Screenshot: YouTube/Al Jazeera
DANAS u zagrebačkom hotelu Sheraton održana je prezentacija knjige "Globalizacija i diplomacija - U potrazi za boljim svijetom", autora Srgjana Kerima. Doktor Kerim, bivši makedonski ministar vanjskih poslova, 2007. godine izabran je za predsjednika 62. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda, a godinu dana kasnije i za posebnog izaslanika Glavnog tajnika UN-a za klimatske promjene. Od 2012. godine predsjednik je Uprave Media Print Macedonia.
Za vrijeme prezentacije, autor se osvrnuo na niz fenomena, problema, procesa i pitanja koje je problematizirao i u samoj knjizi, kao što su globalizacija, odnos diplomacije i medija, klimatske promjene, migrantska kretanja te nužnost jačanja međunarodnih kapaciteta kako bi se mogli učinkovitije nositi s kriznim situacijama. Doktor Kerim, znanstvenik koji je ostvario veliki doprinos području izučavanja međunarodnih odnosa i diplomacije, upozorio je i na neke od ključnih problema s kojima se danas suočava međunarodna zajednica. Predstavljajući knjigu, autor je osobit naglasak stavio upravo na nužnost pravovremenih priprema oko potencijalnog pogibeljnih posljedica klimatskih promjena.
"Klimatske promjene bit će jedno od ključnih pitanja veoma uskoro", istaknuo je doktor Kerim, koji je ujedno bio i prvi predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda koji je uveo pitanje klimatskih promjena na agendu te međunarodne organizacije.
Huffington Post: Kerim još 2008. upozorio na pitanje migrantskih kretanja i klimatskih promjena
Huffington Post tako je u članku iz rujna istaknuo kako je Kerim, kao predsjednik Opće skupštine Ujedinjenih naroda, 2008. godine upozorio kako bi globalno zagrijavanje, odnosno suše, podizanje razine mora i velike oluje, moglo dovesti do toga da svije bude suočen s 200 milijuna izbjeglica godišnje.
Kerim je danas kazao kako je u tom trenutku, prije sedam godina, povlačenje tog pitanja naišlo na veliki otpor određenih zemalja, kao što su Kina i Indija.
"Naravno, te zemlje imaju legitimno pravo razvijati se. Kod njih je do određenih procesa modernizacije i industrijalizacije došlo kasnije, Europa je kroz sve to prošla u 19. i 20. stoljeću. Ipak, vjerujem kako se progres može bazirati na zelenim, čistim energijama", dodao je.
Nužno razvijati krizni menadžment
Komentirajući aktualnu izbjegličku krizu, naglasio je kako je očito da nacionalne države, zajedno s Europskom unijom i UN-om, nisu bile spremne na migracijska kretanja ovog razmjera. Ključan deficit koji Kerim pritom prepoznaje odnosi se na nedovoljnu razvijenost mehanizama za upravljanje kriznim situacijama.
"Krizni menadžment je zatajio, upravo kroz razvijanje njegovih mehanizama možemo se pripremiti na moguće nove krizne situacije. Treba ga razvijati na način da obuhvati i pitanje izbjeglica, ključno je naglasiti kako nema mjesta panici i strahu. Da smo na vrijeme razvili mehanizme na odgovarajući način, danas bismo vjerojatno na izbjegličku krizu gledali na drugi način", ističe.
"Izbjeglice su ljudi poput nas, imaju svako pravo na bolji život"
Na naše pitanje o tome smatra li da će izbjeglička kriza koja trenutačno potresa Europu doprinijeti ubrzavanju izgradnje kapaciteta za krizno upravljanje, doktor Kerim je odgovorio potvrdno te se zauzeo za izbjeglice koje kreću na pogibeljna putovanja u potrazi za boljim životom i srećom.
"Sada je trenutak za pripremu i izgradnju kapaciteta. Moramo reagirati brže i organiziranije. Ponižavajuće je i tužno gledati te ljude. Pa to su ljudi poput nas, zaboga, imaju svako pravo na bolji život. I ove migracije su u jednu ruku posljedica globalizacije. Ljudi gledaju na televiziji, na internetu i u medijima o tome kako u Europi i Njemačkoj postoji demokracija, socijalna država, visok standard ljudskih prava, pa logično je da krenu u potragu za boljim životom. To je sasvim legitimno", zaključio je.