OVE nedjelje počinje se primjenjivati novi Zakon o trgovini, prema kojemu bi neke od trgovina nedjeljom bile zatvorene, pri čemu ćeće trgovci moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će ipak raditi.
Drugim riječima, neke od trgovina, pekarnica, kao i šoping-centara, u iduću nedjelju neće raditi. Ovdje možete vidjeti i popis trgovina s njihovim rasporedom radnih nedjelja.
>> Evo koje su nedjelje radne trgovinama i šoping-centrima do kraja godine
Rad zabranjen i pekarnicama
Radno vrijeme u trgovini, kako je kazao ministar gospodarstva Davor Filipović, regulira se tako da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su blagdani, a tjedni maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati. Kad trgovac nedjelju odredi kao radnu, onda se tjedni fond sati povećava na 105.
No zanimljivo je da će rad biti zabranjen i svim blagdanima. To znači da trgovine, šoping-centri, ali i pekarnice više neće smjeti raditi ni na jedan blagdan i praznik, pa i onaj poput Tijelova. Ne zaboravimo da u Hrvatskoj u godini postoji 14 blagdana.
Pekarnice u zadnji čas izbačene s popisa iznimki
Posebno se valja osvrnuti i na zabranu rada pekarnicama. Zakonom je, osim 16 neradnih nedjelja u godini, predviđen i niz iznimki za one koji će moći raditi nedjeljom.
No pekarnice su iz tih iznimki u posljednji trenutak izbačene. Za njih je u nacrtu prijedloga zakona bilo propisano da mogu raditi nedjeljom do 13 sati, no u konačnom prijedlogu zakona više nisu navedene kao iznimka i rad će im biti zabranjen, kao i trgovinama.
Za ovu godinu trgovcima i neće toliko teško biti napraviti plan rada nedjeljom budući da je do kraja godine ukupno 27 nedjelja, što znači da ih 16 treba biti radno, a 11 neradno. U ovih šest mjeseci, trgovci će raditi više nedjelja nego što će to biti iduće godine ili godine nakon.
Građani podržavaju zabranu rada nedjeljom, ali...
Recimo i da je agencija Promocija Plus za HRT provela anketu o novom Zakonu o trgovini i radu nedjeljom.
Na pitanje - podržavate li prijedlog vlade - 70.9 posto ispitanika izjasnilo se da podržava. Ne podržava 25.8 posto ispitanika, dok njih 3.4 posto - ne zna ili nije željelo odgovoriti. Više od 50 posto ljudi smatra da je "nedjelja dan za obitelj, a ne trgovine".
Ipak, jedno drugo istraživanje znakovitije je po ovom pitanju jer u obzir uzima strukturu, dob i obrazovanje ispitanika. Istraživanje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos. I prema njemu, 70 posto građana podržava zabranu rada nedjeljom, 27 posto nije za zabranu, a 3 posto nema još kreirano mišljenje. Sve generacije složne su u tom stavu, u manjoj ili većoj mjeri.
...visokoobrazovani su manje za zabranu
Što je viši stupanj obrazovanja, to je manja podrška zabrani. A primjetna je i manja podrška zabrani u gradovima u odnosu na selo.
Iz političkog kuta gledano, birači Domovinskog pokreta predvode listu zagovornika zabrane rada nedjeljom. To znači sljedeće - od svih koji su glasovali za Domovinski pokret na posljednjim izborima čak 80 posto je ZA. Od onih koji su svoj glas dali Mostu 77 posto je za zabranu.
Slijede birači HDZ-a, njih 76 posto je za zabranu. Zatim SDP-a, njih 67 posto, i na kraju su ispitanici čija je opcija Možemo s najmanjom podrškom zabrani - 32 posto.
Šef Udruge trgovina: Sigurno će svi raditi srpanj i kolovoz
Predsjednik Udruge trgovina pri HUP-u Martin Evačić za Index govori da će se raditi prema odluci vlade.
"Odredit ćemo 16 radnih nedjelja, svaki trgovac za sebe gledat će koje su mu nedjelje najjače po prometu, sigurno će svi raditi srpanj i kolovoz, kao i predblagdansko vrijeme. Sad, zakon je donesen, mi smo svoje stavove iznosili prije donošenja zakona, dio je bio za, dio protiv, na tome je ostalo. Vidjet ćemo hoće li netko pokrenuti ustavnu tužbu", govori.
Pitamo ga koje je njegovo mišljenje o zakonu.
"Mislim da će potrošnja pasti, ne značajno, ali hoće. Promet će se raspodijeliti. Međutim, tu smo gdje smo. Poštivat ćemo odluku. Najteže će biti organizirati rad za tih 16 nedjelja", govori za Index Evačić.
"Zabrane nikad nisu navele do razvoja tržišta"
Inače, dok je zakon bio u donošenju, podsjetimo, HUP je zastupao stav da zatvaranje trgovina u godini u kojoj nam prijeti recesija može negativno utjecati na zapošljavanje i rast plaća zaposlenika te potaknuti pad BDP-a.
