ULTRAPROCESIRANA biljna hrana, koja u svijetu postaje sve popularnija kao zamjena za hranu životinjskog podrijetla, povezana je s bolestima srca i skraćenjem života, pokazalo je novo istraživanje. Brojne studije pokazale su da prehrana utemeljena na bilju smanjuje krvni tlak, štiti od srčanih bolesti i usporava starenje.
Međutim, novo istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu The Lancet Regional Health Europe, pokazuje da ultraprocesirana biljna hrana kao što su grickalice, čips ili biljni odresci može povećati rizik kardiovaskularnih bolesti i skratiti život.
Popularnost biljne hrane raste
Posljednjih godina biljna prehrana postaje sve popularnija iz raznih razloga – od etičkih kojima je u fokusu patnja životinja, preko klimatskih jer se pokazalo da je stočarstvo veliki izvor stakleničkih plinova CO2 i metana, do ekoloških jer je stočarstvo veliki potrošač resursa i zagađivač okoliša. U prilog toj popularnosti idu i brojna istraživanja koja su pokazala da biljna prehrana ima brojne zdravstvene prednosti.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je tijekom COP28, UN-ovog summita o klimi koji je održan u Dubaiju u prosincu 2023., da je prelazak na više biljnu prehranu "ključan" za zdravlje ljudi i planeta. Napomenuo je da je proizvodnja hrane odgovorna za "gotovo jednu trećinu globalnog tereta bolesti" i 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova od kojih većina dolazi iz uzgoja životinja.
Raste proizvodnja zamjene za meso
Zbog porasta popularnosti biljne prehrane u svijetu su se u zadnjih desetak godina pojavile brojne kompanije koje proizvode biljne proizvode koji su zamjena za meso za svejede koji su navikli na okuse burgera, kobasica, odrezaka, sireva i sl. Prema podacima Good Food Institute, tržište biljnih proizvoda je 2023. vrijedilo oko 8.1 milijardu dolara.
Ultraprocesirana hrana je važan uzrok smrtnosti
Mnoga ranija istraživanja pokazala su da su visoko procesirane mesne namirnice, kao što su suhomesnati proizvodi, loše za zdravlje srca te da povećavaju rizik od raka, osobito raka debelog crijeva. Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ih je u najvišu skupinu 1 karcinogena, što znači da je dokazano da sasvim sigurno mogu izazvati rak kod ljudi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je priopćila da su pušenje, alkohol, ultraprocesirana hrana i ispušni plinovi fosilnih goriva glavni uzroci 2.7 milijuna smrtnih slučajeva godišnje u Europi. Od toga je pušenje uzrok 1.15 milijuna, alkohol 426.857, prehrana s visokim udjelom soli 252.187, a prehrana s visokim udjelom prerađenog mesa 117.290.
Prema istraživanju Instituta mrežnih znanosti Sveučilišta Northeastern iz 2024., ultraprocesirana hrana čini oko 73% opskrbe hranom u SAD-u.
Nije zdravo samo zato što je biljno
No hrana biljnog podrijetla također može biti ultraprocesirana. Nutricionisti već duže upozoravaju da prelazak na biljnu prehranu ne može imati iste dobrobiti ako će njezin bitan dio činiti biljni junk food.
Nutricionistica Maja Ljubas, voditeljica savjetovališta Nutriom, kaže da je važno razlikovati cjelovitu biljnu prehranu od biljne prehrane bazirane na ultraprocesiranim biljnim namirnicama, biljnom fast foodu i gotovim jelima.
"One su dijametralno suprotne i imaju potpuno suprotan učinak na naš organizam. Dok cjelovita biljna prehrana smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tip 2 te nekih oblika raka, ultraprocesirana biljna prehrana može povećati rizik od ovih oboljenja", tumači.
Veliko istraživanje velikog broja proizvoda
Veliko novo istraživanje koje je potvrdilo takvu tezu provedeno je na uzorku od 118.000 ljudi u dobi od 40 do 69 godina, a ispitanici su preko internetskog upitnika odgovarali na pitanja o svojoj prehrani.
