Foto: Index, Tris.com.hr
"TEHNOLOŠKA voda crpi se u količinama većim nego što je propisano ugovorom jer završava u raznim bezalkoholnim napicima kao sirovina, a originalno je trebala služiti pranju pogona i boca”, naglasio je danas Tomislav Tomašević s Instituta za političku ekologiju predstavljajući Analize hrvatskog sustava koncesija za crpljenje vode radi flaširanja i prodaje na tržištu.
Riječ je o višemjesečnom istraživanju Instituta za političku ekologiju u suradnji s nevladinim organizacijama Zelena akcija, Zelena Istra, Zeleni Osijek, Pravo na grad, Art radionica Lazareti i Multimedijalnog instituta iz Zagreba.
Analiza je pokazala da tehnološka voda koja se koristi u pogonima za funkcije kao što je primjerice pranje strojeva, dolazi iz istih izvora kao i ona za proizvodnju bezalkoholnih napitaka i flaširan vode za piće.
> INDEX DOBIO POTVRDU Todorićeva Jamnica godinama crpi više vode nego što smije
S druge strane, koncesijska naknada za korištenje vode za prodaju iznosi 30 kuna po metru kubičnom, dok je tehnološka značajno jeftinija, pa je malo jasnije kako se Todorićeva Jamnica po prihodima nalazi tako visoko - iznad 40-tog mjesta među svim hrvatskim tvrtkama, a po dobiti čak na devetom mjestu u Hrvatskoj.
U proračun otišlo 12,9 milijuna kuna
Naime, po hrvatskim zakonima cijena za tehnološku vodu 187 je puta manja od cijene vode za prodaju!? Ovdje se postavlja i pitanje, varaju li nas etikete na bocama vode. No, krenimo redom.
Prema Zakonu o vodama, vode su "opće dobro i imaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske", a njihova eksploatacija uređena je "Uredbama o uvjetima davanja koncesija za gospodarsko korištenje voda". Koncesije se daju na rok do 30 godina, a koncesijska naknada iznosi 30 kuna po metru kubičnom zahvaćene vode.
Prema podacima iz 2015. godine izdano je 29 koncesija, a crpljeno je malo više od 455 tisuća kubičnih metara vode od čega je u proračun otišlo 12,9 milijuna kuna.
Proizvedeno je 374 milijuna litara flaširane vode od čega je 193 milijuna litara prirodne mineralne vode, a 181 milijuna litara prirodne izvorske vode.
Prema podacima daleko najveći proizvođač flaširane vode u Hrvatskoj je Jamnica d.d. koja djeluje u sklopu koncerna Agrokor Ivice Todorića s 314 tisuća metara kubičnih vode.
Kako zaraditi na vodi
Kako je objasnio Tomašević Todorićeva Jamnica d.d. upravo s vodom ima najveću dobit. Naime, na poslu s flaširanom vodom dobit Jamnice je 103 milijuna kuna, što je više od 2/3 ukupne dobiti tvrtke.
Naime, u 2015. godini operativna dobit Jamnice je iznosila 137 milijuna kuna. Operativna profitna marža je tako za segment vode bila 13,60 posto, a za sokove samo 2,08 posto dok je za vino i trgovačku robu bila 4,12 posto.
"Koliko je unosan posao s vodom vidljivo je i po prihodima najvećih hrvatskih tvrtki. Po ukupnim prihodima Jamnica se nalazi oko četrdesetog mjesta, a po profitabilnosti odnosno dobiti na devetom je mjestu sa 231 milijun kuna", rekao je Tomašević prezentirajući podatke iz Analize.
Važno je naglasiti kako se sustav naplate koncesija za zahvaćanje voda radi prodaje na tržištu promijenio 2010. godine i to kao "rezultat gospodarske krize i drastične prodaje vode na domaćem i inozemnom tržištu".
Povoljnije koncesijske naknade rezultat su inicijative GIUPP-a, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske gospodarske komore.
