Bez države u minusu 12,5 milijuna eura
Prema tom financijskom izvještaju Agrokor je prošle 2010. godine iskazao dobit prije oporezivanja u visini od 50 milijuna eura, no bez izvanrednih prihoda u 2010. godini poslovao bi s gubitkom. Izvanredni prihodi odnosili su se na na 35,8 milijuna eura tešku prodaju financijskih
sredstava, te na 23,8 milijuna eura državnih poticaja te 3 milijuna od prodaje imovine.
"Bez državnih potpora završili bi poslovnu godinu s 12, 5 milijuna eura gubitka", navodi se u tekstu.
Izvješće također otkriva kako je Agrokor stagnirao prošle godine, a rast prometa bio je tek 0,8 posto dok je tzv. cash flow značajno opao. Prihodi su tako u 2009. godini iznosili 3,606 milijardi eura, a u 2010. godini 3,636 milijardi. Revidirani iskazi pokazuju, da je Agrokor prošle godine ostvario 260 milijuna eura cash flow-a prije promjene obrtnog kapitala odnosno 5 posto manje nego godinu prije.
Kasne s plaćanjima 5 mjeseci
Tako je za jednu četvrtinu u usporedbi s 2009. godinom opao čisti cash flow sa 152 milijuna na 113,8 milijuna eura što je najznačajnija stavka koja opisuje financijsku kondiciju jedne firme.
Najveća stavka u rashodima odnosno opterećenje odnosi se na troškove kamata koje su iznosile 130 milijuna eura. To je glavni razlog, napominju u Dnevniku, da je Standard&Poor snizio rejting iz stabilnog u negativan.
"Agrokor grupa je na dan 31.12.2010 svojim dobavljačima dugovala 1,134 milijarde eura, dok je prosječni rok plaćanja računa iznosio 146 dana što je skoro 5 mjeseci", navodi se u tekstu.
Todoriću najviše odgovara jaka kuna
Financijske obveze, odnosno krediti i obveznice koje Agrokor mora platiti do 2016. godine su sljedeće: U ovoj godini moraju platiti 523 milijuna eura, 2012. 178 milijuna eura, 2013. godine 166 milijuna eura, u 2014. godini 171 milijun eura, 2015 godine 262 milijuna eura, te u 2016. godini 431 milijun eura.
Prihodi Agrokora, navodi se u tekstu vezani su prvenstveno na hrvatsko tržište gdje grupa generira tri četvrtine prihoda, a istovremeno su obaveze grupe locirane izvan Hrvatske i vezane su na euro.
Novinari Dnevnika zaključuju da je upravo to razlog zbog kojeg je Agrokor grupa jako osjetljiva na valutne promjene između eura i kune. Tako je samo prošle godine gubitak po osnovi valutnih tečaja na nivou grupe iznosio oko 50 milijuna eura. Iako se to ne navodi u tekstu ostaje se za upitati kome zapravo odgovara ovakva trenutna monetarna politika Hrvatske kada se čuva kuna, a kojom se trenutno guše izvoznici.