MUNJEVITO napredovanje talibana u Afganistanu izazvalo je mješavinu zaprepaštenja i bijesa među vodećim političarima i vojnim liderima u Europi i na Zapadu.
Veći dio bijesa usmjeren je na američku i britansku vladu zbog povlačenja postrojbi, što se smatra izdajom afganistanskog naroda. Islamistički militanti ostvarili su u posljednja dva dana velike uspjehe, zauzevši nekoliko velikih gradova, posebno na jugu zemlje, samo nekoliko tjedana prije nego što SAD planira povući svoje posljednje vojnike, piše Euronews.
Tisuće Afganistanaca pobjeglo je iz svojih domova posljednjih tjedana zbog straha da će talibani opet nametnuti brutalnu i represivnu vladu koja će provoditi šerijatski zakon, ukidati ženska prava i provoditi javna pogubljenja. Povlačenje postrojbi, 20 godina nakon invazije vojne koalicije predvođene SAD-om koja je svrgnula talibane s vlasti, izazvalo je strah od povratka militanata.
Zabrinutost zbog povratka Al-Quaede u Afganistan
No, brzina napredovanja talibana i slom afganistanske vlade u mnogim područjima iznenadila je većinu promatrača. Kad je američki predsjednik Joe Biden u travnju najavio konačno povlačenje SAD-a, NATO se također složio s povlačenjem svojih otprilike 7000 neameričkih vojnika iz Afganistana, obećavši pritom potporu zemlji.
Većina zemalja EU dala je vojnike za NATO-ove snage. Do kraja lipnja zemlje s najvećim brojem vojnika - Njemačka, Italija i Poljska - proglasile su svoje misije završenim.
Britanski ministar obrane Ben Wallace izjavio je kako je zabrinut da će se Al-Qaeda, teroristička skupina kojoj su talibani svojedobno pružili utočište, vratiti u Afganistan. Priznao je da povlačenje američkih i britanskih snaga ostavlja mnogo strateških problema te se složio da postoji mogućnost obnove sigurnosnog rizika za stanovnike zapadnih zemalja.
"Propale države stvaraju siromaštvo, a neuspješne sigurnosne izazove, kako unutar zemlje, tako i za međunarodnu zajednicu", rekao je Ben Wallace za BBC. Wallace je dodao da je prije kritizirao dogovor Trumpove administracije s talibanima iz 2020. godine kao "pogrešnu stvar", ali je branio povlačenje britanskih trupa smatrajući da rješenje afganistanske krize mora biti posljedica međunarodnog dogovora.
"Milijuni Afganistanaca živjet će u užasnim uvjetima"
Ostali lideri britanske vladajuće Konzervativne stranke bili su snažniji u osudi, uključujući i njihovu vlastitu vladu. Bivši ministar vojnih veterana Johnny Mercer, koji je služio kao vojnik u Afganistanu, rekao je da je Velika Britanija "izabrala poraz", opisujući nedostatak "političke volje" kao nešto "sramotno, tužno i ponižavajuće za britansku vojsku", a prije svega kao "tragediju za afganistanski narod".
Predsjednik parlamentarnog Odbora za vanjske poslove Tom Tugendhat rekao je da je odluka o povlačenju čak i zračne potpore ili logističkog osoblja bila poput "izvlačenja prostirača izvučenog pod nogama partnera u Afganistanu".
"To znači da je tehnologija, koja u bitkama donosi pobjede i na koju smo naučili Afganistance, sada beskorisna. Milijarde dolara su protraćene. Umjesto održivog mira, koji se postepeno gradi, vidimo poraz", napisao je Tugendhat na Twitteru. Rory Stewart, ministar u prošloj konzervativnoj vladi pod vodstvom Therese May, rekao je da će se Velika Britanija morati nositi s humanitarnom krizom koja je posljedica ponovnog uspona talibana.
"Milijuni Afganistanaca živjet će u užasnim uvjetima. Bit će to srceparajuće. Bit će milijuni izbjeglica. Ovo je naša pogreška", rekao je Stewart za Sky News. London i Washington šalju postrojbe natrag u Kabul kako bi osigurali odlazak britanskih i američkih državljana iz Afganistana. Bivši načelnik glavnog stožera Velike Britanije Lord Richards rekao je kako se gotovo sramio, opisujući povlačenje kao "grub i tužan neuspjeh geostrategije i državništva, priznanje neuspjeha i želju za izvlačenjem ljudi".
Kršenje ljudskih prava
Najviši diplomat EU Josep Borrell usmjerio je svoje kritike na talibane zbog kršenja ljudskih prava, pozivajući na hitnu obustavu nasilja koje je nanijelo neprihvatljivu patnju afganistanskim građanima. Talibani će se suočiti s međunarodnom izolacijom ako preuzmu vlast silom, rekao je Borrell u četvrtak navečer. Govoreći u svibnju na sastanku ministara EU nakon najave povlačenja SAD-a, Borrell je rekao: "Jasno je da nakon što se SAD povuče, postrojbe Europske unije neće moći ostati", pozivajući Europu da donese pozitivne odluke kako bi se suočila sa stvarnošću.
No s druge strane Atlantika također je bilo žestokih kritika povlačenja američkih trupa, čak i među republikancima, iako je povlačenje najavio Donald Trump dok je bio u Bijeloj kući. "Afganistan napreduje prema ogromnoj i predvidljivoj katastrofi koja se može spriječiti", rekao je u priopćenju lider republikanske manjine u Senatu Mitch McConnell. Osuđujući "bezobzirnu politiku predsjednika Bidena", rekao je kako postoji rizik od još gore reprize ponižavajućeg pada Saigona 1975. godine na kraju Vijetnamskog rata.
No Bill Roggio iz desničarske Zaklade za obranu demokracije optužio je afganistansku vojsku da je trula, korumpirana i da se njome loše upravlja. "Kakve god snage preostale u području Kabula i pokrajinama oko glavnog grada, morat će biti upotrijebljene za obranu Kabula", rekao je Roggio. Takve argumente osporava Paul D. Miller, bivši direktor za Afganistan u Vijeću za nacionalnu sigurnost SAD-a u mandatima predsjednika Georgea W. Busha i Baracka Obame.
Na Twitteru je odbacio mitove da je američka prisutnost neodrživa ili osuđena na neuspjeh.
"Podcjenjujete učinke brzog povlačenja SAD-a koji umanjuje moral. Do sada su Afganistanci razumno mogli računati na budućnost uz našu pomoć. Nema više. To objašnjava kolaps", napisao je na Twitteru.
Kabul još nije pod izravnom prijetnjom
Ponavljajući Trumpove teze, američki predsjednik Biden također je rekao da je odlučan u namjeri da okonča najduži američki rat. Najavljujući vremenski okvir za povlačenje SAD-a u travnju, rekao je da će se svi preostali vojnici povući do 11. rujna, na 20. obljetnicu terorističkih napada Al-Qaede na New York i Washington.
Nekoliko tjedana prije isteka roka, talibani kontroliraju više od dvije trećine Afganistana i više od polovice njegovih najvećih gradova, uključujući drugi i treći najveći grad Kandahar i Herat.
Glavni grad Kabul još nije pod izravnom prijetnjom, ali postoje bojazni da bi i on mogao pasti. Juriš talibana doveo je do zapanjujućeg kolapsa afganistanskih snaga i otvorio pitanja o 830 milijardi dolara koje je američko Ministarstvo obrane potrošilo na borbene operacije, obuku i obnovu.