Upitnik je bio osmišljen tako da je mogao zabilježiti konzumaciju više od 200 uobičajenih prehrambenih proizvoda i napitaka koje su ljudi konzumirali u posljednja 24 sata. Svi sudionici s poznatom e-adresom pozvani su da ispune online upitnike četiri puta između 2011. i 2012. godine.
Hrana je podijeljena u više kategorija
U analizama su prehrambeni proizvodi koje su sudionici konzumirali karakterizirani na temelju udjela ukupnog energetskog unosa iz biljnih izvora u odnosu na izvore životinjskog podrijetla.
Te dvije skupine dodatno su podijeljene prema udjelu energetskog unosa iz neprerađenih namirnica (non-UPF) i prerađenih namirnica (UPF). Biljne namirnice obuhvaćale su sve namirnice isključivo ili uglavnom biljnog podrijetla (npr. voće, povrće, žitarice, kruh). Namirnice životinjskog podrijetla uključivale su sve vrste mesa (riba, perad, crveno meso itd.), mliječne proizvode i jaja.
Prema stupnju prerađenosti namirnice su svrstane u četiri kategorije:
1) neprerađene ili minimalno obrađene namirnice (svježe, sušeno ili smrznuto voće ili povrće; žitarice, brašno i tjestenina; pasterizirano ili obično mlijeko, obični jogurt, svježe ili smrznuto meso);
2) prerađeni kulinarski sastojci (šećer, ulja, maslac i sol);
3) prerađene namirnice (povrće u slanoj vodi, sir, jednostavni kruh, voće u sirupu, konzervirana riba) i
4) ultraprocesirani proizvodi (gazirani napici, slatki ili slani pakirani snackovi, slatkiši; pakirani kruh i peciva; rekonstituirani mesni proizvodi i prethodno pripremljena smrznuta ili trajna jela).
Visoko prerađeni biljni proizvodi skraćuju život, a neprerađeni produžuju
Studija je pokazala da konzumacija visoko procesiranih biljnih namirnica povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za 5% i rizik od prerane smrti za 12%. S druge strane zamjena visoko procesiranih biljnih namirnica neprerađenim biljnim namirnicama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za 7% i rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 15%.
Treba promijeniti prehrambene smjernice
Na temelju tih rezultata, autori su preporučili da bi prehrambene smjernice trebale naglašavati ne samo smanjenje konzumacije mesa i proizvoda životinjskog podrijetla već i potrebu da se izbjegavaju visoko procesirani biljni proizvodi.
"Veći unos biljnih namirnica može poboljšati zdravlje srca samo ako se temelji na minimalno obrađenim namirnicama, dok veći unos visoko procesiranih biljnih namirnica može imati štetne učinke na zdravlje", navodi se u studiji.
Problem je ponajviše u uobičajenim procesiranim namirnicama
Rezultati su pokazali da su većinu visoko procesiranih biljnih namirnica koje su ispitanici konzumirali činili pekarski proizvodi, grickalice i gazirani napici, odnosno namirnice kao što su pakirani kruh, peciva, kolači, keksi, čips i napici sa šećerom.
Ljubas kaže da oznaka plant-based ili vegan ne znači automatski da se radi o zdravijoj namirnici, odnosno o boljem izboru za naše zdravlje.
"Navedene namirnice su namirnice s visokom kalorijskom i niskom nutritivnom vrijednošću bez obzira na porijeklo, biljno ili životinjsko", dodaje.
Čak i ultraprocesirano zamjensko meso je bolje od ultraprocesiranog pravog mesa
Važno je istaknuti da je zamjensko meso u tom istraživanju činilo samo 0.5% svih ultraprocesiranih namirnica koje su sudionici konzumirali.
Ljubas napominje da najnovija znanstvena istraživanja govore u prilog biljnim namirnicama čak i kada se s crvenim mesom i suhomesnatim proizvodima uspoređuju ultraprocesirane biljne namirnice.
"Naravno, nutricionisti će uvijek radije preporučiti prehranu koja obiluje cjelovitim, lokalnim i sezonskim namirnicama, a oskudna je ultraprocesiranim namirnicama bez obzira na porijeklo", poručila je nutricionistica.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.