OVE srijede u Zagrebu se održala prva radionica u organizaciji Državnog hidrometeorološkog zavoda koja je okupila udruge i pojedince koji se amaterski i zaljubljenički na razne načine bave meteorologijom. Prvi je to događaj takve vrste koji je za isti stol doveo meteorologe profesionalce i amatere u Hrvatskoj, a sve u cilju bolje koordinacije i napretka meteorologije u Hrvatskoj općenito.
Dalmatinski portal tim je povodom razgovarao s ravnateljicom Državnog hidrometeorološkog zavoda Brankom Ivančan Picek.
Komentirala je projekt MetMonic, sustav meteoroloških radara koji bi se prvi put trebali postaviti na Jadranu. Ima ozbiljne zamjerke na postojeći sustav.
"Rekla bih da su postojeći radari koje imamo na sjeveru Hrvatske posljedica onog što u RH još uvijek postoji, a to je operativna obrana od tuče. To je bio izvor financiranja tri postojeća radara. Već se 20 godina trudimo i dokazujemo da ta aktivnost nema učinkovitosti ni uporišta u znanosti, međutim to je sada političko pitanje kada će se ukinuti Zakon o obrani o tuče. On je u rukama Ministarstva poljoprivrede i dok god zakon postoji, moramo po njemu djelovati i funkcionira", kaže ravnateljica DHMZ-a.
Potvrdila je da milijuni doslovno odlaze u zrak.
Milijuni doslovno odlaze u zrak
"Upravo tako. Pucamo raketama, ispaljujemo generatorima na području kontinentalne Hrvatske, a znamo da tuča pada i u Istri, Dalmaciji, na otocima… Kada pogledamo neretvansko područje koje je izrazito poljoprivredno orijentirano, vidimo da se tuča povremeno javlja u bilo kojem dijelu godine, ne samo ljeti. Već 20 godina uzastopce predlažemo da se ta aktivnost ukine, da se taj novac preusmjeri na nešto drugo. Spomenuli ste radare, definitivno smo ih mogli imati puno ranije. Da se samo dio tih novaca usmjerio drugačije, radari bi na Jadranu odavno postojali. S druge strane, tuča nije jedina elementarna nepogoda koja stvara štetu u poljoprivredi. Rješenja su osiguranja, a na dijelovima poljoprivrednih dobara - mreže. To možete vidjeti u Njemačkoj, Austriji i mnogim zemljama zapada. Rekla bih da smo jedna zemlja EU koja operativno provodi obranu od tuče. Rumunjska i Mađarska djelomično imaju takve programe, ali ne u okviru nacionalnih meteoroloških i hidroloških službi. Dakle, ovo što Hrvatska radi ne postoji u legislativi EU. Konačno je došlo do svijesti naših županija i to je sada čisto političko pitanje. Naše su županije dale potporu da se ta aktivnost ukine. Sada je loptica na Ministarstvu poljoprivrede koje bi, nadamo se, tu odluku trebalo donijeti tijekom ove godine. Zakon treba staviti ili van snaga ili ka ukinuti, tako da 2020. više ne bi trebali imati takvu obranu od tuče", kazala je Picek.
Kada će biti postavljeni meteoradari u Dalmaciji?
Najava postavljanja meteoroloških radara na Jadranu izazvala je pobunu dijela lokalnog stanovništva iako je znanstveno pojašnjeno da meteoradari ne predstavljaju nikakvu prijetnju zdravlju ljudi. Picek je pojasnila kada bi Dalmacija trebala dobiti radare.
"Do ljeta izlazimo s javnom nabavom za radare. Sredstva su osigurana. Rekla bih da su i lokacije osigurane. Imamo još nešto nedefiniranih detalja što se tiče Istre kod Lovrana i što se tiče Pelješca, no to je stvar u postupku. Nemamo više problema s lokalnom zajednicom. I Lovran i Pelješac kod Stona pristali su na suradnju, pa je to sada više administrativna stvar. Radar kod Zadra je pred dobivanjem građevinske dozvole", kazala je ravnateljica DHMZ-a.
Neće biti loši radari
Dodala je da to neće biti loši radari kao onaj u Dubrovniku.
"Dubrovački radar je bio posljedica jednog projekta između Italije i Dubrovačko-neretvanske županije. Pod navodnike kažem da je to radar igračka. Da se možda tu malo ozbiljnije i ranije krenulo u suradnju s DHMZ-om, možda smo mogli dobiti i neki kvalitetniji radar. Na Jadranu stižu veliki Dopplerovi radari. Domet budućih radara je oko 250 km. Oborine će se još kvalitetnije detektirati nego do sada jer će budućih 6 radara na području Hrvatske imati određena poklapanja. Samim preklapanjima dobit ćemo na kvaliteti podataka", rekla je za Dalmatinski portal ravnateljica Državnog hidrometeorološkog zavoda, Branka Ivančan Picek.