NJEMAČKA Zaklada "Konrad Adenauer" (KAS), bliska demokršćanima, objavila je veliko istraživanje pod nazivom "Perspektive o budućnosti Europe iz centra Europe" o stavovima glasača desnog centra u 12 članica Europske unije. Za nas su naročito zanimljivi rezultati koji se odnose na Hrvatsku s obzirom na to da na hrvatskoj političkoj sceni desni centar zauzima HDZ, pa se može reći da je to ujedno i istraživanje o stavovima glasača vladajuće stranke u RH.
Zaklada je istraživanje provela u kontekstu Konferencije o budućnosti Europe, participativnog projekta Europske unije koji, kako kažu, pruža priliku europskim političkim obiteljima i kreatorima politika da razmisle o tome kako građani vide EU i ono što očekuju od svojih izabranih dužnosnika.
Istraživanje u 12 članica Europske unije
"Uz pomoć usporedne online ankete, koja pokriva reprezentativni uzorak građana u političkom spektru desnog centra u dvanaest zemalja članica EU, studija se usredotočila na njihova opća očekivanja o budućnosti EU integracija, kao i njihova mišljenja o tome kakva bi trebala biti potencijalna uloga EU u vezi s posebnim političkim pitanjima i izazovima", navode iz KAS-a.
Države članice uključene u ovu studiju su Bugarska, Hrvatska, Francuska, Njemačka, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Nizozemska, Poljska, Španjolska i Švedska, s 1500 ispitanih građana u svakoj zemlji. Istraživanje je provedeno u suradnji s Institutom Egmont.
Većina građana desnog centra u ispitanim zemljama sebe smatra Europljanima i imaju prilično pozitivnu sliku EU. Oni zapravo dijele tradicionalne vrijednosti desnog centra i očekuju od EU da igra aktivniju i učinkovitiju ulogu u suočavanju s današnjim i budućim izazovima, smatra KAS.
Zaklada "Konrad Adenauer": Glasači centra drže do tradicionalnih vrijednosti
Zaključci Zaklade "Konrad Adenauer" su da glasači desnog centra drže do tradicionalnih vrijednosti, smatraju se Europljanima i imaju pretežito pozitivan stav prema EU, ali se osjećaju udaljenima jedni od drugih.
Nama je zanimljivo vidjeti kakvi su rezultati za Hrvatsku, odnosno glasače desnog centra u Hrvatskoj, koji su zapravo manje-više glasači HDZ-a. Naime, predsjednik HDZ-a Andrej Plenković svoju je stranku višekratno opisivao kao desni centar, a CDU-ova Zaklada "Konrad Adenauer" i HDZ godinama surađuju na nizu projekata.
Samo 20 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj smatra da je demokracija važna vrijednost
Kada je riječ o vrijednostima do kojih drže, na prvom je mjestu obitelj za 74 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj. Po tome se glasači desnog centra ne razlikuju od srodnih glasača iz ostalih 11 članica EU u kojima je provedeno ovo istraživanje. Svaki glasač je mogao izabrati tri ponuđene vrijednosti do kojih najviše drži.
Na drugom mjestu je za glasače desnog centra u Hrvatskoj sigurnost (43 posto), a na trećem osobna sloboda (29 posto).
Unatoč tome što najveća stranka navodnog desnog centra u Hrvata ima u nazivu pridjev "demokratska", glasači HDZ-a baš i ne drže do demokracije. Samo njih 20 posto smatra da je demokracija važna vrijednost. Jedino Bugarska s 19 posto ima gori rezultat.
Glasači desnog centra u Hrvatskoj nemaju visoko mišljenje ni o vladavini zakona (samo 23 posto), ni o toleranciji (važna vrijednost za tek 26 posto glasača desnog centra u RH), ni o solidarnosti (14 posto).
Ipak, najveće iznenađenje je da je samo 16 posto izabralo religiju kao jednu od tri najvažnije vrijednosti. No tih 16 posto je u prosjeku znatno više u odnosu na sve ostale ispitane članice, s izuzetkom Grčke u kojoj je religija važna vrijednost 17 posto glasača desnog centra. Hrvatski desni centar više drži do religije i od poljskog desnog centra (14 posto), dok ostalih 9 zemalja obuhvaćenih istraživanjem u ovoj kategoriji ima jednoznamenkaste postotke.
Odnos prema Europskoj uniji
Sveukupno oko 70 posto glasača desnog centra u ovom istraživanju kaže da se identificiraju sa svojom religijom, ali kada su morali birati tri najvažnije vrijednosti, religija je većini ispala iz kombinacije.
41 posto ispitanih glasača desnog centra u RH se smatra Europljanima, dok ih se 40 posto djelomično smatra Europljanima. 5 posto njih je reklo da uopće nisu Europljani.
69 posto njih ima pozitivan stav o EU, a 28 posto negativan.
Kao najveću osobnu prednost članstva u EU njih 59 posto je izabralo mogućnost da radi i studira vani, a 41 posto ekonomsku pomoć i napredak.
