati učinci novog zakona o plaćama i kriteriji sustava ocjenjivanja, koji bi se mogli koristiti za kažnjavanje zaposlenika ako iz nekog razloga dođu u sukob s poslodavcem.
Akademski sindikat, Carinski sindikat Hrvatske i Školski sindikat Preporod izrazili su nezadovoljstvom finalnim prijedlogom Zakona o plaćama te ocijenili da se njime želi obezvrijediti kolektivno pregovaranje i najavili prosvjedne akcije.
Sindikat umirovljenika Hrvatske izrazio je u otvorenom pismu resornom ministru Marinu Piletiću nezadovoljstvo jer je djelomično usvojio tek dva od šest njihovih zahtjeva, i to bez davanja rokova za realizaciju, iznesenih na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike.
Izrazili su djelomično zadovoljstvo pomacima u vezi poboljšanja formule usklađivanja, kao i novim pristupom godišnjem dodatku koji bi sada primali svi umirovljenici, ali to nije dovoljno. Sindikat traži da se mirovine odmah počnu usklađivati u 100-postotnom iznosu povoljnijeg indeksa rasta cijene ili plaća, a da se za one najugroženije uvede i socijalni faktor povećanja mirovine.
Vlada i sindikati prvi su se put našli u situaciji da, nakon što je nadležno povjerenstvo donijelo novo rješenje o reprezentativnosti sindikata javnih službi, moraju pregovarati o novom kolektivnom ugovoru.
Prema rješenju povjerenstva, sindikat Zajedno, koji okuplja medicinske djelatnike, postao je reprezentativan, a Sindikat KBC-a Zagreb izgubio je mogućnost kolektivnog pregovaranja. To znači da će se morati pokrenuti pregovori o novom kolektivnom ugovoru, i to ne dodatku, nego potpuno novom ugovoru, koji će definirati visinu osnovice plaća.
Štrajkovi sa zahtjevima za veće plaće
Gospodarsko socijalno vijeće (GSV) konstituirano je. Kao i u prijašnjem sastavu, predsjednik mu je Ivan Mišetić (HUP), a dopredsjednici Mladen Novosel (SSSH) u ime sindikalne strane te ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić.
Godinu na izmaku su također obilježili štrajkovi sa zahtjevima za veće plaće. Štrajkali su zaposleni u pravosuđu, radnici zagrebačke i splitske Čistoće i Cesta Šibenik te medicinske sestre i tehničari, kao i radnice šibenske Revije zbog neisplate preostalih devet plaća i otpremnina u ukupnom iznosu od oko 1.29 milijuna eura.