Sud Bosne i Hercegovine odredio je pritvor za samo tri od 23 osobe koje su početkom tjedna uhićene u toj zemlji pod sumnjom da su suradnici jednog od najvećih kartela, koji je krijumčario drogu iz Latinske Amerike u Europu, a na slobodu su danas pušteni i policajci te policijski dužnosnici koji su također privedeni.
Sud BiH zaključio je kako nema osnovane sumnje da su ravnatelj Uprave policije MUP-a Federacije BiH Vahidin Munjić te zapovjednik posebne postrojbe entitetskog MUP-a Mustafa Selmanović, kao i trojica policajaca, počinili kaznena djela pa je i odbacio zahtjeve da im se odredi pritvor.
Ta je mjera izrečena za samo tri osobe, uključujući Adnana Smajlovića, kojeg Tužiteljstvo BiH smatra vođom skupine koja je za narkokartel, sa sjedištem u Dubaiju i na čijem je čelu Edin Gačanin zvani Tito, "prala" novac na području BiH ulažući ga u nekretnine, automobile i dragocjenosti.
Komunicirali preko zaštićene aplikacije
Za još pet osoba koje su pod istragom Sud BiH odredio je mjere ograničenja poput zabrane putovanja izvan zemlje i sastajanja s drugim osumnjičenima i potencijalnim svjedocima. Munjić, Selmanović i policajci u okviru operacije Black Tie, u kojoj je sudjelovao i Europol, privedeni su pod sumnjom za zloporabu položaja i ovlasti, koju je Sud u BiH odbacio kao neutemeljenu.
Na ročištu za određivanje pritvora tužitelj Sanjin Kulenović iznio je tvrdnje da je vođa narkokartela Edin Gačanin preko zaštićene aplikacije Sky izdavao naloge Smajloviću i ostalima iz skupine o načinu distribucije i ulaganja novca koji im je slao, a zarađen je preprodajom droge.
Za to je stvorena cijela mreža povezanih stvarnih i fiktivnih tvrtki, a tijekom istrage i analize obavljenih razgovora, koji su naknadno dešifrirani u suradnji s inozemnim policijskim agencijama, utvrđeno je kako je Gačaninov kartel preko svojih suradnika razvijao i planove da u BiH ostvari politički utjecaj kroz postojeće ili neke nove političke stranke.
Konaković: Bivša vlast mi pakira slučaj
U tužiteljskim se dokumentima tako spominje ime Adne Helić, kojoj je kartel navodno platio predizbornu kampanju na temelju koje je ona uspjela postati zastupnica u gradskom vijeću Zenice. Također se spominje ime Harisa Behrama, člana gradskog odbora Stranke demokratske akcije (SDA) u Mostaru, ali i pokušaj da se stranka Narod i pravda (NiP), koja je sada dio vladajuće koalicije, uvuče u tu mrežu.
Nakon sudske odluke da se većina uhićenih odmah oslobodi reagirao je lider NiP-a Elmedin Konaković, kojeg je dio medija blizak SDA-u ranije optuživao da je povezan s Gačaninovim kartelom, odnosno da je na njegov račun putovao u Dubai.
On je to odlučno zanijekao ustvrdivši kako mu bivša vlast sada "pakira" cijeli slučaj, a činjenicu da su u akciji uhićene 23 osobe Konaković je u objavi na Facebooku označio kao ključan dokaz da u BiH postoji "pravosudno-medijsko-policijska mafija", koja nije protiv njega uspjela dokazati svoje optužbe.
"Posebno sam ponosan jer je NiP njihov najveći problem i njihova prva meta", poručio je Konaković.