STANOVNIŠTVO koje živi u siromaštvu, bez odgovarajućih sanitarnih uvjeta i u bliskom kontaktu s infektivnim faktorima kao što je stoka, najviše je izloženo zaraznim bolestima koje prevladavaju u tropskim uvjetima. Zbog toga su se ponovno pojavile bolesti iskorijenjene prije gotovo 100 godina, poput ospica i tuberkuloze. Čak su i uobičajene zarazne bolesti koje se mogu relativno lako liječiti, primjerice norovirus i gripa, odgovorne za tisuće umrlih svake godine, piše BBC.
Srećom, nova medicinska tehnologija ima ogroman potencijal za kontrolu infekcije, suzbijanje epidemije, čak i dostavu životno važnih potrepština u udaljena područja, pogođena bolestima. Od antimikrobne boje do cjepiva u prahu i organa koji se dostavljaju dronovima, ove inovacije brzo postaju klinička stvarnost.
Osmislili su premaz za koji tvrde da može provesti inzulin kroz probavni sustav ravno u krvotok
Kratkoročno ovakvi alati mogu povećati stopu preživljavanja pacijenata oboljelih od mnogih bolesti. Dugoročno nam mogu pomoći da shvatimo epidemiologiju patogena, što je ključno za razvoj globalnih programa za kontrolu bolesti. Neki lijekovi mogu se davati samo injekcijom. Kontinuirani ubodi bolni su za pacijente i stresni za medicinsko osoblje, a nedostatak sterilnih potkožnih igala u nekim područjima može uzrokovati infekcije. Istraživači Kochova instituta za integrativna istraživanja raka pri MIT-u i Brighamove i ženske bolnice pri Harvardu osmislili su premaz za koji tvrde da može provesti inzulin kroz probavni sustav ravno u krvotok. Dakle, nema potrebe za iglama i injekcijama.
Nakon gutanja tableta uz pomoć opruge otpušta strelicu inzulina u zid želuca. Pacijenti s dijabetesom tipa 1, nasljednom verzijom bolesti pri kojoj imunološki sustav napada stanice gušterače koje proizvode inzulin, uskoro će moći regulirati svoje stanje uz pomoć ovog uređaja veličine graška.
Istraživači su svoje otkrića objavili u časopisu Science, objašnjavajući da su bili ”inspirirani sposobnošću leopardove kornjače da se pasivno orijentira”. Naime, aplikator tablete zna kako se treba pozicionirati da bi mikroskopsku iglu usmjerio prema želučanom tkivu, a da pritom ne ošteti organe.
Otpornost na antibiotike je ”globalna zdravstvena prijetnja”
Oko 10 posto bolničkih pacijenata dobiva novu bolest tijekom boravka u bolnici, često nakon kontakta sa zaraženom opremom ili površinama. Zbog toga godišnje samo u SAD-u umire oko 100.000 ljudi. U cijelom svijetu svake godine 700.000 ljudi umre zbog infekcija otpornih na lijekove, uključujući tuberkulozu, HIV i malariju. Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je opisala otpornost na antibiotike kao ”globalnu zdravstvenu prijetnju”.
Kao odgovor na to, američka Agencija za hranu i lijekove i nekoliko vodećih proizvođača boja udružili su se kako bi razvili različite antimikrobne premaze koji se mogu primijeniti na medicinsku opremu i materijal. Ove komponente dodaju se boji, tinti ili laku tijekom proizvodnog procesa. Boja se potom nanosi na površinu, a kad se jednom osuši, postaje otporna na mikrobe, plijesan i gljivice. Kompanija BioCote proizvodi komercijalnu antimikrobnu boju, koja sadrži mehanizam za borbu protiv bakterija otpornih na antibiotike, a koje mogu zaraziti bolničke površine i nauditi ionako imunokompromitiranim pacijentima.
Ubijaju i dobre i loše bakterije
Ironično, iste kemikalije i antibakterijski proizvodi, gelovi, antiseptici i sredstva za pranje ruku, koji se koriste za čišćenje bolnica i opreme, zapravo potiču te sojeve tako što ubijaju i dobre i loše bakterije. Otkako su se pojavili početkom 20. stoljeća, antibiotici su spasili bezbroj života i iskorijenili bolesti uzrokovane bakterijama. No baš kao što je prekomjerno korištenje lijekova oslabilo njihovu učinkovitost, tako ni antimikrobna boja nije potpuno pouzdana. Može se sa sigurnošću reći da je antibakterijska boja dobar alat za borbu protiv bolesti sve dok se bolnice ne oslanjaju isključivo na nju kao jedinu metodu.
