SUTKINJA s Trgovačkog suda u Zadru, protiv koje je DORH prije nešto manje od dva mjeseca podigao optužnicu zbog krađe odjeće u trgovačkom centru u vrijednosti 247 eura, povratkom s godišnjeg odmora nastavila je raditi isti posao kao i prije dizanja optužnice, što znači da će nastaviti održavati ročišta.
S obzirom na to da ju se tereti da je u dva navrata iskoristila nepažnju osoblja u trgovini C&A i uzela razne odjevne predmete, tako što je s njih skinula sigurnosne etikete i zaštitu, te slučaj istražuje Državno odvjetništvo, zanimalo nas je na osnovu čega je sutkinja vraćena na posao.
S Trgovačkog suda pozivaju se na dva zakona
S Trgovačkog suda u Zadru stigao nam je odgovor u kojem se pozivaju na dva zakona - Zakon o kaznenom postupku i Zakon o kaznenom vijeću.
"Sutkinja se vratila s godišnjeg odmora i obavljat će dužnosti sukladno Godišnjem rasporedu poslova, dakle, kao i ranije, a sve budući da nisu ispunjeni uvjeti za postupanje po odredbi čl. 73. Zakona o državnom sudbenom vijeću odnosno za udaljenje sutkinje s dužnosti uslijed činjenice da još uvijek nije započet kazneni postupak – uzimajući u obzir pretpostavke iz čl. 17. Zakona o kaznenom postupku, odnosno još uvijek nije donesena odluka povodom podnesenog kaznenog naloga", poručili su nam sa suda.
Naime, prema članku 17. Zakona o kaznenom postupku, kazneni postupak započinje pravomoćnošću rješenja o provođenju istrage, potvrđivanjem optužnice ako istraga nije provedena, određivanjem rasprave na temelju privatne tužbe ili donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga.
Kako su nam rekli s Trgovačkog suda u Zadru, kazneni postupak još nije započet pa je na osnovu toga, prema spomenutom zakonu, sutkinja još uvijek na istom radnom mjestu.
"Sudac može biti udaljen s dužnosti i ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina, ali u ovom slučaju kazneni postupak još nije započet, sukladno odredbi čl. 17. Zakona o kaznenom postupku - kazneni postupak započinje donošenjem presude o izdavanju kaznenog naloga, koja u ovom slučaju još nije donesena.
A i sukladno naprijed navedenome - kada i bude donesena ta presuda predlagatelj može i ne mora podnijeti Državnom sudbenom vijeću zahtjev za privremenim udaljenjem od dužnosti - u ovakvom slučaju.
Hoće li ili ne to odlučiti u trenutku kada se ispune zakonske pretpostavke - ovisi upravo o predlagatelju odnosno predsjedniku Trgovačkog suda u Zadru, predsjedniku Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske, nadležnom sudačkom vijeću odnosno predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske - kao ovlaštenim predlagateljima za pokretanje postupka privremenog udaljenja", kazali su nam sa suda.
Drugi članak na koji se pozivaju je iz Zakona o državnom sudbenom vijeću, u kojemu stoji da će sudac biti udaljen s dužnosti ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora od pet godina ili teža kazna ili dok se nalazi u pritvoru odnosno istražnom zatvoru.
U tom zakonu isto tako stoji i da će sudac biti smijenjen zbog osude za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obavljanja sudačke dužnosti ili zbog počinjenoga teškoga stegovnog djela.
Prema njemu, sudac može biti udaljen s dužnosti i ako je protiv njega započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je predviđena kazna zatvora do pet godina, ako obavlja službu, posao ili aktivnost koji su nespojivi s obavljanjem sudačke dužnosti te ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu za pokretanje stegovnog postupka predložio izricanje stegovne kazne razrješenja dužnosti.
Iz tumačenja ovog dijela zakona zapravo proizlazi da državno sudbeno vijeće na prijedlog odlučuje hoće li sutkinju zadržati na radnom mjestu ili suspendirati do okončanja suđenja.
Odvjetnik Peruško: Prema dostupnim informacijama, nisu ostvarene pretpostavke da sudac bude udaljen s dužnosti
Odvjetnik Leo Peruško objašnjava da za započinjanje kaznenog postupka postoje četiri propisana načina navedena u članku 17. Zakona o kaznenom postupku.
