"DOSTA toga, sram vas bilo - nemate pravo na to. Mrš, još mi jednom uzmi nešto iz ruke, kunem ti se - nećeš živ izaći odavde! Mrš, smeće, mrš!" urlao je na saborsku stražu u sabornici zastupnik Živog zida Branimir Bunjac dok su stražari pokušavali izbaciti njegovog stranačkog kolegu Ivana Pernara.
Pernarovo izbacivanje u sitne noćne sate naredio je potpredsjednik sabora Milijan Vaso Brkić, a sve se pretvorilo u još jedan incident kakav je tipičan za parlamentarni rad živozidaša, s time da je ovaj odskočio od standardnih Pernarovih paradnih obrazaca zbog bijesa i prilično zlokobnih prijetnji koje je saborskim redarima uputio inače relativno staloženi Bunjac.
Sudeći po snimkama događaja, Bunjac je očito u tom trenutku pukao i posve izgubio živce pa se njegove prijetnje smrću mogu tumačiti i kao nešto što je izrečeno u afektu, i dalje neprihvatljivo i za osudu, što ne odražava pravo lice Branimira Bunjca nego je nemili izuzetak.
Ako u opoziciji prijeti smrću, što bi činio na vlasti?
No isto tako se sve može tumačiti i kao trenutak u kojemu je Bunjac otkrio svoje dosad kamuflirane diktatorske i agresivne tendencije koje bi mogućim dolaskom na vlast mogle samo još više narasti, s obzirom na to da znamo da moć kvari ljude. Zato se i postavlja pitanje: ako Bunjac kao zastupnik opozicije može ljudima prijetiti smrću, kakav bi tek bio na poziciji, recimo, ministra unutarnjih poslova ili bilo kojoj drugoj poziciji konkretne političke moći koja bi mu omogućavala da riječi provede u djela.
Bunjac se nakon svojeg naguravanja sa saborskom stražom te prijetnji koje im je uputio o svemu oglasio i na svom Facebooku te napisao sljedeće: “Iz nekog razloga straža je nasrnula i na mene i otela mi mobitel iz ruke iako su u tom trenutku svi zastupnici snimali incident. Potom su doslovno počeli savijati ruke i gušiti zastupnika. U strahu za zdravlje kolege intervenirao sam da ga zaštitim. Za to vrijeme je Brkić, koji je sve to zakuhao, kukavički pobjegao iz sabornice. Možda u HDZ-u misle da će se nasiljem riješiti svoje loše savjesti kako bi i dalje sve nastavili po starom, ali Živi zid je jednostavno rečeno nepokoran i takvi ćemo i ostati.”
Dragovoljac Domovinskog rata i profesor povijesti
Bunjcu se ne treba zamjeriti što se odlučio solidarizirati s Pernarom, pa ni što se odlučio pokušati omesti saborsku stražu, ali je više nego problematičan način na koji je to učinio. Umjesto da izabere nenasilni pasivni otpor ili da se pak odluči za psovku i uvrede - što bi definitivno bilo neugodno, ali ne i opasno - on je u usijanom trenutku odmah krenuo s izjavama poput “nećeš živ izaći odavde”. Posve je legitimno zapitati se što bi na vlasti činio čovjek koji se tako ponaša u opoziciji.
Tko je, dakle, Branimir Bunjac, do sinoć percipiran kao najstaloženiji živozidaš?
Bunjac je rođen 1970. godine u Mostaru, a početkom devedesetih godina postao je dragovoljac Domovinskog rata. Bio je u postrojbama HOS-a u Gospiću. Nakon rata je upisao i 2000. godine završio studij povijesti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojemu je 2012. i doktorirao. Godinama je predavao povijest u školama u Međimurju, gdje i živi, objavio i uredio niz knjiga te bio predsjednik Povijesnog društva Međimurske županije. Od živopisnijih detalja Bunjčeve pretpolitičke biografije treba svakako izdvojiti i onaj da je od 2009. do 2013. vodio tvrtku za astrološko savjetovanje Sirius line.
