SIGURNOSNO-obavještajna agencija (SOA) objavila je peto javno izvješće koje obuhvaća razdoblje od 2018. godine do danas. U najnovijem izvješću su identificirali najveće prijetnje sigurnosti Hrvatske.
Napominju kako je sigurnosna situacija u Republici Hrvatskoj stabilna i trenutno ne postoje naznake ni vidljivi potencijali njezine značajnije destabilizacije.
Teroristička prijetnja
Teroristička prijetnja na teritoriju Republike Hrvatske je niska. Ipak, s obzirom na prirodu suvremenih terorističkih prijetnji, pripadnost Republike Hrvatske euro-atlantskim asocijacijama i zapadnom demokratskom sustavu vrijednosti, razvijeni turistički sektor te vidljivost Republike Hrvatske u globalnim medijima, postoji potencijalni rizik terorističkih prijetnji i za Republiku Hrvatsku. Također, postoji stalni rizik od tzv. vukova samotnjaka koji bi mogli samostalno izvesti teroristički akt, potaknuti javno objavljenim pozivima terorističkih skupina na počinjenje napada, stoji u izvješću.
Te osobe ne moraju biti izravno povezane s terorističkim organizacijama, a mogu se samo-radikalizirati preko interneta i društvenih mreža, što otežava njihovo otkrivanje. Isto tako, veliki broj samostalnih terorističkih napada izvele su osobe sa psihičkim poremećajima.
Hrvatski državljani u ISIL-u
Na području pod kontrolom ISIL-a boravilo je ukupno sedam osoba koje imaju (i) hrvatsko državljanstvo, dvojica muškaraca i pet žena. Ni jedna od njih nije radikalizirana u Republici Hrvatskoj, niti se pridružila ISIL-u iz Republike Hrvatske. Po dostupnim nepotvrđenim podacima, dvojica muškaraca su poginula u borbama na strani ISIL-a, dok se pojedine žene nalaze u civilnim kampovima pod kontrolom kurdsko-arapskih snaga SDF u Siriji. Žene su se ISIL-u pridruživale u pravilu kao pratnja svojim supruzima „džihadistima“, a neke su tijekom boravka u Siriji i Iraku rodile djecu. Njihova točna lokacija i sudbina se još trebaju potvrditi zbog kaotične situacije nakon sloma ISIL-a, priopćila je SOA.
Ekstremizam
"Ni jedna vrsta ekstremizma, neovisno o njegovoj ideološkoj, vjerskoj ili nacionalnoj osnovi, u Republici Hrvatskoj nema širu potporu javnosti, značajan broj sljedbenika, ni veliki pokretački potencijal. Pripadnici ekstremističkih skupina imaju vrlo mali potencijal izazivanja nasilja, incidenata ili sukoba većih razmjera, a njihove aktivnosti ne predstavljaju značajniju prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Slijedom toga, prijetnja od ekstremizma i narušavanja demokratskog ustavnog poretka te s ekstremizmom povezanog nasilja u Republici Hrvatskoj je trenutno niska.
Ekstremistički nastrojeni pojedinci i skupine nastojat će se povezati s ideološki bliskim skupinama/pokretima u inozemstvu. U Republici Hrvatskoj ne postoji ozbiljniji antiimigracijski ekstremizam, iako bi trend jačanja antiimigracijskih pokreta u Europi srednjoročno mogao voditi jačanju istovjetnih skupina i u Republici Hrvatskoj.
Iako je islamistički radikalizam u zapadnim državama EU-a i državama jugoistočnog hrvatskog susjedstva pridobio značajan broj pristalica, u Republici Hrvatskoj nije uspio okupiti veći broj sljedbenika. Radi se o nekoliko desetaka osoba salafitskog opredjeljenja koje ne zagovaraju nasilje. Jedan od glavnih razloga nepostojanja značajnog islamističkog radikalizma u Republici Hrvatskoj su dobar položaj, ugled i integriranost islamske zajednice u hrvatskom društvu", stoji u izvješću.
Gospodarska sigurnost
SOA je u proteklom razdoblju osobitu pozornost dala potpori nadležnim državnim tijelima u području zaštite osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske, kao što je to bilo u slučaju Agrokor. SOA je, temeljem svoje nadležnosti u zaštiti osnova gospodarskog sustava Republike Hrvatske i suzbijanja gospodarskog kriminala, a Agrokor je zakonom definiran kao trgovačko društvo od sistemskog značaja za Republiku Hrvatsku, izvješćivala o okolnostima i mogućim posljedicama slučaja Agrokor na nacionalnu sigurnost i gospodarske interese Republike Hrvatske.
Svojim radom SOA je bila potpora drugim nadležnim državnim tijelima u zaštiti gospodarskih interesa i pravnog poretka Republike Hrvatske. Sukladno zakonskim obvezama, SOA u ovako kompleksnim slučajevima izvješćuje državni vrh, a ministrima i drugim državnim dužnosnicima dostavlja one podatke koji se odnose na njihov djelokrug rada. Uz to, SOA je na zahtjev Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora izradila izvješće o stanju u Agrokoru i eventualnom utjecaju na nacionalnu sigurnost. O izvješću je Odbor raspravljao na sjednici na kojoj je sudjelovao i ravnatelj SOA-e", priopćili su.
Korupcija, gospodarski i organizirani kriminal
"Koruptivna poslovna praksa i netransparentna ulaganja nanose značajnu štetu gospodarstvu. Zloporabe institucionalnog aparata i korupcija mogu negativno utjecati i na slobodu tržišnog natjecanja, konkurentnost, privlačnost države za investiranje te cjelokupan gospodarski razvoj i međunarodni ugled države. Posebno složeni oblici korupcije, zloporabe i malverzacije u trgovačkim društvima, izvlačenja i pranja novca imaju i svoju međunarodnu dimenziju.
