NOVI trgovački lanac, talijanski Eurospin, najavio je ulazak na hrvatsko tržište. Prvi od najavljenih sto supermarketa će otvoriti u Zadru, odakle će se širiti po cijeloj Hrvatskoj.
Kakva je korist prosječnom građaninu Hrvatske od novog supermarketa, posebno diskonta koji će prodavati primarno vlastite marke? Hoće li gospodarstvo Hrvatske ikako profitirati od toga? Jesu li to još jedni "stranci" kojima je glavni cilj izvlačenje novca iz Hrvatske, od čega Hrvatska ima više štete nego koristi?
Nije istina da neće biti koristi za hrvatske građane
Mnogi smatraju da od novog trgovačkog lanca neće biti nikakve koristi za prosječnog građanina, posebno zbog toga što se neće prodavati marke proizvođača iz Hrvatske te od toga neće biti nikakve koristi ni za građane, ni državu, ni gospodarstvo.
Ali to nije istina.
Prva pozitivna stvar novog trgovačkog lanca u Hrvatskoj je povećanje konkurencije na tržištu. A veća konkurencija među proizvođačima i trgovcima je uvijek dobra vijest za potrošače. Građani Hrvatske mogu samo profitirati od toga što se povećao broj trgovačkih lanaca koji se bore za praktički iste potrošače. Postoje neka odstupanja po pitanju tipa potrošača koji kupuju u određenim tipovima trgovačkih lanaca pa su klijenti, primjerice, Lidla nešto drugačija skupina od klijenata Konzuma, ali se manje-više radi o dosta homogenom tržištu i trgovcima koji se međusobno bore da privuku iste kupce. A ta borba se primarno odvija preko što nižih cijena, posebno kada je u pitanju diskontni lanac kakav je Eurospin.
Konkurencija je korisna za potrošače
Nekim ljudima je nešto bitnija kvaliteta, drugima usluga ili ambijent, pa su voljni platiti i nešto više za slične proizvode koje mogu kupiti u trgovačkom lancu koji je gotovo isključivo orijentiran na niske cijene. Tako se i u trgovini stvaraju posebne niše, ali nitko nije spreman platiti baš preveliku razliku u cijeni samo zbog ugodnijeg ambijenta.
Novi diskontni trgovački lanac, koji svoju tržišnu ostvaruje niskim cijenama, tako neće biti samo konkurencija drugim diskontnim lancima nego i onim trgovačkim lancima koji nisu orijentirani samo na cijenu, nego nude i nešto bolji ambijent i uslugu iako imaju nešto više cijene. Ljudi vole komfor, ali postoji razina razlike u cijenama koje su prihvatljive. Nitko ne želi plaćati duplo više cijene samo zbog toga što je usluga kvalitetnija tj. postoji granica do koje su ljudi spremni platiti dodatan komfor.
Dodatno snižavanje cijena
Novi trgovački lanac koji će dodatno sniziti najniže cijene u trgovinama će ne samo prisiliti ostale diskontne lance da snize svoje cijene nego će i povećati razliku između najniže moguće cijene i cijene u "normalnim" trgovačkim lancima tj. povisit će cijenu komfora. Zbog veće razlike će manje kupaca biti spremno platiti veće cijene proizvoda zbog komfora te će i ostali trgovački lanci, ne samo diskontni, biti prisiljeni spustiti svoje cijene. Dobitnik u tom obaranju cijena će biti potrošači, građani Hrvatske koji u prosjeku troše 18,8% dohotka na hranu i nealkoholna pića. U Europskoj uniji samo Rumunji, Bugari, Litvanci i Estonci troše veći dio dohotka na hranu. Inače je pravilo da se u bogatijim državama na hranu troši manji dio dohotka.
