ANALITIČAR i stručnjak za geopolitiku Vlatko Cvrtila sumnja da će sutra u novom krugu pregovora Ukrajinci i Rusi postići bitan dogovor.
Gostujući u RTL-u Danas, rekao je da to nisu obični pregovori jer će se sastati ministri vanjskih poslova zaraćenih strana pa to ima dodatnu težinu.
Zašto ne funkcioniraju koridori?
Na pitanje zašto ne funkcioniraju humanitarni koridori kojima bi se trebali evakuirati civili i dopremiti humanitarna pomoć u ratom zahvaćene dijelove Ukrajine, Cvrtila je rekao:
"Prvi je razlog manjak komunikacije ruske i ukrajinske vojske koje bi trebale osigurati koridore. I drugo je to što određeni koridori nisu osigurani da bi njima prošli civili. Bili smo svjedoci i napada na civile koji su možda dio ruske taktike."
Na pitanje kako bi trebali profunkcionirati ti koridori rekao je da će se s protekom vremena dvije strane bolje sporazumijevati.
"I treba vjerovati da će humanitarni koridori, ne samo za ljude koji žele napustiti gradove nego i kasnije za opskrbu humanitarnim potrepštinama, biti uspostavljeni".
Prema najnovije objavljenim satelitskim snimkama, vidi se ruski konvoj prema Kijevu. Koji može biti idući potez Rusa?
"Vidljivo je iz njihove strategije da najveći pritisak ide prema Kijevu i to je dosta bitna strateška točka u njihovim namjerama - izolacija Kijeva. Ako uspiju osvojiti glavni grad i napraviti neku marionetsku vladu, napravili su pola posla u vojno-strateškom smislu. Zato će ići i dalje na Kijev, a većina vijesti iz Ukrajine dolazi iz Kijeva", rekao je Cvrtila.
O opsadi Kijeva
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko objavio kako grad može izdržati tjedan do dva ako ga u potpunosti opkole, a Cvrtila kaže da je teško reći stoji li ta informacija.
"To je bilo dramatičnije obraćanje, vjerojatno bi mogli i duže izdržati, ovisno o tome kako će napadati. Sigurno je da će nedostajati hrane i u Kijevu će sigurno ostati puno civila, kao i vojnika, i on bi mogao možda duže izdržati.
Ja ne vjerujem da će doći do toga i da će prije (nastupiti op.a) određeni pregovori i da narednih mjeseci nećemo slušati kako pada dio po dio Kijeva i kako se stvara još veća katastrofa, prije svega humanitarna", smatra Cvrtila.
O Černobilu
Na pitanje je li opasno što je nuklearno postrojenje Černobil ostalo bez struje, odgovara da se o tome ne bi trebalo previše brinuti jer su to rekli stručnjaci za nuklearnu energiju.
"To nije funkcionalna elektrana, ona je u sanaciji, ali ona još treba električnu energiju i ne mjeri se bez veze svaki dan radijacija u njezinu okruženju. Jer očito još nije sve pod potpunom kontrolom. Ali to je tako niska razina radijacije da ne može naštetiti širem prostoru, pogotovo ne onako kao kad je reaktor eksplodirao sredinom 80-ih godina. Sada ne bi trebalo biti razloga za paniku", smatra Cvrtila.
Kaže da od sankcija Rusija ima čak i koristi
Govoreći o sankcijama koje razmatra Rusija, smatra da zbog porasta cijena energenata u svijetu koristi ima i sama Rusija.
"Zanimljivo je što bi Rusija mogla poduzeti jer ona nije veliki izvoznik roba, osim energije. Najviše bi mogli naštetiti kad bi rekli da nema više isporuke plina i nafte. Pitanje je hoće li to napraviti jer paradoksalno je da, kako cijene rastu, i oni imaju koristi.
Izazvali su rat, posljedica su visoke cijene energenata, oni ih i dalje isporučuju i zarađuju puno više nego prije koji mjesec. Ako bi zaista htjeli naštetiti Europi, onda bi ovaj čas mogli prekinuti isporuku plina i nafte i to bi bio veliki udar na europsku ekonomiju", smatra Cvrtila.
Nastavio je da su Rusi rekli da rade popis sankcija koji bi mogao završiti ipak s metalima i rudama koje isporučuje Zapad.
"I koje su ionako već pod režimom sankcija. Ali najveća ugroza za EU bio bi energetski sektor. Na kraju, i EU je gađala energetski sektor jer tu Rusiju najviše boli. To je skoro 50 posto njihova izvoza. EU je rekla da neće u potpunosti prekinuti sad jer trebamo energente, ali ćemo ih pomalo smanjivati do kraja godine.
Napravit ćemo nove izvore, prije svega za plin, a naftu ionako mogu kupovati na svjetskom tržištu. Smanjivat će se do kraja godine i Rusija više neće isporučivati one količine koje je isporučivala Europi", kaže ovaj stručnjak.
Ne očekuje puno od sutrašnjeg sastanka
Ocijenio je i što se može očekivati sutra na novom krugu pregovora Rusa i Ukrajinaca te je komentirao zašto se baš Turska uključila kao posrednik.
"Ovo je prvi put od početka rata da se na tako visokoj razini vode pregovori. To su ministri vanjskih poslova koji očito imaju ovlasti za neke dogovore. Iako sumnjam da će se dogoditi neki značajni dogovori zato što obje strane imaju vrlo isključive i nepomirljive stavove o tome kako bi rat trebao završiti.
Turska je tu zato što ima dobre odnose i s Rusijom i s Ukrajinom. Iz Rusije uvozi jako puno žita i drugih proizvoda, tamo dolazi i jako puno turista, od 25 milijuna turista godišnje oko pet milijuna je ruskih.
S druge strane, Turska ima jako dobru suradnju u vojnoj proizvodnji s Ukrajinom. Na kraju krajeva, njezine bespilotne letjelice su najučinkovitije u ovoj borbi. Turska ima priliku, čak i moć da približi stavove. Vjerojatno je to samo jedan od prvih sastanaka na razini ministara vanjskih poslova", smatra Cvrtila.