Foto: FAH
U PONEDJELJAK točno u podne održat će se prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora u 8. sazivu kojeg je zakazala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović još u srijedu, 23. prosinca.
U igri za predsjednika Hrvatskog sabora više je kandidata - HDZ-ova koalicija predložit će Željka Reinera, a iako to zasad nije službeno, očekuje se da će i SDP-ova imati svog kandidata, špekuliralo se o dosadašnjem šefu Sabora Josipu Leki te Dragi Prgometu.
Međutim Prgometova stranka HRID danas je na svojoj Facebook stranici objavila kako nitko od njihovih zastupnika "neće biti kandidat za najodgovornije dužnosti".
Danas poslijepodne u 17 sati u sjedištu SDP-a na Iblerovom trgu održala se sjednica Kluba zastupnika koalicije Hrvatska raste, na kojoj su donijeli odluku da neće predložiti svojeg kandidata za predsjednika Sabora.
Hoće li glasanje biti tajno?
Ukoliko bude više kandidata glasanje za novog šefa Hrvatskog sabora vjerojatno će biti tajno.
Kako stoji u saborskom Pravilniku, tajno glasanje provodi se u pravilu pri izboru, odnosno imenovanju u slučaju kada je broj predloženih kandidata veći od broja koji se bira, odnosno imenuje.
Na prijedlog najmanje desetine zastupnika Sabor može odlučiti da se javno glasa s tim da se najprije glasa o prijedlogu koji je podnio Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove, a nakon toga o drugim prijedlozima prema abecednom redu prezimena kandidata. Pretpostavlja se da bi HDZ-ova koalicija mogla tražiti da glasanje bude javno kako se ne bi dogodilo kakvo iznenađenje s obzirom da računaju na "samo" 78 glasova.
Kako se provodi tajno glasanje?
Tajno glasanje provodi se glasačkim listićima. Zastupnik može glasati samo jednim glasačkim listićem, i to osobno te samo za kandidate navedene na glasačkom listiću.
Važeći glasački listić je listić iz kojeg se na siguran i nedvojben način može utvrditi kandidat za kojeg je zastupnik glasao.
Zastupnik glasa tako da na glasačkom listiću zaokružuje redni broj ispred imena kandidata za kojega glasa. Predsjedatelj objavljuje rezultat izbora i imenovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasanje. Predsjedatelj objavljuje koliko je zastupnika od ukupnog broja zastupnika primilo glasačke listiće, koliko je zastupnika ukupno glasalo, koliko je bilo nevažećih glasačkih listića te koliko je zastupnika glasalo za izbor, odnosno imenovanje pojedinog kandidata. Nakon toga predsjedatelj proglašava koji su kandidati izabrani ili imenovani.
Sve strane spremne na sutrašnji obračun
Uoči sutrašnje sjednice Sabora sve strane spremaju se za politički obračun. HDZ i MOST barem deklarativno imaju osiguranu saborsku većinu, no iz koalicije Hrvatska raste već su ranije poručili - nije gotovo dok nije gotovo. Sutra ćemo znati tko će biti predsjednik Sabora.
HNS-ova Vesna Pusić poručila je prije par dana da će se boriti do kraja i da ništa nije gotovo dok ne bude gotovo. Analitičar Žarko Puhovski pak misli da Hrvatska raste nema prevelike šanse za osvajanje saborske većine, dodaje da će probati natjerati Domoljubnu koaliciju da traži javno glasovanje.
"Jer će time većinska koalicija pokazati da unutar nje postoji nepovjerenje koje pretpostavlja da bi prilikom tajnog glasanja netko iz MOST-a ili netko drugi još mogao ipak podržati eventualni prijedlog SDP-a odnosno koalicije Hrvatska raste. To je u ovom trenutku mislim vjerojatnija opcija, da pobjeđuje većinska koalicija uz laganu ćušku na koju su svi u politici navikli", kaže Puhovski. Ipak, Milanović i njegovi partneri pokušat će rušiti većinu već kod predstavljanja Vlade.