"Ako je netko naprimjer dao iskaz na policiji ili je obavljena pretraga ili je neki predmet oduzet, samim time još nije započet kazneni postupak, već se radi o poduzimanju dokaznih radnji koje prethode početku samog kaznenog postupka. Tek radnjama koje su taksativno navedene u čl. 17. Zakona o kaznenom postupku započinje kazneni postupak.
Zakon o državnom sudbenom vijeću, na koji se također pozivaju, kaže da ako je započet kazneni postupak zbog kaznenog djela za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do pet godina, sudac može biti udaljen s dužnosti. Dakle sudac u tom slučaju može, ali i ne mora biti udaljen s dužnosti", kaže Peruško.
Objasnio nam je da odluku, ako je kazna iznad pet godina, donosi predsjednik suda, a ako je previđena kazna do pet godina, onda ju donosi vijeće. Objašnjava i da ako se radi o kaznenom djelu za koje je propisana kazna zatvora od pet godina ili teža, ili je protiv suca određen istražni zatvor, tada sudac mora odmah biti udaljen s dužnosti i da je to ta bitna razlika.
"Prema dostupnim informacijama, nisu ostvarene pretpostavke da sudac bude udaljen s dužnosti, a ako postupak započne u smislu Zakona o kaznenom postupku, ni tada sudac ne mora biti udaljen s dužnosti", kaže Peruško.
"Svaka osoba je nevina dok joj se ne dokaže krivnja"
Cijeli slučaj odvjetnik Peruško ovako komentira:
"Odlučnu ulogu u tumačenju pravnih propisa ima sama formulacija kada se propisuje da se nešto mora ili u ovom slučaju može. U prvom slučaju posljedica određene radnje nastupa odmah, dok u drugom slučaju posljedica se može, ali i ne mora ostvariti.
Odluka ovisi o diskrecijskoj odluci državnog sudbenog vijeća i procjenjuje se od slučaja do slučaja. I naravno, osoba se smatra krivom tek kada bude donesena pravomoćna osuđujuća presuda nakon pravično provedenog kaznenog postupka. Sve ostalo bilo bi zadiranje u svakoj osobi zajamčeno pravo presumpcije nevinosti."
Naime, presumpcija nevinosti predstavlja jedno od načela suvremenog sustava ljudskih prava, a ima i ulogu u osiguravanju prava osoba koje se nalaze u kaznenom postupku. Riječ je o pravnom mehanizmu kojim se osigurava nevinost svake osobe dok joj se ne dokaže krivnja.
Ne zna se u kojoj je fazi postupak
Upitali smo DORH u kojoj je fazi ovaj slučaj, a nakon primitka odgovora objavit ćemo ga. Za komentar smo pitali i vrhovnog suca Radovana Dobronića. I on se poziva na presumpciju nevinosti:
"Prvenstveno, želio bih navesti da se ustavna presumpcija nevinosti odnosi na sve, pa tako i na suce. Zakon o državnom sudbenom vijeću je vrlo precizno propisao uvjete za privremeno udaljenje sudaca, slijedom čega slučaj nije potrebno komentirati na načelnoj razini. Pojedinačno ne možemo komentirati postupak koji je u tijeku", kratko nam je rečeno.
Predsjednik suda prvotno rekao da optužena sutkinja neće održavati ročišta pa promijenio odluku
Podsjetimo, Tomislav Jurlina, predsjednik Trgovačkog suda u Zadru, isprva je rekao da će sutkinja optužena za krađu nastaviti raditi na sudu, ali da neće održavati ročišta. Tada je rekao i da će odlučiti hoće li i kakav zahtjev podnijeti u trenutku kada za njega budu ostvarene formalne pretpostavke, i to one koje mu omogućavaju da o tome donese odluku.
"S obzirom na sve što se događa i prati ovaj slučaj, najbolje da aktivno ne sudjeluje u radu, slijedom čega je ona odgodila sva svoja zakazana ročišta i neće donositi odluke u tim predmetima, s tim da će se oni predmeti hitne naravi, sukladno zakonu i prema potrebama, raspoređivati drugim rješavateljima spisa", kazao je prije dva mjeseca.
Iako tada nije točno precizirao kojim će se poslom sutkinja baviti, Jurlina je očigledno promijenio svoju odluku jer je nakon podizanja optužnice sutkinja prvotno bila na godišnjem odmoru, a po povratku se vratila na svoje radno mjesto te održava ročišta.