NAČIN na koji ljudi tipkaju i koriste se računalnim mišem mogao bi bolje od srčanog ritma otkriti razinu stresa, kazali su švicarski znanstvenici koji smatraju da bi njihov model mogao spriječiti kroničan stres. "Način na koji tipkamo i pomičemo miš bolji su indikator naše razina stresa od srčanog ritma kad je riječ o okruženju u uredu", kazala je matematičarka i autorica studije Mara Nagelin.
Znanstvenici s Federalne politehničke škole u Zuerichu (ETHZ) promatrali su 90 sudionika u laboratoriju dok su obavljali uredske zadaće slične onima koje obavljaju u stvarnom uredu poput planiranja sastanka ili analize podataka. Bilježili su pomicanje miša i tipkanje te mjerili srčani ritam, a redovito su sudionike istraživanja ispitivali o tome koliki stres osjećaju.
Dio sudionika studije mogao je raditi neometano, a polovica skupine bila je prekidana više puta chat porukama ili je bila pozivana na razgovor za zapošljavanje.
Kako rade osobe pod stresom?
Znanstvenici su ustanovili da radnici pod stresom tipkaju i pomiču miš drugačije nego što to čine opušteni. "Stresirane osobe pomiču miš često i manje precizno te prelaze velike udaljenosti na ekranu", kazala je Nagelin.
Osobe pod stresom čine i više pogrešaka pri tipkanju i pišu naglo, čineći pritom brojne kratke stanke. Opuštene osobe, naprotiv, pišu s manje prekida, ali su njihove stanke pri tipkanju dulje. Povezanost između stresa i rukovanja tipkovnicom i mišem moguće je objasniti teorijom "neuromotorne buke".
"Povećanje razine stresa ima negativan učinak na kapacitet našeg mozga da obradi informaciju. To se jednako odnosi i na naše motoričke sposobnosti", kaže psihologinja i koautorica studije Jasmine Kerr.
Traži se rješenje
Znanstvenici su ocijenili da je hitno potrebno pronaći pouzdane načine za detektiranje povećanog stresa. Navode da svaki treći zaposlenik u Švicarskoj pati od stresa na radnom mjestu. "Ljudi koji su pod stresom nisu svjesni da opadaju njihovi tjelesni i mentalni resursi sve dok ne bude prekasno", navode autori.
Postavili su model koji sada testiraju pomoću aplikacije s podacima prikupljenima kod švicarskih zaposlenika koji su pristali sudjelovati u istraživanju. Rezultati se očekuju krajem godine.
"Želimo pomoći radnicima da brzo identificiraju stres, a ne stvoriti alat koji će omogućiti tvrtkama da nadziru zaposlenike", navode autori.