ASTRONOMI prikupljaju rezultate analize i mjerenja kometa za kojeg se pretpostavlja da dolazi izvan našeg Sunčeva sustava, a koji daju prve tragove o njegovu kemijskom sastavu, prenosi BBC.
Objekt C/2019 Q4 (Borisov) je tek drugi međuzvjezdani objekt do sada uočen nakon "Oumuamuaa" uočenog 2017. i prate ga teleskopi širom svijeta.
Prvi rezultati sugeriraju da njegov sastav možda nije mnogo drukčiji od kometa u našem svemirskom susjedstvu.
Jedan je stručnjak rekao za BBC da bi taj objekt mogao postati jedan od najslavnijih kometa u povijesti.
Organske molekule
Znanstveni tim je uz pomoć imstrumenta Osiris na desetmetarskom teleskopu u La Palmi u Španjolskoj mjerio Sunčevu svjetlost u vidljivom spektru koju reflektira Borisov.
Proučavanjem tog spektra znanstvenici mogu izvući zaključke o njegovu kemijskom sastavu, uključujući to kako se razlikuje od kometa koji su "rođeni" u blizini Sunca.
Iako dosadašnji podaci sugeriraju da Borisov nalikuje objektima bliže Zemlji znanstvenici bi mogli otkriti zanimljive otklone kad analiziraju nove podatke.
Neki znanstvenici vjeruju da su kometi mogli "zasijati" Zemlju, u njezinim počecima, organskim molekulama što znači da su možda igrali ulogu u stvaranju života.
Ako te molekule budu otkrivene na kometu koji pripada sustavu druge zvijezde, to bi imalo velike implikacije za potencijalni život na egzoplanetima.
To bi značilo da je moguće da život kakvog poznajemo ima izgleda pojaviti se u drugim dijelovima svemira.
Svjetovi leda i prašine
Kometi se sastoje od leda i prašine i stvaraju se u najudaljenijim dijelovima protoplanetarnog diska - nakupine plinova i prašine koje kruže oko mlade zvijezde.
Tu je voda zaleđena jer je toliko daleko od središnje zvijezde.
C/2019 Q4 otkrio je 30. kolovoza amaterski astronom Genadij Borisov koji je promatrao svemir iz krimskog opservatorija.