Na području suzbijanja korupcije i gospodarskog kriminala, posebno osjetljiva područja su procesi javne nabave i njihova zloporaba. Također, prisutan je interes za ulaganje kapitala nepoznatog porijekla u Republiku Hrvatsku, pri čemu postoji rizik da se radi o „pranju“ nezakonito stečenog novca.
Kriminalne skupine iz okruženja nastoje koristiti područje Republike Hrvatske za provođenje svojih ilegalnih aktivnosti, poput krijumčarenja narkotika, ilegalnih migranata, oružja i visokoprofitne robe. Pri tome surađuju s pojedincima i skupinama iz Republike Hrvatske te ih angažiraju za izvršenje konkretnih kriminalnih aktivnosti. Ove grupacije teritorij Republike Hrvatske nastoje iskoristiti i za skrivanje od konkurentskih i suprotstavljenih kriminalnih grupacija te izbjegavanje kaznenog progona u matičnim državama. Pripadnici organiziranog kriminala nastoje koruptivno djelovati prema pojedincima u državnim institucijama kako bi zlorabili svoj položaj i ovlasti te pogodovali organiziranom kriminalu.
Posljednjih godina se u hrvatskom susjedstvu odvijaju brojni obračuni suprotstavljenih kriminalnih skupina te postoji stalni rizik da se dio tih obračuna prelije i na hrvatski teritorij. Strano obavještajno djelovanje Pojedine države prikupljaju podatke i obavještajno djeluju i u Republici Hrvatskoj. Obavještajno djelovanje prema Republici Hrvatskoj posebice je izraženo nakon ulaska Republike Hrvatske u NATO i EU, te radi hrvatskog položaja i uloge na dijelu jugoistoka Europe koji je još uvijek u procesu pristupanja europskim i euroatlantskim integracijama.
Stoga je Republika Hrvatska prvenstveno predmet obavještajnog interesa država koje NATO i EU percipiraju kao sigurnosni izazov ili prijetnju, te koje na prostoru jugoistočne Europe žele ostvariti utjecaj koji nije u skladu s euroatlantskom perspektivom tog područja.
Teme interesa stranog obavještajnog djelovanja u Republici Hrvatskoj su, između ostalog, procesi koji se odvijaju unutar NATO-a i EU-a, hrvatski stavovi koji se tiču NATO-a i EU-a te euroatlantskih integracija, hrvatska politika prema jugoistočnom susjedstvu, energetska sigurnost kao i hrvatska gospodarska pitanja", stoji u izvješću.
Informacijsko djelovanje protiv Hrvatske
"U javni informacijski i medijski prostor povremeno se plasiraju fragmentirani podaci, lažne ili iskrivljene vijesti kojima se pokušava nametnuti viđenje nekog događaja i/ili mijenjati svijest i stavovi kod javnosti, a u kojima se Republiku Hrvatsku, EU i NATO prikazuje u negativnom svjetlu. Cilj ovih medijskih objava je utjecaj na stabilnost hrvatskih državnih institucija i regionalnog okruženja, lažno prikazivanje Republike Hrvatske kao nevjerodostojne članice NATO-a i EU-a te slabljenje euroatlantskog i europskog zajedništva.
Također, za pojedine teme u medijskim objavama plasiraju se teze kojima se želi narušiti međunarodni ugled Republike Hrvatske i proširiti narativ o nelegalnom i nelegitimnom djelovanju hrvatskih institucija, danas, kao i tijekom stvaranja i oslobađanja hrvatske države u Domovinskom ratu.
Republika Hrvatska je, osobito nakon ulaska u NATO i EU, postala meta naprednih i stalnih kibernetičkih napada. Radi se o vrlo specifičnim i dobro planiranim kampanjama koje prvenstveno imaju za cilj krađu povjerljivih podataka. Za očekivati je da će se ovakva vrsta prijetnje nastaviti, a vrlo je izvjesno kako će napadi biti sve sofisticiraniji. Više o naprednim kibernetičkim prijetnjama s kojima se Republika Hrvatska suočava nalazi se u poglavlju koje govori o APT napadima", piše SOA.
Ratni zločini
U suradnji s drugim nadležnim tijelima, SOA i dalje aktivno prikuplja podatke i dokumentaciju u svrhu utvrđivanja krivaca, žrtava i okolnosti počinjenja ratnih zločina za vrijeme Domovinskog rata. SOA je usmjerena i na utvrđivanje mjesta boravka osoba osumnjičenih za ratne zločine te na utvrđivanje lokacija pojedinačnih i masovnih grobnica osoba nestalih u Domovinskom ratu. Pri tome bitnu ulogu ima suradnja SOA-e s građanima koji imaju saznanja o nestalim osobama i mogućim grobnicama. SOA takvim osobama jamči anonimnost i diskreciju, stoji u izvješću SOA-e.
Demografski trendovi
Obilježja stanovništva Republike Hrvatske pokazuju naglašeno negativnu demografsku strukturu i trendove demografskih procesa, starenje stanovništva i poremećaj dobne strukture. Nastavak ovih demografskih trendova će se u dugoročnom razdoblju neminovno odraziti na opći društveni i gospodarski razvoj Republike Hrvatske, zaključuje se u godišnjem izvješću SOA-e.
SOA - Javno izvješće 2018. by Index.hr on Scribd