HRVATSKA poslovna zajednica ima velika očekivanja od administracije novog američkog predsjednika Joea Bidena.
U promjeni u Bijeloj kući, naime, hrvatski poslovnjaci vide priliku kako za povećanje izvoza u SAD i veću prisutnost hrvatskih tvrtki na tom golemom tržištu tako i za zamjetniji dolazak američkog kapitala u Hrvatsku. No preduvjet za to je, ističu, realizacija najavljenog ukidanja viza za hrvatske državljane koji putuju u SAD, kao i najavljeno potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja između SAD-a i Hrvatske.
Odmah treba ukinuti vize i potpisati sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja
"Prije svega, očekujem ukidanje viza, i to odmah na početku Bidenova mandata, kao i potpisivanje sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Time bi se uklonio i velik broj prepreka koje koče jačanje suradnje između Hrvatske i SAD-a", poručuje za Index čelni čovjek Spin Valisa, požeške tvrtke koja posluje na američkom tržištu, Zdravko Jelčić.
I predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago smatra da je preduvjet jačanja odnosa SAD-a i Hrvatske ukidanje viznog režima za putovanje hrvatskih državljana preko Atlantika te ukidanje dvostrukog oporezivanja.
"To treba napraviti što prije, na početku Bidenova mandata", napominje za Index Bago.
Hrvatska je za toliko veliku zemlju kao što je SAD na razini statističke pogreške
Ipak, upozorava da su se okolnosti u SAD-u i svijetu posljednjih godina promijenile, kako zbog koronakrize tako i zbog unutarnjih problema s kojima se suočava najmoćnija država svijeta, a koji su eskalirali upravo posljednjih tjedana. Ovdje je dovoljno podsjetiti na nedavni upad pristaša dosadašnjeg predsjednika Donalda Trumpa u zgradu Kongresa i izazivanje nereda u Washingtonu, što je zapanjilo ne samo Ameriku nego i cijeli svijet. Osim toga, SAD spada među zemlje koje je pandemija koronavirusa najteže pogodila.
Sve su to problemi koji će dočekati novu, Bidenovu administraciju. Zato Bago strahuje da Hrvatska neće biti ni blizu fokusa administracije novog, 46. po redu američkog predsjednika. Barem ne u početku Bidenove vladavine.
"Mi smo za tako veliku zemlju na razini statističke greške. Pored toga, nova administracija će se, barem na početku, vjerojatno više orijentirati na sređivanje svojih unutarnjih odnosa i problema koji su isplivali na površinu, a morat će se pozabaviti i problemom pandemije koronavirusa, kao i smanjivanja uvoza i povećanja izvoza. Realno, to ne ide u prilog ni nama, ali ni drugim zemljama", upozorava Bago.
Na inauguraciji Bidena točit će se hrvatska vina
Unatoč tome, prostor za jačanje ekonomskih odnosa Hrvatske i SAD-a itekako postoji. Domaći ekonomisti ga ponajprije vide u jačanju hrvatskog izvoza na američko tržište, posebno u segmentu prehrambenih proizvoda.
U HGK-u tako ističu kako će se na inauguraciji Bidena točiti hrvatska vina - pelješki dingač i zinfandel. To je, ocjenjuju u Komori, kulminacija višegodišnjih trendova uspješnog izvoza i promocije naših vina na američkom tržištu koje nije narušila ni koronakriza. Izvoz vina iz Hrvatske u SAD, pokazuju podaci HGK, raste po stopi od 10 do 15 posto godišnje, a vrijednost izvoza tog proizvoda u prvih deset mjeseci prošle godine dosegla je 860.000 dolara.
U SAD, objašnjavaju u HGK-u, uglavnom izvozimo vrhunska buteljirana vina, što je preko 80 posto izvoza, i to po visokoj prosječnoj cijeni u odnosu na ostale države u koje izvozimo. U prvih 10 mjeseci 2020. godine prosječna izvozna cijena hrvatskih vina u SAD bila je 6.84 eura po litri. Zbog specifičnog načina distribucije, vino koje je iz Hrvatske izvezeno po cijeni od, primjerice, 12 dolara za butelju na polici američke vinoteke doseže cijenu od 35 do 40 dolara, odnosno u restoranima i ugostiteljskim objektima od 60 do 80 dolara, pokazuju podaci HGK.
Prostor za jačanje hrvatskog izvoza u SAD i privlačenje američkih ulaganja postoji
Osim prehrambenih proizvoda, na američkom su tržištu tražene i usluge naših IT kompanija. Također, velike šanse za daljnji razvoj suradnje ekonomisti vide u području energetike, posebno u segmentu LNG terminala na Krku. Isto tako, velik adut nam je i turizam.
Velike šanse za nastup na američkom tržištu ima i naša industrija namještaja. Spin Valis je, primjerice, prisutan i na američkom tržištu, no Jelčić kaže kako je ta prisutnost danas znatno manja nego još do prije nekoliko godina, pa je i udio američkog tržišta u ukupnim prihodima te požeške tvrtke danas vrlo malen.
