Stižu velike promjene u turizmu: Ograničen broj apartmana, nove takse...

Foto: Zvonimir Barisin/PIXSELL

JAVNO savjetovanje o Prijedlogu zakona o turizmu završeno je 26. kolovoza, a iako je bilo dosta prijedloga za produljenje roka, iz Ministarstva turizma i sporta (MINTS) kažu da to nije moguće, ali da su otvoreni za prijedloge i u idućem razdoblju.

Na javnom savjetovanju za prijedlog novog zakona o turizmu, prvi krovni zakon u RH, do roka, odnosno 26. kolovoza pristiglo je 235 pisanih komentara, od kojih većina u zadnjim danima, i to od mnogih turističkih zajednica, strukovnih grupa, županija, tvrtki i pojedinaca s prijedlozima za produljenje roka savjetovanja.

Javno savjetovanje zakona o turizmu usred turističke sezone

Kao razlog za to navodili su da se savjetovanje provodi u vrijeme glavne turističke sezone, s velikim intenzitetom turističkog prometa, kada većina u turizmu radi pa nema vremena kvalitetno proučiti zakonski prijedlog.

Iz MINTS-a kažu da oni koji žele nešto predložiti to ipak mogu učiniti i u idućim danima te da "nema zapreke da se i nakon provedenog savjetovanja, a do upućivanja konačnog Prijedloga zakona na usvajanje u sabor, zainteresirane osobe svojim prijedlozima obrate izravno Ministarstvu turizma i sporta".

Tijekom rujna MINTS planira zakon uputiti u proceduru u vladu, a potom ide i u dva čitanja u sabor.

Zahvaljuju svima koji su sudjelovali u javnom savjetovanju i iznijeli prijedloge i komentare, koje će obraditi te na portalu e-Savjetovanje u roku objaviti izvješće s analizom pristiglog, očitovanjem o razlozima za neprihvaćanje ili prihvaćanje pojedinih prijedloga i dr.

Važnost zakona za održivo upravljanje turizmom

Prijedlog zakona o turizmu na javnom savjetovanju bio je 30 dana, a Nacionalnim planom oporavka i otpornosti (NPOO) 2021. - 2026. predviđeno je njegovo donošenje do kraja 2023. i da na snagu stupi s 1. siječnja 2024.

Povodom javnog savjetovanja o Prijedlogu zakonu o turizmu premijer Andrej Plenković je krajem srpnja kazao da će to omogućiti da se turizmom upravlja na kvalitetan i održiv način, a da odgovornost preuzmu sve sastavnice - od države, preko turističkih zajednica, do gradova i općina, dok je ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac naglasila njegovu važnost za planove upravljanja destinacijom, čije će donošenje biti zakonska obveza.

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, za što predviđa i alate za praćenje - indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti, koji se odnose na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode i električne energije, komunalni otpad i promet te drugo.

Cilj zakona je stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, uz očuvanje resursa i prostora, osiguranje zadovoljstva i kvalitete života stanovništva i ukupne ponude u turističkim destinacijama, ali i ravnomjerniji razvoj turizma po zemlji s duljom sezonom i povećanjem konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu. 

Predviđeno je i uvođenje turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, kao i javne baze održivih turističkih projekata, koji bi se mogli financirati iz Fonda za turizam, koji bi se pak punio i slijedom dviju uredbi koje se odnose na turističko zemljište koje je u vlasništvu lokalnih jedinica i države.

Završeno savjetovanje i za uredbe vezane za tzv. turističko zemljište

I za prijedloge te dvije uredbe - o određivanju početnog iznosa jedinične cijene zakupnine za turističko zemljište u kampu, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu, kao i o načinu određivanja jediničnog iznosa zakupnine za turističko zemljište na kojemu je izgrađen hotel i turističko naselje, načinu obračuna zakupnine i drugih naknada te obveznom sadržaju ugovora o zakupu - provedeno je javno savjetovanje.