Zaklada "Konrad Adenauer" zaključuje da građani desnog centra trenutno ne vide vladavinu prava kao osobnu korist koju stječu kroz EU - svrstavaju je na posljednje mjesto (10 posto) među svim vrijednostima.
Vladavina prava nije važna glasačima desnog centra
"Ovo je vrijedno pažnje u dva aspekta. Prvo, rezultat sugerira da kontinuirano nazadovanje vladavine prava u nekim državama članicama - i nedostatak odgovora EU - jasno potkopavaju kredibilitet EU kao branitelja vladavine prava. Drugo, čini se da je taj trend daleko izraženiji među građanima desnog centra u odnosu na sveukupno stanovništva EU. Iako nedavni podaci Eurobarometra pokazuju da je "poštivanje demokracije, ljudskih prava i vladavine prava" značajno izgubilo podršku tijekom prošle godine (s 32 posto potpora u jesen 2020. pala je na 27 posto u jesen 2021.), još je sve to rangirano kao prva vrijednost EU koju opća populacija cijeni", stoji u studiji KAS-a.
Drugim riječima, glasači drugih političkih usmjerenja u EU više cijene demokraciju, vladavinu prava i ljudska prava od glasača desnog centra.
Što se tiče negativnih aspekata Europske unije, glasači desnog centra u Hrvatskoj smatraju da su to birokracija (37 posto), gubitak identiteta (33 posto), gubitak kontrole (29 posto), neučinkovitost (29 posto) i pretjerano trošenje novca (25 posto).
Strah od gubitka identiteta u Europskoj uniji
Znakovito je da čak 33 posto glasača desnog centra u Hrvatskoj povezuje EU s gubitkom identiteta. Po tome su prvi u 12 ispitanih zemalja. Za usporedbu, samo 14 posto glasača desnog centra u Francuskoj i 18 posto njih u Njemačkoj povezuje EU s gubitkom identiteta.
U Grčkoj, Bugarskoj i Latviji je taj strah također izražen, ali je samo među glasačima desnog centra u Hrvatskoj prebacio 30 posto.
Dapače, trećina njih kao negativan aspekt EU navodi gubitak identiteta.
Među najvećim izazovima za sljedeće generacije glasači desnog centra u Hrvatskoj vide klimatske promjene (56 posto), ekonomsko propadanje (41 posto) i demografiju (38 posto).
Svijest o problemu klimatskih promjena je visoka u Hrvatskoj
U tome da klimatske promjene prepoznaju kao najveći izazov su glasači desnog centra kod nas prvi u odnosu na ostalih 11 članica, što je definitivno dobra stvar i pokazuje da čak i glasači HDZ-a imaju razvijenu ekološku svijest. To se vidi i po tome da čak 45 posto njih smatra da EU ne čini dovoljno u borbi protiv klimatskih promjena, što je opet najveći postotak u 12 ispitanih zemalja.
Većina glasača desnog centra iz 12 zemalja smatra da EU treba učiniti više u migracijskoj politici i zaštiti granica, kao i da treba ekonomski pomoći članicama kada su u nevolji. U usporedbi s podacima Eurobarometra, glasači desnog centra migrante vide kao veći problem nego opća populacija EU.
Kao ključni zadatak Unije oni vide osiguravanje vanjskih granica, s izuzetkom glasača desnog centra u Italiji koji smatraju da je najvažnije uspostaviti distribucijski mehanizam za migrante, tako da ih se raspodijeli diljem Europske unije.
Glasači HDZ-a žele da EU bude neovisna na globalnoj sceni
Glasači desnog centra u Hrvatskoj u velikom broju (82 posto) smatraju da EU treba biti važniji akter na međunarodnoj sceni, kao i da treba biti neovisna o ostalim akterima na globalnoj sceni (77 posto). Moglo bi se reći da su EU-suverenisti.
S druge strane, njih 46 posto misli da EU ima previše moći, dok 15 posto misli da nema dovoljno moći. 33 posto smatra da EU ima baš koliko treba moći, odnosno ovlasti. Po tome što misle da EU ima previše ovlasti glasači desnog centra u Hrvatskoj slični su ekvivalentnim glasačima u Njemačkoj, Švedskoj i Nizozemskoj.
Zaklada "Konrad Adenauer" ističe da za glasače desnog centra biti proeuropski orijentiran ne znači nužno i željeti još više europskih integracija. No željeli bi da kao građani mogu više sudjelovati u procesu odlučivanja u Europskoj uniji.
Koliko je građanima EU poznat najveći projekt Dubravke Šuice?
Simptomatično je da, unatoč podršci participativnim idejama, građani desnog centra zasad pretežito ne znaju za dosad najveći proces participativne demokracije u EU, Konferenciju o budućnosti Europe.
Znanje o Konferenciji kreće se između 43 posto u Bugarskoj - jedinoj državi članici gdje je relativna većina čula za inicijativu - do zapanjujuće niskih 13 posto u Njemačkoj. U Grčkoj (33 posto), Italiji (31 posto) i Hrvatskoj (31 posto) oko jedne trećine glasača desnog centra je čulo za taj proces, koji inače vodi potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.