NASA-in rover Perseverance, koji je prekjučer sletio na Mars, krenuo je u potragu za dokazima drevnog mikrobiološkog života na crvenom planetu.
Ante Radonić, komentator istraživanja svemira, gostovao je u Dnevniku HRT-a. Rekao je da je ovo peti rover koji je stigao na Mars, ujedno i najsloženiji. Prošlo je osam godina otkako se zadnji rover Curiosity spustio.
"Nikada do sada nismo imali mogućnost da pratimo što se sve događa do zadnjeg časa, premda smo to sve pratili sa zakašnjenjem jer radiosignali putuju brzinom svjetlosti i treba im vremena da dođu do nas", rekao je Radonić.
Kao točka slijetanja odabran je krater imena Jezero.
"Reljef u BiH donekle je sličan ovom na Marsu"
"Kada je ime Jezero dodijeljeno, nitko nije ni slutio da će oni izabrati to mjesto. Trebalo je pet godina da se znanstvenici dogovore i da prije više od dvije godine kažu: od 60 lokacija izabrat ćemo ovu. Krater Jezero nazvan je prema općini u BiH jer tamo imate reljef koji donekle sliči ovom na Marsu. Tamo imate rijeku koja se ulijeva u jezero, iz jezera ide dalje. Na Marsu imate krater koji je nekada bio jezero, gdje se jedna rijeka s jedne strane ulijevala, a s druge strane jedna odlazila", pojasnio je Radonić.
Ovo slijetanje posebno je i po tome što je prvi put letjelica gledala gdje se spušta.
"Dosad se nije bilo moguće tamo spustiti. Imate litica, stijena, gromada, pješčanih dina... Tek sada su oni imali spuštanje pri kojem su uporabili tehnologiju da omoguće autonomnu navigaciju. Letjelica je sama snimala ispod sebe, uspoređivala je mapu u svom računalu."
Rover Perseverance ima 25 kamera, dva mikrofona i teži više od tonu. Prvi put je sa Zemlje na Mars poslan i dron.
"On je tehnološki demonstrator, u zadnji čas je dodan. On je ispod trupa rovera. Jučer su dobili signale od malog helikoptera da je on u dobrom stanju. Sad će mu puniti baterije. Negdje u travnju će taj mali helikopter biti spušten ispod trupa, onda će se rover udaljiti 100 metara dalje, na sigurno mjesto, da se napravi pokusni let. To će biti letovi do visine od 10 metara. Ako se pokaže da to dobro funkcionira, onda će jednog dana takvi mali dronovi biti izviđači, ići će tamo gdje rover ne može pristupiti", kazao je.
Pesimističan je oko pronalaska života na Marsu
Ovaj rover ima i posebni modul za proizvodnju kisika iz ugljikova dioksida koji čini 95 posto Marsove atmosfere.
"Marsova atmosfera ima 100 puta manju gustoću od one na Zemlji. Takvi uređaji će jednog dana omogućiti ljudima da mogu disati. Ako proizvodite kisik, onda imate oksidator za buduće rakete koje se s Marsa vraćaju na Zemlju. Taj eksperiment je od iznimne važnosti" poručio je Radonić.
Rover će tijekom misije prikupljati uzorke, spremati ih u epruvete, a u konačnici bi to sve trebalo transportirati na Zemlju.
"Taj san znanstvenici sanjaju desetljećima, to je jako komplicirano i skupo. Upravo se Amerikanci i Europljani dogovaraju. Najranije će lansiranje dvije letjelice biti za pet godina, a uzorci bi na Zemlju najranije stigli 2031. godine."
Radonić smatra kako je mala vjerojatnost da će misija dokazati da je na Marsu bilo života.
"Moguće je teoretski naći tragove ako je takav mikrobiološki život postojao, ali ja mislim da su šanse male da je takav život ikad postojao. Mars je nekada imao vodu, rijeke, gušću atmosferu...", zaključio je.