Provodilo ga je Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine do 25. kolovoza, na što je ostavljeno 20-ak komentara, većinom iz strukovnih hotelijerskih udruga, od kojih je krovna Hrvatska udruga turizma (HUT) početkom savjetovanja pozdravila donošenje tih uredbi kao značajan iskorak u konačnom rješavanju pitanja turističkog zemljišta.

Uz to je i upozorila da su predložene cijene zakupa višestruko veće od dosadašnjih, što bi, po njima, značilo umanjenje potencijala za daljnje povećanje plaća u turizmu i usporavanje investicija.

Što donosi novi zakon o turizmu?

Donošenje zakona o turizmu predstavlja svojevrsnu "krunu" reformskih napora, a njegov je cilj, rekla je ministrica Nikolina Brnjac na predstavljanju prije mjesec dana, stvaranje okvira za upravljanje razvojem turizma na temelju podataka i egzaktnih izračuna, u pogledu očuvanja resursa i prostora, osiguranja zadovoljstva i kvalitete života stanovništva u turističkim destinacijama, kao i osiguranju konkurentnosti hrvatskog turizma na globalnom tržištu.

Zakon će dati okvir kako upravljati razvojem turizma u skladu s načelima održivosti, pa tako predviđa i alate za praćenje - indeks turističke razvijenosti, satelitski račun održivog turizma i pokazatelje održivosti.

Pokazatelji održivosti, primjerice, odnose se na kvalitetu mora, opterećenost prostora turizmom, potrošnju pitke vode, potrošnju električne energije, komunalni otpad i promet u mirovanju, a upravo će ti pokazatelji biti podloga za izračun satelitskog računa, kao i izradu planova upravljanja i strateških dokumenata. Štoviše, donošenje plana upravljanja destinacijom bit će zakonska obaveza.

Kako je kazala Brnjac, s obzirom na neravnomjernu turističku razvijenost Hrvatske, odgovornost za upravljanje razvojem turizma mora se spustiti na lokalnu i regionalnu razinu, pri čemu su ti planovi nužni jer pokazuju jasan smjer što netko želi napraviti s destinacijom.

Četverogodišnji planovi

Donosit će se na četiri godine, izrađivat će ih turističke zajednice uz sudjelovanje svih relevantnih dionika, uključujući i jedinice lokalne i regionalne samouprave i građane, usvajat će ih tijela turističkih zajednica, a naposljetku, čelnici lokalnih jedinica će predlagati predstavničkim tijelima donošenje odluka o upravljanju destinacijom.

Pritom će temelj za izradu plana upravljanja u najrazvijenijim destinacijama, s indeksom turističke razvijenosti 1 i 2, biti izračun prihvatnih kapaciteta, odnosno koliko pojedina destinacija može prihvatiti turista.

Moći će se ograničiti broj smještaja u određenim mjestima

Predstavnička tijela moći će na temelju smjernica i preporuka iz plana upravljanja destinacijom, između ostalog, donositi odluke o popisu projekata od posebnog značaja za razvoj destinacije, o broju, vrsti i kategoriji ugostiteljskih objekata te objekata u kojima se pružaju ugostiteljske usluge smještaja, zatim kapacitetima smještajnih objekata u destinaciji, kao i uvođenju turističkog ekološkog doprinosa za goste koji borave u destinaciji, od kojeg bi se prihodi mogli trošiti isključivo namjenski, primjerice za poboljšanje komunalne infrastrukture, navedeno je.

Sustav satelitskih računa održivog turizma predstavljat će okvir za sustavno praćenje ekonomskih, ekoloških i društvenih učinaka turizma na sektore u ekosustavu turizma. Zbog neravnomjerne turističke razvijenosti hrvatskih regija izradit će se nacionalni račun, regionalni računi na razini NUTS 2 te županijski računi (NUTS 3), samo za Jadransku Hrvatsku.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.