Na istom izvoru i tehnološka i voda za prodaju
Visok profit tvrtki koje koriste koncesiju za crpljenje vode može se objasniti i povoljnim obračunom cijene u odnosu na zemlje u okruženju. Tako Hrvatska ima cijenu od 4 eura po metru kubičnom zahvaćene vode, u susjednoj BiH minimalni iznos je 1 euro po metru kubičnom, no riječ je tek o početnom iznosu. Crna Gora uzima 3 posto prihoda od prodaje plus 3 eura po metru kubičnom za korištenje voda, a Slovenija uzima 1 posto prihoda od prodaje plus 2,66 eura po metru kubičnom prodane mineralne i izvorske vode. U Srbiji se plaća 11 eura po metru kubičnom prodane vode.
No, poseban problem su koncesije za zahvaćanje voda radi korištenja za tehnološke i slične potrebe, o čemu je već pisao Index. Naime, koncesije se na istom izvoru daju za tehnološke vode i vode za prodaju. U tehnološkom postupku voda se koristi kao sirovina za neke prehrambene proizvode i za slične namjene, kao i za potrebe hlađenja u tehnološkom postupku.
Cijena tehnološke vode je 16 lipa po metru kubičnom. Uspoređujući slučaj pogona Jamnice u Svetoj Jani, o čemu je nedavno pisao Index, razvidno je kako Jamnica crpi puno više tehnološke vode nego što joj je to dozvoljeno po ugovoru, a cijena je 187 puta manja nego one vode za piće.
Dokinuti praksu davanja mješovitih koncesija
"Sva voda koja služi kao sirovina za neki novi proizvod treba se smatrati tehnološkom vodom. Povjerenstvo je stoga mišljenja da se voda koja se koristi kao sirovina za pripremu aromatizirajućih voda i sokova u smislu odredbi članka 163. Zakona o vodama treba smatrati tehnološkom vodom, te da je ta voda u aromatizirajućoj vodi i sokovima sirovina koja služi za pripremu bezalkoholnih osvježavajućih pića. Povjerenstvo je mišljenja da davatelj koncesije treba procijeniti opravdanost i isplativost dodjele koncesije za zahvaćanje voda u tehnološke potrebe onih voda koje se mogu koristit za ljudsku potrošnju ili kao mineralne i termomineralne vode", stoji u mišljenju Hrvatskih voda, Povjerenstva za koncesijsku naknadu iz studenog 2015. godine.
Ukoliko su Hrvatske vode prema tom mišljenju obračunavale korištenje vode za punjenje aromatiziranih voda, to bi značilo da je svih ovih godina je Jamnica d.d. plaćala koncesijsku naknadu za aromatiziranu vodu od samo 16 lipa po metru kubičnom ili 0,016 lipa po litri.
Autori Analize temeljem istraživanja te objavljenih podataka smatraju kako treba dokinuti praksu davanja mješovitih koncesija na istom zdencu za tehnološke potrebe i za flaširanje vode radi prodaje na tržištu jer to dovodi do nepreglednosti sustava koncesija za flaširanje vode te povećava mogućnost manipulacija na štetu proračuna.
Što zapravo pijemo?
Također bitno je znati što građani kupuju kada daju novac za flaširanu vodu.
"Nužno je jasnije urediti pravni okvir tako da proizvođači napitaka koji se reklamiraju da kao sirovinu koriste prirodnu mineralnu ili izvorsku vodu u tom slučaju i plaćaju koncesijsku naknadu za crpljenje prirodne mineralne ili izvorske vode, a ne koncesijsku naknadu za korištenje tehnološke vode koja je 187 puta manja", stoji u preporuci na temelju Analize hrvatskog sustava koncesija za crpljenje vode radi flaširanja i prodaje na tržištu.
Bez kazni je i često reklamiranje napitaka u kojima stoji da su na bazi prirodne mineralne vode ili prirodne izvorske vode ili na bazi trgovačkog imena vode koja se prodaje kao prirodna mineralna ili izvorska voda, iako to nije točno.