Istraživao stradanje Roma u NDH
Kada je pak riječ o historiografskom radu Branimira Bunjca, vrijedi spomenuti da je objavio biografiju Židovke Eve Schwarz “Iz pepela čakovečke sinagoge”, kao i da je istraživao stradanje Roma u NDH. O tome je Bunjac svojedobno govorio i u saboru tijekom jedne rasprave, upućeno i strastveno, te je to i danas bez sumnje jedan od njegovih najboljih saborskih nastupa koji je teško poistovjetiti s razjarenim Bunjcem kakav je sinoć viđen.
Kao i brojne druge građane, Bunjca je politički radikaliziralo iskustvo kredita u švicarskim francima. Sa suprugom - također prosvjetnom radnicom, s kojom ima dvoje djece - je uzeo šest kredita u švicarcima tijekom nultih godina te ubrzo po dolasku krize 2008. i 2009. godine završio u de facto dužničkom ropstvu jer više nije mogao otplaćivati sve veće kamate.
U sabor ušao kao zamjena Vladimire Palfi
Živom zidu se Bunjac, prema njegovim riječima, pridružio 2011. godine, i to preko Vladimire Palfi, danas supruge čelnika stranke Ivana Vilibora Sinčića, te je uz jezgru Pernar-Sinčić-Palfi ostao i kroz razne cijepanja i unutarnje peripetije. U sabor je ušao 2016. godine kao zamjena Palfi, za koju je otkriveno da je lagala da je diplomirala građevinu te se prilično brzo profilirao u najkoherentnijeg i najelokventnijeg zastupnika Živog zida, što mu s obzirom na obrazovanje, temperamente i kapacitete Pernara i Sinčića i nije bio neki problem. Za razliku od njih, Bunjac nije svako malo argumentirane i žestoke kritike HDZ-a kombinirao s teorijama zavjere i raznolikim pernarovskim ludorijama, iako je i on znao zabrazditi u tom smjeru.
Naročito je svojom kritikom Europske unije živcirao premijera Andreja Plenkovića koji se početkom 2017. došao u sabornicu pohvaliti o tome što se dogodilo na Europskom vijeću, tijelu EU-a koje okuplja premijere i/ili predsjednike članica. Plenković je samozadovoljno referirao o svojem izletu u Bruxelles, a onda se za riječ javio Bunjac i krenuo u, koliko nemilosrdno toliko i hladnokrvno, seciranje Plenkovićeve samohvale.
Umije naživcirati Plenkovića
“Ovo izvješće mi je otvorilo oči kao malo koje drugo u saboru. Sve do danas gajio sam nekakvu slabašnu nadu da ste vi ipak hrvatski premijer. Međutim, sada sam čvrsto uvjeren da ste vi samo jedan briselski projekt i ništa drugo. Klanjate se EU kao da se radi o nekoj religiji. Povlađujete korporacijama. I još i mislite da morate biti predvodnik takve politike... Koji je smisao toga da odlazite u Ukrajinu i zaoštravate odnose s Rusijom? Čemu služi vaša najava da će Hrvatska uvesti euro - to je kao da se netko danas zalaže za uvođenje feudalizma jer mi se odricanjem od kune odričemo hrvatskog suvereniteta...”, govorio je Bunjac, optužujući Plenkovića da se nastavlja ulizivati stranim premijerima.
“Vaša politika prema Siriji je katastrofa svih katastrofa... Koliko čujem, spremaju se nove sankcije prema Hrvatskoj izazvane isključivo vašim izjavama... Iz cijelog ovog vašeg izvješća možemo samo zaključiti da je hrvatska vanjska politika jedan potpuni debakl. Ne srljajte kao guske u maglu”, ispaljivao je verbalne rafale Bunjac u pravcu sve živčanijeg premijera te izazvao i niz replika kojima su HDZ-ovci nastojali obraniti Plenkovića optužujući Bunjca za neznanje i jeftini populizam.