"Nekad smo tamo izvozili namještaj u suradnji s jednom američkom kompanijom, a sada uglavnom izvozimo putem Amazona, odnosno online putem. Naravno da nas zanima američko tržište i da se nadamo da ćemo ojačati svoju prisutnost na njemu. To je potentno, veliko i moćno tržište i jako nas zanima. Puno toga će, međutim, ovisiti o odnosima SAD-a i EU-a", ističe Jelčić.
Hrvatski put do Washingtona vodi preko Bruxellesa
Upravo u odnosima Washingtona i Bruxellesa leži i formula daljnjeg nastupa većine hrvatskih izvoznika na američkom tržištu. Hrvatska je dio jedinstvenog tržišta Europske unije, a Trumpova administracija je prilično zahladila odnose s Unijom. U reaktiviranju transatlantskog partnerstva SAD-a i Europske unije i hrvatske tvrtke vide svoje prilike.
"U EU ima dosta kompanija koje su globalno prisutne i preko kojih bismo i mi mogli biti prisutniji u SAD-u", poručuje Jelčić.
Istodobno, upozoravaju ekonomisti, treba biti svjestan i ograničenja koja nas čekaju na planu jačanja odnosa s SAD-om. U segmentu energetike, kao i privlačenja ulaganja, Hrvatska se suočava s jakom konkurencijom drugih zemalja u širem okruženju, kako onih koje su u Europskoj uniji tako i onih koje još čekaju na ulazak u EU-klub, poput Srbije. Osim toga, ulagači u Hrvatsku i dalje se suočavaju s brojnim preprekama.
Hrvatska bi morala poraditi na jačanju svog imidža u SAD-u
Nadalje, hrvatski turizam uvijek je bio okrenut prije svega turistima iz europskih zemalja, a naša prometna povezanost s SAD-om nije sjajna. Kada je riječ o izvozu roba na američko tržište, treba upozoriti da se radi o jednom od najkompetitivnijih tržišta na svijetu.
Hrvatska bi, uz to, morala poraditi i na jačanju svog imidža u SAD-u. To bi poguralo kako turizam tako i prodaju njenih proizvoda na američkom tržištu. Međutim, to nije lak zadatak niti se može ostvariti u kratkom vremenu. Osim toga, i Hrvatsku čekaju izazovna vremena u borbi s koronakrizom i saniranju posljedica potresa, kao i jačanju pozicije u Europskoj uniji.
Sve to upućuje na zaključak da jačanje ekonomskih odnosa Hrvatske i SAD-a ni s Bidenovom administracijom vjerojatno neće biti lak zadatak. Šanse su svakako tu, ali njihova realizacija će potrajati. Dijelom će se odvijati i kroz institucije Europske unije.
Američka ulaganja u Hrvatsku danas su mala
U svakom slučaju, nerealno je očekivati da će nam SAD postati onako važan gospodarski partner kao devedesetih godina prošlog stoljeća. Statistika HNB-a pokazuje da je ukupna vrijednost američkih ulaganja u Hrvatsku od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila samo oko 65 milijuna eura. Pritom, međutim, valja voditi računa da su Amerikanci u drugoj polovici devedesetih godina u Hrvatsku, prema podacima HNB-a, uložili preko 900 milijuna eura, ali da je većina tih ulaganja u narednim godinama napustila Hrvatsku. Međutim, ni spomenutih 65 milijuna eura američkih ulaganja u hrvatsko gospodarstvo vjerojatno nije konačna brojka, budući da je dosta američkih brendova u Hrvatskoj prisutno preko tvrtki koje su Amerikanci osnovali u Europi pa se knjiže kao, primjerice, ulaganja iz Nizozemske.
S druge strane, ukupna hrvatska ulaganja u SAD od 1993. do kraja rujna prošle godine iznosila su, prema podacima središnje banke, samo oko 25 milijuna eura. Mahom je riječ o ulaganjima hrvatskih IT tvrtki.
Trgovina s SAD-om nam je slaba
I robna razmjena Hrvatske i SAD-a relativno je mala. U prvih deset mjeseci prošle godine hrvatske tvrtke su u SAD izvezle robe u vrijednosti od oko 2.8 milijardi kuna, što čini samo tri posto ukupnog hrvatskog izvoza. S druge strane, iz SAD smo u istom razdoblju uvezli robe u vrijednosti nešto manjoj od 1.2 milijarde dolara, što čini manje od jedan posto ukupnog hrvatskog uvoza.
Ipak, unatoč pandemiji koronavirusa i ograničenjima koje je ona unijela u svjetsku trgovinu, Hrvatska je u robnoj razmjeni s SAD-om u prvih deset mjeseci prošle godine zabilježila rast. Kako pokazuju podaci DZS-a, izvoz u SAD nam je u tom razdoblju porastao osam posto, a izvoz 10.4 posto. Uz to, u robnoj razmjeni s SAD-om bilježimo suficit.