STRANI radnici već čine pet posto ukupnog stanovništva u Međimurju, piše danas Večernji list, navodeći da je od početka 2021. do svibnja ove godine u Policijskoj upravi međimurskoj izdano je oko 8400 dozvola za boravak i rad stranim državljanima.
Njihov broj iz godine u godinu strelovito raste, pa je tako 2021. izdana 2721 dozvola, prošle godine 4195, a u prva četiri mjeseca ove godine već 1546. Gleda li se po ukupnom broju zaposlenih, Međimurje, u kojem radi oko 42.500 ljudi, vjerojatno je rekorder u Hrvatskoj po udjelu stranih radnika, koji danas čine i oko pet posto ukupnog stanovništva najsjevernije hrvatske županije.
"Domaći radnici odlaze u inozemstvo jer misle da je tamo bolje"
Nastavi li se takav tempo, za pet do deset godina petina stanovnika Međimurja bit će strani državljani. Županija iz koje se 50-ih, 60-ih i 70-ih masovno iseljavalo na privremeni rad u inozemstvo, danas je odredište stranih radnika iz Nepala, Filipina, Indije... Dolaze zbog dobrih uvjeta rada i slobodnih radnih mjesta koje poslodavci ne uspijevaju popuniti domaćim radnicima.
"Brojke strelovito rastu. Imamo nagli porast. Domaći radnici odlaze u inozemstvo jer misle da je tamo bolje, ali po mojem mišljenju, a znam kakva je situacija u svijetu, to nije tako. No iako plaće polako rastu, uskoro neće biti poslodavca koji neće morati posegnuti za stranim radnicima", rekao je poduzetnik Ivan Senčar, dopredsjednik GSV-a Međimurske županije.
Prema podacima iz čakovečkog područnog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, deset najtraženijih zanimanja u 2022. i u prva četiri mjeseca ove godine su: bravar (280), konobar (214), prodavač (160), rukovatelj brojčano upravljanim strojem za obradu kovina (159), zavarivač (153), šivač (144), obućar (142), stolar (140), vozač teretnog vozila (119) i kuhar (114). Uglavnom su to, dakle, strukovna deficitarna zanimanja za koja nema dostatne raspoložive radne snage.