Pokazao se staloženijim od Pernara i upućenijim od Sinčića
Plenković mu nije ostao dužan, demonstrirajući tada vjerojatno prvi put da se ispod staložene štreberske vanjštine krije jedan bahati narcis, što se u međuvremenu moglo jasno vidjeti u nizu kasnijih saborskih okršaja s oporbom. “Jedna od ključnih zadaća, moja osobna, bit će politička, argumentirana bitka protiv vas i vaše politike i vaše demagogije, neznanja i dovođenja u zabludu brojnih hrvatskih birača. To će biti jedan od ključnih ciljeva, vjerujte mi... Da se vi usudite meni reći da sam ja nečiji projekt?! Temeljem kojeg to legitimiteta? Imam sva tri moguća legitimna mandata koja mogu imati, lokalni, nacionalni i europski. Vi meni sporite legitimitet hrvatskih birača i usuđujete se proglasiti me nečijim projektom. E - nećete!”, docirao je tada uvrijeđenim tonom Plenković Bunjcu.
Gledajući iz današnje perspektive, bio je to trenutak u kojem je Bunjac izrastao u jednog od važnijih saborskih zastupnika opozicije, čovjeka koji se umije uvući premijeru pod kožu kako to još samo zna Nikola Grmoja iz Mosta.
Bunjac se pokazao i darovitom polemičarom u televizijskim emisijama poput Otvorenoga te je slovio za jednog od jačih opozicionara u ovom općenito slabom sazivu sabora, obilježenom ponajviše implozijom vodeće opozicijske stranke SDP.
Za razliku od Pernara, Bunjac nije proizvodio skandale i bizarnosti kao na pokretnoj traci, iako se i on zapetljao o retoriku koju bi se moglo opisati antivakserskom. Svojedobno je tako na Facebooku objavio da se u vakcinama nalaze - abortirani fetusi. "Dobio sam u ruke službeni popis sastojaka koji se širom svijeta koriste u cjepivima. Između ostaloga, unutra su GMO virusi, abortirani fetusi životinja i ljudi, embrij zamorca, razne vrste jaja, mišja krv i mozak, krv, srce i bubrezi različitih vrsta životinja, npr. majmuna, konja, svinja, ovci, zečeva, pasa....Ovi podaci predstavljaju "poslovnu tajnu" i "ne preporuča ih se objavljivati". Ne mogu vjerovati da sam dio ovih podataka čuo po prvi puta u životu", napisao je Bunjac na Facebooku, ne otkrivajući otkud mu te upitne informacije, koje je vrlo lako mogao i sam izmisliti.
Za razliku od Sinčića, Bunjac je brži na jeziku i uvijek potkovaniji. Istovremeno je bio bezrezervno lojalan Živom zidu i svojim saborskim kolegama te je Pernara često branio pred novinarima.
Bizarni dramolet s ostavkom na mjesto saborskog zastupnika
Ipak, poslovično kaotični Živi zid proizveo je jedan doista bizaran skandal prošle jeseni u čijem je centru bio baš Bunjac. U jednom trenutku je izgledalo da će se Vladimira Palfi vratiti u saborske klupe pa je on podnio pismenu ostavku na mjesto zastupnika, koju je onda - nakon nikad razjašnjenih peripetija unutar stranke - ukrao iz nadležne saborske službe i ostao zastupnik.
Bunjac, Palfi i Sinčić su stali tada pred medije i pokušali objasniti taj cijeli blesavi dramolet, ali nisu baš bili uvjerljivi. No Bunjac je na kraju ipak ostao u saboru.
Nije nemoguće da Bunjac politički profitira od toga što prijeti smrću
Da nije bilo sinoćnjeg incidenta i prijetnji smrću, Bunjac je svoj mandat u ovom sazivu sabora mogao dovršiti s etiketom “onog normalnog” iz Živog zida, no sada se pokazalo da ovaj doktor povijesti i hobistički astrolog doista suštinski nije različit od svojeg kolege Ivana Pernara. Sada više nema nikakve sumnje da je i Bunjac politički šarlatan opasnih namjera.
S duge strane, pitanje je koliko će išta od toga zasmetati glasačima Živog zida, s obzirom na to što im sve dosad kod ove stranke nije zasmetalo. Drugim riječima, uopće nije isključeno da će Bunjac politički profitirati od svojeg agresivnog ispada jer nikad ne treba zaboraviti da su njegova ciljana publika hrvatski glasači, isti oni koji su od 1990. do danas višekratno dovodili na vlast HDZ.