"Odnosno konačne odluke o tomu je li mandatar prošao ili ne sa svojim prijedlogom Vlade. Do toga će doći za dva ili tri tjedna, pokušat će oboriti tu vladu, ukazivati na ovog ili onog ministra koji bi mogao biti sporan, a Vlada mora biti izabrana u cjelini. To je jedna vrsta problema, možda će pokušati pridobiti neke koji bi bili protiv toga", rekao je Puhovski. Ipak puno realnija opcija, smatra Puhovski, je rušenje proračuna.
"Jer će budžet morati biti osukudan, a to izaziva nezadovoljstvo i tu će SDP u opoziciji raditi vlasti ono što su ne baš marljivo radili HDZ-ovci i njihovi dok je SDP bio na vlasti", zaključuje Puhovski. Građani razočarani odlukama Mosta i dalje pred sjedištem te stranke u Zagrebu ostavljaju poruke i pale svijeće. "U dubokoj boli javljamo svim hrvatskim "građevinama", da je Lijepa naša tragično preminula. Ožalošćeni: "Građevine" RH. Osumnjičeni: Božo Petrov, dipl. prevarant", stoji u najnovijoj. Na vratima gdje se nalaze prostorije Mosta napisana je i poruka: "Hrvatske građevine žele nove izbore!" Podsjetimo i da je za sutra u 18 sati najavljen prosvjed nezadovoljnih građana. Na FB stranici pod nazivom "Prosvjed protiv koalicije Most-Domoboljubna koalicija" poručuju: " Pokažimo bandi da je narod taj koji ih bira, ali i ruši". Aktivni su i u Crkvi. "U cijelom došašću molili smo se sa zabrinutošću i čežnjom da naša država dobije vlast koja voli i narod i državu, koja je milosrdna prema svome narodu. I te strukture vlasti upravo ovih dana se polako rađaju", poručio je biskup Mile Bogović.
Da bi bio izabran kandidatu je potrebna natpolovična većina zastupnika koji se odazovu konstituirajućoj sjednici
Osmi saziv Sabora prvi se puta pokušao konstituirati na sjednici 3. prosinca, no taj je pokušaj završio neuspjehom jer je jedini kandidat Robert Podolnjak (Most) odbio biti izabran bez podrške stranaka okupljenih oko HDZ-a, budući da je Most u toj fazi poslijeizbornih pregovora inzistirao na tripartitnoj vladi i parlamentarnoj većini.
Nakon što se Most nezavisnih lista konačno odlučio na suradnju s HDZ-ovom koalicijom i nakon što je njihov zajednički kandidat Tihomir Orešković dobio podršku 78 izabranih zastupnika na temelju koje je postao mandatar za sastavljanje nove vlade, predsjednica Republike Kolinda Grabar Kitarović za ponedjeljak je sazvala novu sjednicu.
Uz zastupnike stranaka Domoljubne koalicije i Mosta, Oreškovića su kao mandatara potpisima podržali zastupnici stranke Milana Bandića te dvoje zastupnika nacionalnih manjina, a u HDZ-u očekuju kako će konstituirajuća sjednica Sabora pokazati da je parlamentarna većina koju su okupili i šira od toga.
U medijima se spominjala i mogućnost da će se za predsjednika Sabora kandidirati predsjednik stranke Hrid Drago Prgomet, no on je to opovrgnuo i najavio kako Hrid neće podržati ni HDZ-ova ni eventualnog SDP-ova kandidata.
Predsjednika Sabora po saborskom poslovniku može kandidirati najmanje trećina zastupnika, njih 51, a da bi bio izabran potrebna mu je natpolovična većina zastupnika koji se odazovu konstituirajućoj sjednici, uz uvjet da je u sabornici barem njih polovica, odnosno 76.