"Kao što smo cijelo vrijeme isticali, ograničavanje rada i radnog vremena poduzetnika je suprotno temeljnim postulatima koje Hrvatska udruga poslodavaca i njezine članice zastupaju, a napominjemo i da zabrane nikada nisu dovele do razvoja tržišta ni pozitivnih utjecaja na tržište rada.
Mišljenja smo kako je najbolja opcija ostaviti rad nedjeljom na odabir poslodavcima uz poštivanje svih zakonskih obaveza i adekvatno plaćanje radnika te ističemo da se načelno protivimo intervencijama u radno vrijeme dijela poduzetnika", upozoravali su tada iz HUP-a.
Evačića smo pitali misli li da je ovo politička odluka, na što je odgovorio da je ovo dio predizbornog obećanja. "Dok je zakon na snazi, mi ćemo ga poštovati. Ali kako sam rekao, još predstoji za vidjeti hoće li netko pokrenuti ustavnu tužbu", dodaje on.
Čupić: Zakon se godinama reciklira i pred izbore dođe u sabor
Podsjetimo i na riječi predsjednika Udruge trgovine i logistike Denisa Čupića koji je za Index pri donošenju zakona kazao da se ovaj zakon već godinama reciklira i onda pred izbore dođe u sabor. Naglašava da je tema zabrane rada nedjeljom bila aktualna i za vrijeme Sanadera kada je i izglasana zakonom, ali ju je srušio Ustavni sud.
"Zakon je tako složen da će prema njemu trgovine raditi samo tijekom turističke sezone, a ako bude tako, onda možemo cijelu državu zamrznuti preko zime i prespavati tih ostalih devet mjeseci.
Mislim da ćemo do kraja godine u Hrvatskoj imati potpuno drugu situaciju. Naime, brojni trgovački objekti mogli bi početi smanjivati svoje trgovačke površine i broj prodajnih mjesta te ćemo u tom sektoru izgubiti radna mjesta, a time i dodatni promet", kaže.
"Trgovina najviše puni proračun"
Čupić naglašava da je promet u trgovini zapravo najbolji punitelj državnog proračuna, da većinu PDV-a plaćaju hrvatski građani, a tvrdnja da turizam uprihoduje većinu PDV-a - potpuno kriva.
"Ovim ćemo zakonom državni proračun dovesti u disbalans, ali ćemo isto tako i cijeli sektor koji je najveći privatni poslodavac uvesti u probleme. Iako taj dio možda i nije toliko dramatičan jer ionako nam nedostaje radne snage. Bojim se da ćemo imati sektor koji će se smanjivati na uštrb online trgovine koja većinom ionako ne dolazi iz Hrvatske i ta kupovina moći će završiti negdje drugdje", rekao je.
"Ovo je tema kojom se lako podilazi Katoličkoj crkvi"
S obzirom na to da se u Hrvatskoj godinama radi nedjeljom, pitamo ga vidi li on u ovom slučaju forsiranje nepotrebnog zakona.
"Ovo je način na koji se lako podilazi širokim masama i ovo je tema kojom se lako podilazi Katoličkoj crkvi. Tu logiku opet ne shvaćam jer u Italiji, koja je po meni najkatoličkija država u Europi, trgovine rade nedjeljom i blagdanima. Ljudi su adekvatno plaćeni i njihov je rad kontroliran.
Nikada niste čuli Meloni da zaziva zabranu rada nedjeljom, a trenutno većih konzervativaca od nje teško da ima. Tu je i primjer Orbana koji je zabranio rad nedjeljom pa ukinuo zakon nakon šest mjeseci", kaže.
Smatra da ljudi u Hrvatskoj imaju puno već probleme, da ankete i ispitivanje javnog mnijenja koštaju previše i da je besmisleno od vlade da na temelju njih kroji gospodarstvo države.
"Sada imamo situaciju s ovim zakonom koja uključuje smiješne analize. Imamo ministra koji cijelo vrijeme taj zakon brani anketama i javnim mnijenjem što je zapravo smiješno. Mi državu i gospodarstvo vodimo prema rezultatima anketa javnog mnijenja", kaže Čupić.
Šefica Sindikata trgovine: Ovo je dobro, lako ćemo se naviknuti
Predsjednica Sindikata trgovine Zlatica Štulić za Index je rekla da se ovaj sindikat za neradnu nedjelju zalaže od 1996. godine.
"Smatramo da je to interes radnika koji ovako tu nedjelju može provesti u obitelji, planirati druženja. Rad tijekom nedjelje nije dobar, više donosi štete nego koristi. Mi ovo podržavamo", rekla je Štulić. Govori kako je očito kompromis što se ide upravo prema 16 neradnih nedjelja.
"Hrvatska je okrenuta prema turizmu, ovako se može pomiriti interes poslodavca i radnika, poslodavci će ovako odabrati nedjelje koje im odgovaraju, a radnici će biti zadovoljniji. Dvije trećine radnika su žene, koliko čujem jako su zadovoljne i kažu da ne mogu vjerovati da na blagdane neće raditi", ističe.
