Foto: Hina
"JA IMAM apsolutno parlamentarnu većinu. Broj zastupnika koji je podržao rad moje Vlade, sve krupne korake koje ova vlada radi, sve što činimo od samog početka ove Vlade, imao je puno širu podršku od samo trokuta partnerstva. To nije u pitanju i mislim da ćete vrlo brzo to vidjeti. Nije bila moja ambicija ni želja za ovakvim raspletom", samouvjereno je na konferenciji za novinare rekao premijer Andrej Plenković.
No, je li tome zaista tako?
Devetnaestog listopada prošle godine Hrvatski sabor izglasao je povjerenje vladi Andreja Plenkovića. Za je glasalo 91 zastupnik (a to su bili i potpisi s kojima je išao po mandat u Kolinde), protiv njih 45, a tri su bila suzdržana.
Današnjom najavom smjene trojice Mostovih ministara vlada je uvelike dovedena u pitanje. Već sad svi bruje o novoj većini, ali i izborima. Plenković je samouvjeren, no možda se malo preračunao.
Naime, kad se glasalo o povjerenju on je dobio 91 ruku. Kad se tome oduzmu Mostovi glasovi (ako bi se Most zaista okrenuo protiv Plenkovića) i HSS-ovi (ne zaboravimo da je Plenković tada dobio pet potpisa HSS-ovaca), onda se jednostavno dođe do računice da Plenković nema većinu
HDZ je na izborima dobio 61 zastupnika s tim da se u tu brojku računaju i Bruna Esih (koja je u Sabor ušla kao nestranački kandidat) i Zlatko Hasanbegović. Za njih se dvoje već mjesecima šuška da vode struju u HDZ-u koja je protiv aktualnog predsjednika vladajuće stranke. Hasanabegovića je u političku orbitu lansirao Tomislav Karamarko, a Bruna Esih je kandidaturom u Zagrebu jasno dala do znanja da je politika Andreja Plenkovića ne zanima. Nije isključeno da se unutar HDZ-a još netko pobuni protiv vladajuće struje, ali Stevo Culej i Josip Đakić, koji se doživljavaju kao radikalna desna struja u HDZ-u, do sada su uglavnom pognute glave podržavali središnjicu. Naime, o prijedlogu amandmana na proračun kojeg je podnio u društvu s nezavisnom Brunom Esih krajem prošle godine, pokazalo se da Hasanbegovićev utjecaj u HDZ-u uopće ne postoji. Nitko od HDZ-ovaca nije glasao za njegov prijedlog.
Preko HDZ-a u Sabor je ušao i jedan Hrastovac te dva demokršćana, ali teško je zamisliti da bi oni Plenkoviću radili probleme.
Vlast opet ovisi o matematici
Željko Glasnović je bio jedan od onih koji nisu dali podršku Andreju Plenkoviću u listopadu prošle godine, a teško je da će ovaj nezavisni zastupnik sa liste za dijasporu sada dati podršku šefu HDZ-a. Dva su razloga za to. Kao prvo, Glasnović od početka ne podržava politiku novog vodstva HDZ-a, a nije bio ni na njihovoj listi za dijasporu (za razliku od izbora kad je na čelu HDZ-a bio Karamarko). Drugo i važnije, Plenkoviću će za novu većinu biti itekako presudne ruke manjinaca od čega tri kontrolira Pupovac. Teško je zamisliti da bi se s iste strane mogli naći Željko Glasnović i predstavnici srpske nacionalne manjine.
HDZ bi eventualno mogao računati na jednog zastupnika HDSSB-a i dva Bandićeva.
Dakle, uz svojih 61 (iako je, kako smo gore napisali i to upitno), HDZ eventualno može računati na osam manjinaca, dva Bandićeva i jedan HDSSB-ovac.
Možda bi Plenković mogao računati i na odbjegle Živozidaše na čelu s Ivanom Lovrinovićem (njih trojicu). Oni su u listopadu bili suzdražni upravo zbog toga jer nisu mogli dignuti ruku za Most, stranku koja ih je odbacila. Sad je možda došlo vrijeme osvete, a upravo bi oni mogli biti Plenkovićev as iz rukava. U saboru se nalazi i reformist Darinko Dumbović. On je u listopadu dao povjerenje vladi, a to bi mogao ponoviti.
Dakle, 61 HDZ-ov (što je optimistična procjena) plus 2 Bandićeva plus jedan HDSSB-ov plus tri Lovrinovićeva plus osam manjinaca plus jedan reformist iznosi 76 ruku.
Točno koliko treba za nestabilnu i tanku većinu.