Maksimilijan Vrhovac bio je hrvatski biskup, mecena i pokrovitelj hrvatske umjetnosti u ranim danima hrvatskog narodnog preporoda. Vrhovac je bio jedan od začetnika nacionalnih ideja u Hrvatskoj pa ga mnogi smatraju ocem preporoda. Njegova bogata knjižnica bila je otvorena za javnost jer je Maksimilijan smatrao da naobrazbom stanovništva može učiniti čuda.
Svećenik progresivnih misli
Rodio se 1752. godine u Karlovcu. Nakon osnovnog školovanja bira vojničku školu, no onda mijenja mišljenje i odlazi u zagrebačko sjemenište. Kasnije odlazi u Beč pa postaje svećenik.
Vraća se u Zagreb, gdje je imenovan biskupom. Jedan je od najmlađih biskupa zagrebačke biskupije, a tamo je uveo novosti poput rimskog obreda umjesto zagrebačkog te je napisao niz knjiga koje se bave tom tematikom.
Vrhovac je isto tako bio vrlo aktivan u Zagrebu u vrijeme ratovanja između Osmanlija i Rusa. Radio je na zbrinjavanju vojnika koji su prolazili kroz Zagreb.
Ipak, najviše ga pamtimo po djelovanju u kasnijem životu. Borio se za veću pismenost Hrvata i poticao tiskanje knjiga na hrvatskom. Smatrao je kako je obveza obrazovanog dijela stanovništva da istakne važnosti obrazovanja i tako potakne razvoj novih ideja.
Njegova knjižnica kao riznica znanja
TIjekom života prikupljao je izvore, spise i knjige koji su se kasnije koristili kao dokaz hrvatske nacionalnosti. Njegova knjižnica bila je u to vrijeme vjerojatno mjesto najveće koncentracije hrvatske kulture na svijetu. Kao takav ljubitelj knjige, Vrhovac je postao jedan od utemeljitelja Nacionalne i sveučilišne knjižnice.
Kao ljubitelj svega hrvatskog i ilirskog, Maksimilijan je tražio istomišljenike, no takvi su se uglavnom nalazili izvan Hrvatske i Zagreba. Ipak, njegovo djelovanje direktno je utjecalo na neke od najznačajnijih iliraca iduće generacije poput Ljudevita Gaja ili Ivana Kukuljevića Sakcinskog.
Osim toga, Vrhovac je pokrenuo projekt u kojem su on i drugi važni biskupi i kulturnjaci počeli prevoditi Bibliju na kajkavski. Projekt je napola realiziran i obustavljen uslijed Vrhovčeve smrti. Nova generacija iliraca kasnije se odlučila obustaviti cijeli projekt te prevesti knjigu na štokavsko narječje.
Ono po čemu Hrvati danas najviše pamte Vrhovca, osobito Zagrepčani, jest park na istoku grada koji je dobio ime po njemu. Park je otvoren na njegovu inicijativu, a tada je nosio ime Biskupska šuma. Ime Maksimir dobio je naknadno. Od početka 19. stoljeća građani Zagreba šumu su zvali Maksimilijanovim mirom, što je kasnije skraćeno u današnji naziv.