"Koga će se to otpuštati?"
Napominje kako će se građani lako priviknuti da kupuju u vremenu prije nedjelje, dodavši kako treba samo malo vremene da se svi naviknu.
"Što se tiče navoda da će biti otkaza, nedostaje puno radnika, u nekim turističkim mjestima je nemoguće organizirati radno vrijeme. Zapošljavaju se studenti, umirovljenici... Koga će se to onda otpuštati?
Smatram da ćemo se svi naviknuti, treba vidjeti kako je u Sloveniji. Oni imaju neradnu nedjelju i to više nitko ne spominje kao temu. Ljudi su se naviknuli i to je dobro", objasnila je Štulić.
Vukovićevo istraživanje: Zabrana donosi pad broja radnika u trgovini
Podsjetimo i na zaključke ekonomista dr. sc. Vuka Vukovića koji su izneseni u istraživanju "Što donosi zabrana rada nedjeljom".
Naveo je kako će posljedica uvođenja zabrane rada nedjeljom u maloprodaji dovesti do pada broja zaposlenih, imat će direktan negativan učinak na rast BDP-a te je preporučio vladi da u potpunosti odustane od ovoga poteza.
Usporedio je Hrvatsku s ostatkom Europske unije, navodeći da nas spomenutih sedam posto svih zaposlenih stavlja na samo dno EU po broju zaposlenih koji rade nedjeljom.
"Prema Eurostatu prosjek Unije je 11.6%, dok u primjerice Njemačkoj ili Austriji, koje se često koriste u raspravama kao zemlje koje u potpunosti zabranjuju rad nedjeljom, nedjeljom redovito radi 9.8%, odnosno 13.2% svih zaposlenih, što je, bar u slučaju Austrije, gotovo dvostruko više nego u Hrvatskoj", naveo je.
Direktan učinak na BDP
Dotaknuo se vladine iznimke od 16 radnih tjedana.
"Najveću štetu iznimke od 16 radnih nedjelja će pak snositi mali trgovački lanci koji nemaju luksuz prebacivanja prometa po različitim poslovnicama unutar uskog geografskog područja, te pogotovo male kvartovske trgovine, često u obiteljskom vlasništvu, u kojima u pravilu vlasnica i/ili vlasnik rade sami.
Vlasnici samo jedne trgovine time gube čitav promet 36 neradnih nedjelja, i pitanje je u kojoj mjeri će se to odraziti na njihovu financijsku održivost", naveo je.
Napomenuo je kako će navedeni učinci imati direktan učinak na rast BDP-a, koji će zbog kumulativnog učinka pada prometa i pada potrošnje biti manji za oko 0.4 postotna poena, dodajući da će neradna nedjelja imati i negativan očekivani učinak na porezne prihode.
"Pad prihoda, manja dobit"
Naveo je i tri potencijalna scenarija s obzirom na reakcije na zabranu rada.
Prvi scenarij predviđa da zbog pada prometa na godišnjoj razini od oko 3% firme u maloprodaji neće povećavati satnicu svojim radnicima koji ostaju bez dodatnog prihoda od rada nedjeljom tijekom većine godine.
"U tom slučaju možemo očekivati pad plaća na godišnjoj razini od oko 3% do 4% u maloprodaji, što će zahvatiti oko 35 tisuća radnika koji rade nedjeljom. Ovaj učinak dodatno potencira pad potrošnje na godišnjoj razini zbog pada prometa u maloprodaji", navodi Vuković.
"U drugom scenariju reakcija maloprodajnih poduzeća je da su prisiljena, zbog nezadovoljstva radnika, povećavati satnice radnicima tijekom tjedna kako bi spriječili efekt pada plaća godišnje.
Povećanje satnica pak će se odraziti na sve radnike jednako, ne samo na one koji rade nedjeljom, što podiže troškove poduzećima. Uz učinak pada prihoda, može se očekivati manja ostvarena dobit, što će se preliti na manje uplaćenog poreza na dobit, odnosno nižih prihoda u proračunu", navodi.
"Past će plaće, može se očekivati do sedam tisuća otkaza"
"Treći scenarij umjesto smanjenja ili povećanja plaća predviđa najizgledniju mogućnost: smanjenje broja zaposlenih kao posljedica neradne nedjelje. Ovaj efekt pritom ne obuhvaća sezonske radnike koji će i dalje biti potrebni za vrijeme sezone, ali uzima u obzir učinak na stalno zaposlene u maloprodaji koji će zbog manjeg opsega posla postati višak.
Prema procjenama maloprodajnih poduzeća, planira se otpustiti između 15% i 20% radnika koji trenutno rade nedjeljom. Od 35.000 radnika koji rade nedjeljom u maloprodaji, to bi značilo između 5 i 7 tisuća otkaza, što bi generiralo dodatne sekundarne socijalne učinke, uz primarne učinke pada potrošnje i smanjenog rasta BDP-a", objasnio je.