MUŠKARAC iz SAD-a postao je prva osoba na svijetu kojoj je transplantirano srce genetski modificirane svinje.
Mada je prošlo već tri dana od ove eksperimentalne operacije, 57-godišnji David Bennett se još uvijek osjeća dobro.
>> Čovjeku prvi put u povijesti transplantirano srce genetski modificirane svinje
Mnogi stručnjaci hvale ovo postignuće koje bi moglo promijeniti živote pacijenata diljem svijeta, no neki ukazuju na to da cijelu ovu situaciju prate tri ozbiljna etička problema: sigurnost pacijenta, prava životinja i religiozna problematika.
Sigurnost pacijenta
Transplantacija srca svinje je bila eksperimentalna operacija koja sa sobom nosi ogromne rizike za pacijenta. Čak i nakon primanja kompatibilnih ljudskih organa može nakon nekog vremena doći do njihova odbacivanja, a rizik za to je mnogo veći ako se radi o životinjskom dijelu tijela.
Liječnici već desetljećima pokušavaju koristiti životinjske organe u postupku transplantacije te su pri tome imali različite uspjehe.
Stručnjaci su 1984. liječnici pokušali spasiti život djevojčice u Kaliforniji i presadili joj srce pavijana, ali je umrla 21 dan kasnije.
Mada ovakvi tretmani predstavljaju značajan rizik za živote pacijenata, neki medicinski etičari smatraju da se s njima treba nastaviti eksperimentirati ako je pacijent upoznat sa svim mogućim opasnostima.
"Nikad ne možete znati hoće li osoba umrijeti nakon nekog tretmana, morate preuzeti taj rizik", rekao je etičar Julian Savulescu sa Sveučilišta Oxford.
"Ako pojedinac razumije cijeli spektar opasnosti, smatram da bi mu trebalo moći omogućiti opciju ovako radikalnog eksperimenta", dodao je.
Liječnici Davida Bennetta kažu da je operacija bila opravdana jer nije imao druge mogućnosti liječenja i da bi bez nje zasigurno umro.
Prava životinja
Ova najnovija transplantacija ponovo je potaknula raspravu o etičnosti korištenja svinja za transplantaciju, čemu se protive mnoge skupine za prava životinja.
Organizacija People for the Ethical Treatment of Animals (PETA) osudila je ovu transplantaciju kao "neetičko, opasno i ogromno trošenje resursa".
"Životinje nisu šupe za alat, već složena, inteligentna bića", poručila je PETA.
Zagovornici prava životinja smatraju da nije moralno opravdano modificirati gene životinja kako bi ih učinili sličnijima ljudima. U slučaju Davida Bennetta, znanstvenici su svinji promijenili 10 gena.
Glasnogovornik organizacije Animal Aid rekao je za BBC da se protivi modificiranju gena životinja ili ksenotransplantaciji (presađivanje organa i tkiva sa životinja) "u bilo kojim okolnostima".
"Životinje imaju pravo živjeti svoje živote, bez toga da ih se genetski manipulira kako bi bile ubijene i kako bi došli do njihovih organa", kazao je glasnogovornik.
Neki aktivisti su također zabrinuti zbog nepoznatih dugoročnih učinaka genetske modifikacije na zdravlje svinja.
Religija
Još jedna etička dilema je pitanje vjere.
Znanstvenici su za ovu transplantaciju odabrali svinju jer su njeni organi slične veličine kao i naši te zato što se ove životinje relativno lako uzgajaju u zatočeništvu.
No, kako ovaj izbor utječe na židove ili muslimane, čije religije zabranjuju konzumaciju te vrste mesa?
"Iako židovski zakon zabranjuje Židovima da uzgajaju ili jedu svinje, transplantacija srca svinje ni na koji način nije kršenje židovskih zakona o ishrani", rekao je rabin Moshe Freedman iz Savjeta za moral i etiku britanskog Ministarstva zdravstva.
"Budući da je primarna briga u židovskom zakonu očuvanje ljudskog života, židovski pacijent bi bio dužan prihvatiti transplantaciju od životinje ako bi to nudilo najveće šanse za preživljavanje i najbolju kvalitetu života u budućnosti", dodao je.
U islamu vrijedi slično pravilo - korištenje životinjskog tkiva je dopušteno ako se time spašava život čovjeka.
Egipatski Dar al-Ifta rekao je u fetvi da je transplantacija srčanih zalistaka svinja dopuštena ako "postoji strah za život pacijenta, gubitak jednog od njegovih organa te pogoršanje ili nastavak bolesti".