Udruga hrvatskih sudaca (UHS) priopćila je kako su svi ogranci udruge odbili izložen prijedlog modela uvođenja materijalnih prava koje je predložilo Ministarstvo pravosuđa i uprave (MPU), a o daljnjim aktivnostima odlučit će sutra na upravnom odboru UHS-a. UHS kaže kako traži reformu sustava prihoda koja, uz materijalna prava, uključuje indeksaciju i razradu koeficijenata kao trajno zakonsko rješenje kakvo je sugerirala i Europska komisija.
Sudačka udruga ističe kako je netočna tvrdnja Ministarstva da bi se njihovim izmjenama primanja sudaca povećala za 698 eura neto, navodeći kako je temeljen na pogrešnoj pretpostavci ili računici da su u prvoj fazi sucima primanja povećana za prosječnih 583 eura neto.
Udruga tvrdi da je početkom prošle godine zatražila povećanje plaće od 600 eura neto uz daljnju zakonsku regulaciju primanja. Dodaje da su suci pristali na prosječno povećanje od kompromisnih 513 eura, uz obećanje kako će se druga dva koraka ostvariti do kraja 2023.
"Izjava ministra kako se o indeksaciji nije niti počelo razgovarati na razini ministarstva stoga je razočaravajuća i zabrinjavajuća istovremeno, jer je iz nje jasno kako je u svojim ranijim izjavama svjesno govorio neistinu, obećavajući promjene do kraja 2023.", ističe UHS.
U UHS-u ocjenjuju da je riječ o neozbiljnom pristupu izuzetno ozbiljnoj temi, o čemu ukazuje i tvrdnja kako "radna skupina za cjelovito uređenje sustava plaća koje uključuje pitanje indeksacije i stupnjevanje plaća pravosudnih dužnosnika kontinuirano radi", što je neistina, jer su od lipnja do kraja godine održana samo dva sastanka od kojih su na onome u studenome predstavnici MPU-a rekli da nemaju mandat za indeksaciju budući da je riječ o političkom pitanju.
UHS: Premijer i ministar ne poznaju ustavnopravno uređenje
"Apsurdno je stoga da predsjednik Vlade RH i nadležno ministarstvo zahtjeve sudaca u svojim jučerašnjim istupima nazivaju 'ispolitiziranim', jer upravo izvršna vlast svodi ovu raspravu na političku razinu, umjesto da sagleda činjenicu kako su suci u prethodnim razdobljima najveće financijske krize pokazali društvenu odgovornost solidarnim smanjenjem plaća, koje su od idućih 14 godina takve snižene i ostale", navodi UHS.
Udruga pritom podsjeća da je sucima nakon prve faze pregovora, i nakon prošlogodišnjih izmjena, osnovica porasla za 59.5 eura bruto u odnosu na 2009., a službenicima je u istom razdoblju rasla za 269.13 eura.
"Postavlja se i pitanje u kojoj je vezi regulacija sustava plaća pravosudnih dužnosnika s regulacijom sustava plaća službenika i namještenika, budući da je riječ o dva različita zakona i procesa izmjene, iako ih MPU dovodi u uzročno-posljedičnu vezu", naglašava UHS.
Udruga ističe da su suci kroz svibanjske mjere upozorenja pružili podršku svojim suradnicima, sudskim službenicima, koji su neophodan dio učinkovitog sustava, ali naglašava kako se status sudaca kao dužnosnika treba rješavati u skladu sa Zakonom o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika.
"I dok su najrazvijenije države EU zakonskom regulativom omogućile svojim sucima da uopće ne moraju razmišljati o svojim plaćama, a kamoli se za njih boriti 'sindikalnim pregovaranjem', premijer i ministar pravosuđa, obojica pravnici, svojim posljednjim istupima pokazuju nepoznavanje ustavnopravnog uređenja RH te nespremnost Vlade da omogući sucima stvarnu neovisnost", nadodaje UHS.
U UHS-u zaključuju da ostaju otvoreni za obećani sastanak kod premijera, kako bi usuglasili konstruktivno rješenje, "dok će suci, kao i kod provedbe mjera u svibnju 2023., postupati odgovorno prema strankama i javnosti te službenim obavijestima iznositi stajališta udruge".