UKRAJINA, koja se bori protiv ruske invazije od veljače 2022., nastoji se pridružiti NATO-u što je prije moguće, ali članice zapadnog vojnog saveza podijeljene su oko toga kojom brzinom bi trebalo napraviti taj korak.
Dok istočnoeuropske zemlje žele da se Kijevu ponudi neka vrsta vremenskog plana puta na summitu NATO-a u Vilniusu sredinom srpnja, zapadne članice, poput Sjedinjenih Država, Francuske i Njemačke, oprezne su s bilo kakvim potezom koji bi mogao približiti savez ratu s Rusijom. Odluka o pozivu zemlje u Sjevernoatlantski pakt mora se donijeti konsenzusom.
Na svom summitu u Bukureštu 2008. godine NATO se složio da će se Ukrajina - koja je kao i Rusija bila dio Sovjetskog Saveza do njegovog raspada 1991. - na kraju pridružiti savezu. Ali čelnici NATO-a do sada nisu poduzeli konkretne korake u tu svrhu - poput davanja Kijevu takozvanog Akcijskog plana za članstvo (Membership action plan - MAP), koji bi postavio vremenski raspored za približavanje bloku.
NATO već naglasio da je Ukrajini mjesto u savezu
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg kazao je u Kijevu u travnju je da je Ukrajini mjesto u NATO-u, ali nije naveo vremenski okvir. Kasnije je jasno dao do znanja da se Ukrajina neće moći pridružiti sve dok traje rat s Rusijom.
Početkom lipnja ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski potvrdio je ovu poziciju i rekao da Ukrajina razumije da ne može biti primljena u NATO dok rat traje.
Članak 10. Washingtonskog ugovora navodi da je članstvo u NATO-u otvoreno za svaku "europsku državu koja je u poziciji promicati načela Ugovora i pridonositi sigurnosti sjevernoatlantskog područja".
Od 1999. većina zemalja koje se žele pridružiti NATO-u sudjelovala je u MAP-u, programu osmišljenom da im pomogne u ispunjavanju određenih političkih, gospodarskih i vojnih kriterija.
Kandidati za članstvo trebaju biti funkcionalne demokracije koje pravedno tretiraju svoje manjine, predane mirnom rješavanju sukoba i pokazuju da su sposobne i voljne vojno pridonijeti operacijama NATO-a.
Nejasno je, međutim, kako će izgledati ukrajinski put do članstva.
Unatoč tome što nije dobila MAP, vojska zemlje poduzela je velike korake u tranziciji prema NATO standardima od ruske invazije prije 15 mjeseci. Ovaj će se proces, na vojnom planu, ubrzati jer Kijev postupno ostaje bez sovjetskog oružja i streljiva, dok Zapad obučava ukrajinske trupe prema standardima NATO-a i šalje sve više i više naprednog oružja u zemlju.
Na kraju će o trenutnoj 31 državi članici ovisiti koliko će brzo i pod kojim uvjetima Ukrajini biti dopušteno pridružiti se NATO-u.
Zaštitni kišobran
Postajući članicom NATO-a, Ukrajina bi došla pod zaštitni kišobran članka 5. Washingtonskog ugovora koji kaže da se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve saveznike.
Klauzula o međusobnoj pomoći NATO-a temelj je saveza, osnovanog 1949. s primarnim ciljem suprotstavljanja riziku od sovjetskog napada na saveznički teritorij.
Istodobno članak 5. navodi se kao jedan od glavnih razloga zašto Ukrajina ne može ući u NATO dok je u sukobu s Rusijom, jer bi to moglo odmah uvući savez u aktivni rat.
Kremlj je rekao da će izazvati probleme u nadolazećim godinama ako se Ukrajina pridruži NATO-u. Upozorava da će Moskva osigurati svoje interese i sigurnost, za koje kaže da su više od dva desetljeća ugroženi širenjem saveza na istok, prema europskim granicama s Rusijom.
Kremlj već dugo vidi širenje NATO-a u istočnoj Europi kao dokaz neprijateljstva Zapada prema Rusiji - što zapadne sile poriču, govoreći da je savez u potpunosti obrambene prirode - i naveo je to kao ključni razlog za svoju odluku da pošalje desetke tisuća vojnika u Ukrajinu 24. veljače 2022.