Prijevare koštaju globalnu ekonomiju više od tri trilijuna funti godišnje. Od korporativne korupcije, preko lažne elektronike, do krađe identiteta, prijevare su raširene gotovo u svim industrijama, pa i u zdravstvenoj. U nekim zemljama gotovo 70 posto lijekova je krivotvoreno. U veljači je Svjetska zdravstvena organizacija izvijestila kako se u Europi i Americi pojavio lažni lijek za leukemiju, pakiran za britansko tržište tako da izgleda kao pravi lijek Iclusig. Liječnici su također pronašli ecstasy i Viagru u tabletama koje se predstavljaju kao lijek za malariju.
Pokazalo se kako je nadzor autentičnosti lijekova kompliciran gotovo kao i nadzor bankovnih računa ili potrošačke elektronike, i to zbog nekoliko razloga. Složeni lanci opskrbe, koji se sastoje od desetaka dobavljača iz više zemalja, otežavaju sprječavanje zloporabe. Tržište legalnih lijekova nadmašilo je tržište ilegalnih narkotika, što nije prošlo nezapaženo kod dilera droga. A kad se pacijent ne oporavi nakon uzimanja lažnih lijekova, obično se okrivljuju liječnici, a ne tablete.
I to bi se uskoro moglo promijeniti zahvaljujući IBM-ovim istraživačima koji su razvili kripto-sidra, digitalni otisak prsta zaštićen od neovlaštenog pristupa koji se može ugraditi u proizvod i povezati s blockchainom (rastućim popisom digitalnih zapisa, povezanih šifriranim kodom) zbog provjere autentičnosti.
Manja od zrna pijeska, ova kripto-sidra mogu imati različite oblike. Mogu biti mala jestiva računala ili optički kodovi koji se mogu staviti na tablete kako bi ih se razlikovalo od lažnih lijekova na isti način kako se dijamanti označavaju i mjere kako bi ih se razlikovalo od imitacija. Istraživači su ponudili primjer ugrađenog kripto-sidra u obliku jestive magnetske tinte, koja se može koristiti za bojenje tableta protiv malarije. Kap vode vidljivo će aktivirati kod i tako potrošača uvjeriti da se radi o autentičnom lijeku. Budući da se njihovi identifikacijski kodovi ne mogu kopirati, kripto-sidra su vrlo sigurna pa pacijentima, liječnicima i pružateljima zdravstvenih usluga omogućavaju da se zaštite od lažnih proizvoda.
Pristup internetu uzimamo zdravo za gotovo, ali mnogi nemaju pouzdani pristup globalnoj mreži. Prekidi u digitalnoj komunikaciji tijekom zdravstvenih kriza mogu imati vrlo negativne posljedice: pogrešno doziranje, netočne podatke, loše donošenje odluka, medicinske pogreške i nepotpune informacije o izbijanju bolesti.
U Africi, kontinentu na kojem se oko 1,1 milijarda stanovnika oslanja uglavnom na mobilni internet, povezanost je prilično loša. Problem je pojačan činjenicom da korisnici pokušavaju pristupiti sadržaju koji je smješten na nekom udaljenom poslužitelju u SAD-u ili Europi.
Enter Moja, besplatni javni Wi-Fi uređaj koji je osmislio kenijski startup BRCK, dizajniran je za korištenje u područjima s ograničenim pristupom internetu. Ovaj CDN uređaj zamjenjuje mobilno spajanje na internet te korisnicima omogućava pristup mreži bez dodatnih troškova jer se svatko u dometu signala ovog uređaja može besplatno spojiti na internet.
Na Mojinoj mreži servera može se pronaći sadržaj za Facebook, Netflix i YouTube, a jednostavno je i vidjeti kako bolja povezanost može imati ogroman utjecaj na upravljanje zdravstvenim sustavima. Udaljeni korisnici mogu dijeliti informacije u realnom vremenu, što znači da se komunikacija između liječnika, pacijenata i bolnica bitno olakšava. K tome je BRCK-ov hardver dizajniran da izdrži vremenske i terenske uvjete. Moja koristi robusne, vodootporne aluminijske modeme s više priključaka za napajanje pa sve dobro funkcionira čak i u nepovoljnim uvjetima, zaključuje BBC.