Dolazak novog lanca može imati samo pozitivne efekte
Iako će Eurospin prodavati samo svoje marke, to ne znači da proizvođači u Hrvatskoj neće imati koristi. Eurospin ne prodaje tuđe marke, ali kako se ne radi o proizvodnoj kompaniji, nego isključivo trgovačkoj, onda oni te proizvode ne proizvode sami. Proizvode će proizvoditi drugi, Eurospin će ih samo pakirati i prodavati pod vlastitom robnom markom. To rade i drugi trgovački lanci, a i mnogi proizvođači to preferiraju jer im smanjuje troškove oglašavanja i pronalaska tržišta za svoje proizvode pa su cjenovno konkurentniji i mogu se orijentirati više na samu proizvodnju dok trgovački dio posla rješavaju lanci. To im olakšava i izlaz na strana tržišta jer kupci u drugim zemljama imaju manji osjećaj da kupuju robu iz uvoza. Preko stranih trgovačkih lanaca koji već posluju u Hrvatskoj se tako svake godine izveze nekoliko desetaka milijuna eura robe proizvedene u Hrvatskoj.
U svakom slučaju, dolazak novog trgovačkog lanca u Hrvatsku može imati samo pozitivne efekte, i to ne samo putem izgradnje novih objekata i zapošljavanja nego i putem snižavanja cijena u trgovinama, što će povećati realnu kupovnu moć, te putem otvaranja novih izvoznih kanala za proizvođače.
Ako supermarkete i zatvore, neće ih spašavati porezni obveznici
Uopće nije bitno hoće li Eurospin uspjeti u osvajanju dijela tržišta i stvaranju održivog poslovanja. Moguće je da nakon nekoliko godina odluče da im se poslovanje u Hrvatskoj ne isplati i zatvore svoje supermarkete. Ali to nije problem kojim se trebaju zamarati građani, njih bi trebala zanimati samo osobna korist. Za razliku od brojnih državnih kompanija, troškove krivih odluka i lošeg poslovanja će snositi sam Eurospin jer se neće spašavati novcem poreznih obveznika, za razliku od brojnih državnih kompanija, od kojih je najnovija Jadroplov, koji je prije nekoliko dana dobio državno jamstvo od 55 milijuna kuna za kredit u državnoj banci HPB.
Iako je tržište maloprodaje u Hrvatskoj prilično zasićeno, moguće je da Eurospin očekuje pad udjela nekog od postojećih trgovačkih lanaca, ili čak propast. Jedan od kandidata je Konzum, dio Fortenova grupacije, nasljednika Agrokora. Naime, izgleda da vodstvo "novog Agrokora" nije uspjelo srediti poslovanje grupacije pa Fortenova nema ništa bolje pokazatelje poslovanja nego što je imao Agrokor. Možda se Eurospin odlučio na ulazak u Hrvatsku zbog anticipacije rasprodaje Konzumovih objekata ili njegove propasti pa priprema poziciju za širenje onog trenutka kada jedan od najvećih trgovačkih lanaca u Hrvatskoj počne propadati. Konzum ionako posljednjih nekoliko godina gubi svoj tržišni udio, a tu se otvara prostor za nove igrače.
U uvjetima koronakrize treba biti zadovoljan i "mrvicama"
Novi trgovački lanac je pozitivna stvar za Hrvatsku. Naravno, svima bi bilo draže da se radi o visokotehnološkoj proizvodnoj kompaniji, ali s obzirom na trenutnu situaciju s epidemijom, a posebno na ukupno makroekonomsko poslovno okruženje u Hrvatskoj, treba biti zadovoljan i s, uvjetno rečeno, "mrvicama". Za privući neke ozbiljnije kompanije u Hrvatsku potrebni su kompletan preustroj poreznog sustava, podizanje efikasnosti i eventualno smanjenje državne birokracije, uspostava funkcionalne pravne države, prestanak spašavanja državnih gubitaša i još puno stvari za koje izgleda da hrvatska politika, ali i hrvatski građani, nažalost nema volje.
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala