TOMISLAV Tomašević iz zeleno-lijeve platforme Možemo već više od pola godine je gradonačelnik Zagreba.
Na toj poziciji naslijedio je pokojnog Milana Bandića, koji je Gradom upravljao dva desetljeća i iza sebe ostavio razne dubioze. Tomašević ima stabilnu većinu u Gradskoj Skupštini u koaliciji sa SDP-om, ali još nije do kraja preuzeo kontrolu nad samom Gradskom upravom, koja je puna Bandićevih starih kadrova. Javni natječaji za pročelnike još su u tijeku.
Prve mjesece Tomaševićeve vladavine Zagrebom obilježili su pokušaji stabilizacije gradskih financija, koji su se najviše prelomili na pitanju upravljanja Zagrebačkim holdingom.
U velikom novogodišnjem intervjuu za Index Tomašević je odgovarao na niz pitanja o svojem dosadašnjem upravljanju Zagrebom, ali i planovima za 2022. i 2023. godinu.
Intervju smo prošli tjedan vodili u Gradskoj upravi na Trgu Stjepana Radića. Više od sat i pol razgovora donekle je skraćeno u autoriziranoj verziji koju možete pročitati na Indexu.
Kada smo prošli put u travnju razgovarali, započeo sam intervju rečenicom: "Krenimo od potresa i činjenice da obnova Zagreba još nije započela." Od tada je prošlo 8 mjeseci, a obnova i dalje nije počela…
>> Tomislav Tomašević za Index: Nakon mene neće biti moguć novi Bandić
Čim smo došli u Gradsku upravu, odmah smo se počeli baviti time. Sastali smo se sa svim glavnim akterima, od Fonda za obnovu i Ministarstva graditeljstva do nadležnih gradskih službi i ureda, te vidjeli kako stvari možemo ubrzati s naše strane. Grad Zagreb po zakonu nema ovlasti voditi obnovu privatnih zgrada, već to čine Ministarstvo graditeljstva, koje donosi odluke, i Fond za obnovu, koji ih sprovodi.
Međutim, gledali smo kako to ubrzati i njima što više olakšati, pa smo prvo primijetili da u tom trenutku oko tisuću objekata još nije bilo odgovarajuće pregledano nakon potresa. U roku od mjesec dana to smo riješili. Iz Fonda i Ministarstva tražili su da im pomognemo oko zemljišnih knjiga i nekih drugih stvari, kao i da im posudimo ljude iz Gradske uprave kako bi mogli brže raditi, što smo sve napravili.
Pokazalo se da je zakonski okvir velik kamen spoticanja, naročito zato što građani moraju financirati s 20% konstrukcijsku obnovu privatnih zgrada, što je naročit problem u višestambenim zgradama u kojima važe komplicirani imovinsko-pravni odnosi.
Zaključili smo da je to prevelik problem i da je bolje da se to financira iz javnih sredstava, a država je na sebe preuzela 80 posto tih sredstava, a Gradu Zagrebu je ostalo 20 posto, kako je i dosad bilo predviđeno Zakonom o obnovi. Napominjem da Grad Zagreb ima tu zakonsku obavezu sufinanciranja, a na Baniji sve financira država bez da gradovi i županije sufinanciraju obnovu privatnih zgrada.
Sada kada je zakon promijenjen, doista ne vidim nikakve prepreke s državne razine da se konačno krene s obnovom.
Je li odnos bivšeg ravnatelja Fonda za obnovu Damira Vanđelića s ministrom graditeljstva Darkom Horvatom i premijerom Andrejem Plenkovićem dodatno komplicirao stvari?
Nikad nije dobro da postoje napetosti između institucija. Naravno da to može usporiti obnovu. Mi smo imali dobru suradnju s bivšim ravnateljem Vanđelićem što je i on više puta javno potvrdio, kad smo došli da smo promijenili dinamiku i da je Grad Zagreb postao puno bolji partner u obnovi privatnih zgrada. Što se tiče javnih zgrada, to je u našoj ingerenciji i to smo ubrzali.
Cjelovita obnova 13 škola se cijelo vrijeme odvija, a sada ćemo konačno moći i povući taj novac. Isto tako ćemo iz Fonda solidarnosti Europske unije dobiti refundaciju, za sanaciju odnosno sitne popravke na oko 160 zgrada škola i vrtića što je Grad Zagreb već platio iz proračuna.
Spomenuli ste obnovu škola i vrtića. Koji bi trebao biti konačan rezultat te obnove? Znači li to da više nećemo čitati vijesti o tome da se ova ili ona škola raspada?
Sve škole i vrtići u kojima su bili sitni popravci su sanirani nakon potresa u kratkom razdoblju. Međutim, pored toga, krenulo se u cjelovitu obnovu 13 škola i jednog učeničkog doma. Vrijednost tih sitnih popravaka za oko 160 škola i vrtića bila je oko 140 milijuna kuna sveukupno, a za cjelovitu obnovu ovih 13 škola i učeničkog doma potrebna je čak milijarda kuna.
Na tim objektima radi se konstrukcijska obnova, što znači da će biti ojačani, da mogu izdržati i jače potrese. S druge strane, povrh konstrukcijske obnove, radi se i na unapređenju kvalitete, odnosno pazi se da te zgrade u svakom smislu budu kvalitetne i što se tiče energetske obnove, ambijenta, informatičke opreme i svih novih standarda u obrazovanju. U tim objektima će se učenici vratiti u škole koje su potpuno unaprijeđene.
Dobar dio tih objekata su zaštićena kulturna dobra, zbog čega procedura traje duže. U tom smislu će te škole biti bolje i za učenike i za Grad Zagreb, koji će dobiti obnovljene spomenike kulturne baštine.
Od kolega i prijatelja kojima djeca idu u školu u Zagrebu često čujem da su toaleti u školama u groznom stanju. Hoće li se na to obratiti pažnja?
Hoće. Što se tiče te cjelovite obnove 13 škola koje sam spominjao, dio novca, osim Fonda solidarnosti, za njih planiramo povući preko Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u suradnji s državom. Pored toga, gradimo nove škole i na svaki drugi način obnavljamo stare škole, za što koristimo kredite HBOR-a. Za izgradnju novih škola ćemo isto tako povući novac iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, uskoro bi trebao biti raspisan natječaj i mi imamo spremne projekte.
Uz to, zatekli smo situaciju da šest mjeseci nisu bili plaćeni materijalni troškovi školama i to smo kašnjenje sada smanjili, tako da smo u prosincu platili račune za rujan. Šest mjeseci kašnjenja smanjili smo na tri mjeseca.
Zbog deficita od milijardu i 400 milijuna kuna, koji se akumulirao u zadnjih pet godina, mi ćemo trebati akumulirati suficit od milijardu i 400 kuna u sljedećih pet godina kako bismo završili s kašnjenjima u plaćanju.
Samo malo, pet godina ćete kasniti s plaćanjem? Došli ste sa šest mjeseci kašnjenja na tri u roku od tri mjeseca, a za tri mjeseca na nula će vam trebati pet godina?
Da, jer smo smanjili kašnjenje kad se radi o školama, no zatekli smo veliko kašnjenje Grada u plaćanju i prema drugim gradskim ustanovama te privatnim dobavljačima. Stara vlast je krenula u obnovu škola i prije nego što su projekti prijavljeni, što je stvorilo određene probleme u likvidnosti ove godine, a što se tiče konzervatora, tu smo morali u hodu sređivati stvari koje nisu započete na najbolji način.
Ali sreća u nesreći je bila što su ti projekti krenuli prije nego što su prijavljeni na Fond solidarnosti EU, pa će većina toga biti gotova unutar roka. Ipak, nadamo se da će vlada uspjeti s Bruxellesom ispregovarati da se taj rok produži do kraja 2022. godine kako bismo maksimalno iskoristili novac iz Fonda solidarnosti jer se on može koristiti isključivo za obnovu javnih zgrada.
Kada se ukidala mjera roditelj odgojitelj…
Revidirala.
To je, dakle, službeni gradski termin - revidirala. U svakom slučaju, kao jedan od argumenata spominjali ste da se na nju troši previše novca, a da Zagrebu treba još vrtića, koji se nisu gradili. Sada najavljujete izgradnju novih vrtića, no razmišljate li o tome tko će u njima raditi i kako će biti plaćeni?
Naravno. O materijalnim uvjetima u vrtićima smo već razgovarali sa sindikatima i time ćemo se još baviti. Nije dovoljno samo izgraditi nove vrtiće, već treba i zaposliti odgojitelje i odgojiteljice.
Mi smo već počeli sa zapošljavanjem tzv. trećih odgojitelja u vrtićima, zato što se godinama kršio državni pedagoški standard, ne samo što se tiče prostornih standarda već i u oko broja odgojitelja i drugih zaposlenih u odnosu na broj djece. S druge strane, kada smo revidirali program stipendija, jedno od deficitarnih zanimanja koje sada stipendiramo su upravo odgojitelji.
Jesu li oni doista deficitarno zanimanje?
Ako pogledamo kakve su potrebe sada i kakve će biti u budućnosti, jesu. Grad Zagreb konačno, nakon nekoliko desetljeća, više ne želi kršiti pedagoške standarde. Nama će u budućnosti trebati više odgojitelja. Naša dugoročna politika je izgraditi više vrtića i zaposliti više odgojitelja.
Znači li to da mladi ljudi mogu računati na to da će to biti stabilan i dobro plaćen posao, a ne da će čuvati 30 djece za pet tisuća kuna mjesečno?
Da. To je i dodatni razlog zašto je mjera roditelj odgojitelj bila problematična iz perspektive financijskih prioriteta. Trend je bio da bi ta mjera uskoro koštala mjesečno više novaca nego plaće svim zaposlenima u vrtićima. Imamo oko 6000 zaposlenih u gradskim vrtićima i mjesečno su njihove plaće oko 60 milijuna kuna, a za mjeru roditelj odgojitelj izdvajalo se u prosincu gotovo 45 milijuna kuna za 5800 roditelja odgojitelja.
To je suprotna politika od one koju ima bilo koja europska metropola. Kada pogledate gradove poput Beča i Berlina, sve veća je potražnja za odgojiteljima u dječjim vrtićima. U budućnosti će se razni sektori automatizirati/robotizirati, ali u sektoru skrbi i njege, bilo u vrtiću, zdravstvenoj ustanovi ili domu za starije i nemoćne, trebat će nam još više radnika. Tu će ljudski faktor uvijek biti nezamjenjiv.
Mislite li da ste politički profitirali od ukidanja mjere roditelj odgojitelj? Nikoga više ne treba uvjeravati da ta mjera financijski nije imala smisla…
Ne vodimo se tim kriterijima kad donosimo odluke. Ne pitam se prvo hoćemo li politički profitirati, nego se vodimo time što je ispravno i u interesu Grada Zagreba i većine građana koji u njemu žive. To je nekad popularno, a nekad nije.
Je li bilo neugodno kad su majke odgajateljice došle prosvjedovati pred vaš stan?
Sigurno nije bilo ugodno za moje susjede, koji nemaju veze s odlukama koje donosim.
Kako je uopće raditi u ovoj Gradskoj upravi proteklih pola godine? Hoćete li cijelog mandata imati radni dan koji traje 12 sati?
Posao gradonačelnika je drugačiji. Ako pitate i gradonačelnike u manjim gradovima, oni će vam isto reći da rade od jutra do mraka. I vikendom i praznikom ste gradonačelnik. Čim izađete negdje, ljudi vam prilaze i govore o svojim problemima.
Što se tiče situacije u Gradskoj upravi, na početku ste govorili da niste sigurni je li sve što potpisujete regularno. Je li se tu razvilo neko veće povjerenje?
Tri tjedna nakon što sam stupio na dužnost, uhićena je pročelnica Stručne službe gradonačelnika, preko koje dolaze sve mape dokumenata koje potpisujem. Od prvog dana sam sve dokumente čitao, tražio pojašnjenja za ono što mi nije jasno.
Postoji jasan put u vezi nastanka svakog dokumenta, tko ga je pripremio, tko ga je odobrio i to se parafira, a meni na kraju dolazi na potpis jer sam zakonski zastupnik Grada. To znači da nije nužno na meni osobna pravna odgovornost za svaki dokument koji potpišem, ali često jest politička odgovornost. Htio sam upoznati cijeli sustav bolje, shvatiti procese oko nastanka različitih dokumenata koje sam vraćao na doradu dok nismo uspostavili bolji sustav, pa su stvari na početku išle sporije.
Imate li dojam da vas bandićevci u Gradskoj upravi sabotiraju?
Ima ljudi koji su prema nama neprijateljski raspoloženi od prvog dana i to se nije promijenilo. Ima nekih koji su sami otišli, a neki sami odlaze sada, jer od prvog siječnja na snagu stupa preustroj Gradske uprave, smanjuje se broj pročelnika, zamjenika pročelnika itd. To je proces koji će trajati neko vrijeme, a on će se nastaviti i kada dođu pročelnici izabrani na javnim natječajima.
Mi se ne možemo baviti svakim pojedinim slučajem, jer imamo 3100 ljudi u Gradskoj upravi, oko 6000 ljudi u vrtićima, oko 2000 u kulturnim ustanovama, nešto manje od 8000 u Holdingu, oko 3800 u ZET-u, tu su još zdravstvene ustanove, sportske ustanove…
To je ogroman sustav i mi se možemo baviti uglavnom rukovodećim pozicijama, odnosno pročelnicima, ravnateljima i direktorima koji bi dalje sami trebali upravljati. Moj posao gradonačelnika je koordinirati sustav.
Što naprimjer?
Primjerice, ponekad dolazi do sukoba između gradskih ureda u određenim temama, što je donekle očekivano jer svaka organizacijska jedinica ima neku svoju kulturu i logiku, a ponekad je potrebno izaći izvan te logike. Primjerice, svaki petak imamo koordinaciju sa svim pročelnicima ureda koji su na bilo koji način uključeni u proces obnove i to je potrebno koordinirati da smo svi na istom putu, da rješavamo konflikte između ureda, inače stvari ne bi funkcionirale.
Pa ne bi li pročelnici tih ureda sami među sobom trebali rješavati konflikte?
To bi bilo normalno, no uvidio sam da često to, nažalost, nije tako i moram razrješavati paralize sustava koje zbog toga nastaju. Vjerujem da će toga biti sve manje i manje.
Razgovaramo u Gradskoj upravi. Osjećate li se prihvaćeno ovdje? Teško mi je vjerovati da se može ići naprijed ako u jednom trenutku cijela Gradska uprava ne bude išla u istom smjeru.
Krenulo je. Postoje tu i tamo neke situacije u kojima je očito da se stvari namjerno koče i to smo rješavali.
Kako?
Različitim metodama koje su nam na raspolaganju u skladu sa zakonom. Jasna je hijerarhija, jasno je što je mandat koji imamo i na tome inzistiramo. U vezi nekih tema tražili smo svakodnevno izvješće o napretku, kako ne bi dolazilo do namjernog usporavanja.
Mogu reći i da su mnogi zaposleni u Gradskoj upravi stručni i profesionalni ljudi. Nekima mi nismo najdraža politička opcija, ali mnogi od takvih rade profesionalno svoj posao. Naš liderski stil je voditi primjerom, kako sam vam rekao i prošli put. Ako mi dajemo sve od sebe da ovaj Grad što bolje funkcionira i da građani Zagreba bolje žive, očekujem to i od svih drugih koji rade za Grad.
Imate li neke konkretne brojke vezano za zaposlene?
Niz ljudi je dao otkaz ili odlazi u mirovinu. Od 2022. godine ćemo imati 16, a ne 27 gradskih ureda, a tako ćemo moći i optimalnije koristiti resurse koje imamo. Dosad je svaki ured imao npr. svoju pravnu službu, a kada spojite više ureda u jedan, onda je potreban i manji broj zaposlenih.
Mene zanima podatak koliko je ljudi bilo zaposleno u Uredu gradonačelnika kad ste preuzeli funkciju, a koliko će ih biti zaposleno godinu dana nakon toga odnosno koliko ih je zaposleno sada, pola godine kasnije.
Na razini svih gradskih ureda u ovih sedam mjeseci otkad smo došli na vlast, oko 100 zaposlenih je manje.
Još malo o kadrovskim pitanjima. Jedna od prvih odluka koje ste donijeli kao gradonačelnik je bila imenovanje Nikole Vukovića i Ante Samodola u Upravu Holdinga. Je li to bila ispravna ili pogreška odluka?
U tom je trenutku to bila ispravna odluka. Holding je bio u zabrinjavajuće lošem stanju: prazni računi, veliki dugovi, niz kratkoročnih pozajmica od banaka, cijeli niz dugovanja koji je baš tada stizao na naplatu… Morali smo hitno djelovati.
Nije toliko pitanje kako su postavljeni, nego koji su ljudi bili izabrani i zašto?
Vuković je izabran zato što je bio već u sustavu i poznavao ga je. Iz perspektive hitnog djelovanja u kriznoj situaciji, smatrali smo da trebamo nekoga tko poznaje sustav, a nije trenutno u njemu. To je bio Vuković kao predsjednik Uprave, a s njim u paketu došao je Ante Samodol kao član Uprave, koji je isto tako ranije bio kratko u Holdingu.
I nakon tri mjeseca ste ih smijenili. Je li to bila ispravna odluka?
Ja smatram da jest. Ponovit ću, u situaciji u kojoj dolaze tri nova člana Uprave, izabrani na javnom natječaju, uskoro smo uvidjeli da dva stara člana Uprave njih ne uključuju u odluke. To nismo mogli tolerirati.
Zanima me vaš način odlučivanja: ispravno ih je bilo postaviti, ispravno ih je bilo smijeniti tri mjeseca kasnije. Je li to sve zajedno bila pogreška?
Dali su svoj doprinos stabilizaciji Holdinga.
Ne vidite tu nikakvu vašu grešku?
Greške se događaju u različitim stvarima, tko god radi, radi greške. Ključno je iz toga naučiti i ići dalje. Pokazalo se da su oni bili pravi ljudi za stabilizaciju, ali ne i za daljnji razvoj Holdinga kako ga mi vidimo, kao moderno poduzeće s jasnim procesima i kulturom timskog rada.
Spomenuli ste javne natječaje. Suludo je da tek sada dobivate predstojnicu Ureda gradonačelnika. Koliko će još trajati da se ekipirate u potpunosti?
Puno. Procedura za izbor pročelnika traje od četiri do šest mjeseci, a većinu natječaja možemo pokrenuti tek sada kad stupi novi preustroj Gradske uprave na snagu.
Ali kada ćete vi konačno početi provoditi svoju politiku sa svojim kadrovima?
Na proljeće 2022. godine bismo trebali imati sve pročelnike. Prva godina mandata će nam proći bez pročelnika koje smo sami izabrali. Možemo izabrati vršitelje dužnosti, ali samo iz sustava.
Takva je procedura: raspisivanje natječaja, rok za predaju dokumenata, pismena testiranja, usmeni razgovori, provjera kaznene evidencije i diploma, u čemu se naslanjate na državne institucije, pa ta dinamika nije pod vašom kontrolom, i onda još žalbeni rokovi.
To je frustrirajuće i sto puta sam rekao da se zakonski okvir mora mijenjati. Nije prirodna situacija da gradonačelnik nasljeđuje pročelnike svojeg prethodnika, pročelnike koji imaju neopozive mandate. Preustroj koji smo napravili je efektivno okončao mandate nekih pročelnika.
Postoji li mogućnost angažiranja pročelnika iz inozemstva? U Njemačkoj imate sigurno mnogo stručnjaka za promet sa zelenom političkom pozadinom kakvih u Hrvatskoj nema. Odnosno, možete li u Hrvatskoj naći stručnjake koji također dijele vašu politiku?
Naravno da možemo u Hrvatskoj naći takve stručnjake. Postoji, naravno, opcija da se za neke konkretne potrebe ili studije angažiraju stručnjaci iz inozemstva ako takvih stručnjaka nema na domaćem tržištu. Možemo govoriti i o angažmanu stručnjaka za gradske ustanove…
Ili to.
Što se tiče pročelnika, bitno je da provode politiku kojom smo dobili izbore. Nije dovoljna samo stručnost već i poznavanje našeg programa, jer ti programi su temelj razvojnih strategija po sektorima kojima će se ti pročelnici baviti.
Da razjasnim: postoji li mogućnost angažiranja ljudi izvan Hrvatske da vode neke gradske ustanove? Primjerice, jednu od važnijih kulturnih institucija u Beču, Kunsthalle, vodi kustoski kolektiv iz Zagreba…
WHW. (What, How & for Whom - WHW je međunarodno priznati kustoski kolektiv koji čine kustosice Ivet Ćurlin, Ana Dević, Nataša Ilić i Sabina Sabolović, te dizajner i publicist Dejan Kršić, op.a.)
Da. Zašto Zagreb ne bi imao stručnjaka iz, recimo, Francuske koji vodi Muzej suvremene umjetnosti?
Ne vidim ništa loše u tome. Dapače, drago mi je i što ćemo uskoro moći objaviti neka imenovanja ljudi koji su rođeni u Hrvatskoj, ali su profesionalni angažman proveli izvan Hrvatske i sad su se odlučili vratiti.
Vani su stekli znanje i iskustvo, a sada se žele vratiti i to primijeniti kod nas. To nitko ne radi radi novca, već zato što vide izazov i žele učiniti nešto za opće dobro. Htjeli smo motivirati ljude na to i to se počelo događati. Na natječaje se javljaju ljudi iz privatnog sektora koji dolaze na puno manje plaće, ali to ionako ne rade radi novca. Rade to jer žele učiniti nešto dobro za ovaj grad. Ključno je da privlačimo takve ljude i da budu dio promjene koja se događa.
Zagrebu treba živosti i različitosti.
Zagreb je hrvatska metropola i meni je ključno da se svi ovdje osjećaju dobro, i oni rođeni ovdje i oni koji nisu, koji dolaze iz drugih dijelova Hrvatske ili iz drugih država. Želim da svi koji ovdje žive osjećaju da je Zagreb njihov dom. Jako je bitno da je Zagreb tolerantan i otvoren prema svima koji su ovdje došli raditi i živjeti. Nedavno smo imali jedan rasistički incident i to ponovno osuđujem, takve stvari treba osuditi na svim razinama i kazniti.
Prije izbora niste bili skloni prodaji gradskih zemljišta, sada spominjete to kao opciju za sređivanje financija. Što će se prodavati? Odnosi li se to i na zemljište u Mandlovoj ulici?
Mandlovu nismo baš spominjali u kampanji prije izbora, već Gredelj, Paromlin i Zagrepčanku, no nikad nismo ni rekli da ne treba prodavati nijedno gradsko zemljište.
Za dokumentaciju za izgradnju nove gradske knjižnice na prostoru Paromlina plaćeno je gotovo 17 milijuna kuna, a ništa drugo nije napravljeno u 15 godina. Paromlin nećemo prodavati jer tu knjižnicu želimo izgraditi.
Nadalje, Gredelj će postati novi centar Zagreba. O tome kako će on izgledati, treba provesti raspravu prilikom izrade urbanističkog plana uređenja: kakav će biti omjer javne i privatne namjene, u kojim etapama će se odvijati gradnja. Ako budemo čekali da sve krene u paketu, bojim se da će previše vremena proći do prve realizacije.
Jedino se oko Zagrepčanke može razmotriti prodaja, imajući u vidu teško stanje gradskih financija, no to nije realno u 2022. godini i zato i nije stavljeno u proračun.
Da rezimiram: Paromlin i Gredelj se neće prodavati, Zagrepčanka možda nekad u budućnosti…
Da.
… a neke druge parcele će se prodavati.
Primjerice, Blato. Gradu Zagrebu je u interesu da se tamo konačno realizira jedna zdravstvena ustanova, a u planu je izgradnja Nacionalne dječje bolnice. Zagrebu je potrebno da ima barem jednu bolnicu s južne strane Save.
Ne vidim nikakav problem da se to zemljište proda državi i da se time konačno ubrza izgradnja bolnice.
ZET konačno ima novog direktora…
Da, ali nije još stupio na poziciju, tek krajem siječnja.
Razumije li novi direktor ZET-a da on njime treba upravljati u skladu s vašom zelenom prometnom politikom, a ne s ciljem, primjerice, maksimalizacije profita?
Naravno da razumije. O tim stvarima razgovaramo na svim natječajima s kandidatima koji uđu u uži krug. Ljude u uži krug biramo temeljem njihovih životopisa i programa.
Nakon toga razgovaramo s njima o tome što se iz njihovih programa ne uklapa u našu viziju. Naravno da tražimo ljude koji se u smislu naših planova uklapaju. Tražimo ljude koji u najvećoj mjeri dijele našu viziju, jer to inače ne bi funkcioniralo. To naglašavam jer je veći dio ljudi koji smo sada imenovali došao iz privatnog sektora.
Što se tiče ZET-a, ključno je optimizirati njegovo upravljanje i unaprijediti ga. Ako su potrebne neke investicije, potrebne su. Što vrijedi ako je ZET jeftin ako je u isto vrijeme neučinkovit, neudoban i nepouzdan? To je prvi iskorak koji moramo napraviti.
Obnavljamo vozni park za 300 milijuna kuna. S druge strane, nije normalna politika u kojoj je zbroj pojedinačnih karata prosječnog putnika jeftiniji od mjesečne karte. Od nove Uprave očekujemo da napravi plan ušteda na materijalnim troškovima i da onda vidimo treba li doći do korekcije cijena.
Je li vaš politički cilj imati manje automobila na ulicama Zagreba?
Jest. I u tom smislu će ZET uvijek biti subvencioniran iz gradskog proračuna te je nemoguće da posluje financijski samoodrživo. Ne postoji nijedno gradsko prijevozno preduzeće u većim gradovima u Europi koje nije sufinancirano iz proračuna.
Pitanje je koliko. Samo je u Talinu od europskih metropola posve subvencioniran gradski prijevoz, no to vrijedi samo za građane Talina, ali ne za turiste i ljude iz okolice.
ZET je oko 75 posto subvencioniran iz gradskog proračuna i to je puno, iznad prosjeka europskih metropola. Tu je i situacija s kreditom za preskupu žičaru, koji je uzet preko ZET-a i ZET ga mora vraćati.
Je li uzalud pitati kad će žičara biti otvorena? Čini se da to nitko ne zna…
Nije da nitko ne zna. Realno je da će to biti krajem siječnja ili početkom veljače.
Tako brzo?
Sada je promijenjen zastarjeli pravni okvir, no mi i dalje radimo s proizvođačem opreme na rješenjima za dodatno smanjenje buke. Treba još obaviti mjerenja u skladu s novim pravilima, u suradnji s ostalim institucijama, poput inspektorata i dva resorna ministarstva.
Nadam se da ćemo žičaru pustiti u pogon krajem siječnja.
Nedavno sam putovao u Njemačku. Kada sam se vraćao, od centra Frankfurta do zračne luke vlakom mi je trebalo desetak minuta, a kada sam sletio u Zagreb, od Franje Tuđmana do šireg centra grada trebalo mi je više od sat vremena. Radite li na povezivanju zagrebačkog aerodroma i Zagreba?
Imali smo neki dan sastanak s direktorom HŽ infrastrukture na tu temu, kao i sastanak s ministrom prometa. Dogovor je da zajedno razmrsimo taj problem, da izaberemo jednu od ponuđenih opcija i model kako to financirati.
Jeste li se dogovorili ili ste se dogovorili da ćete se dogovoriti?
Svi bi se dionici trebali okupiti na jednom mjestu u siječnju, što bi uključivalo i Zagrebačku županiju, Veliku Goricu i druge.
Hoće li građani Zagreba do kraja vašeg mandata doći brzo do aerodroma?
Hajdemo vidjeti što će biti na tom sastanku u siječnju, pa ću onda moći biti optimističan ili pesimističan. Zanima me koja je vizija oko toga, prije svega, Ministarstva prometa, jer mi to bez njih ne možemo riješiti.
Tu je u igri i Zagrebačka županija zbog prostornog plana, kao i Velika Gorica, zato što je tamo zračna luka. Rješenje moramo pronaći zajedno. Svima je jasno da je postojeće stanje potpuno neadekvatno za europsku metropolu, da nemamo direktnu željezničku liniju od grada do zračne luke.
Je li i dalje plan da u ovom mandatu dođe do izgradnje novih kilometara tramvajske pruge?
Da. O tome smo razgovarali s Ministarstvom prometa i u vezi povlačenja novaca iz europskih fondova. Na tome i dalje radimo.
Što je s drugim prometnim problemima u Zagrebu?
U 2022. godini ćemo imati široku raspravu o tome kako regulirati promet u širem centru grada, ali i na razini cijelog Zagreba. Moram reći da je način na koji se Zagreb trenutno prometno razvija potpuno neodrživ. Mi ne možemo izgraditi dovoljno cesta i parkirnih mjesta za to da imamo dva ili čak tri automobila po obitelji.
U odnosu na druge gradove EU, imamo previše automobila po glavi stanovnika i ta brojka i dalje raste. Oni idu u jednom smjeru, mi idemo u suprotnom. I to nije samo pitanje klimatskih promjena već i kvalitete života u gradu.
To je i pitanje statusa i svjetonazora.
Razgovarao sam s kolegama gradonačelnicima na klimatskoj konferenciji u Glasgowu i zaključili smo da nam pandemija definitivno komplicira stvari. Ljudi su se iz javnog prijevoza preselili na bicikle, ali i u osobne automobile. Kupili su većinom dodatne rabljene automobile, a to se dogodilo i u Zagrebu. Mi u protekle dvije godine imamo velik pad broja putnika u javnom prijevozu.
To je dodatni financijski problem za ZET, a u isto vrijeme se povećao broj automobila i prometnih gužvi u gradu. Taj trend je neodrživ, moramo ići prema većem korištenju javnog prijevoza, kao i biciklističkog i pješačkog.
Zašto i dalje imamo automobile u Masarykovoj i Teslinoj ulici?
Proširenje pješačke zone je dio te priče koju ćemo pokrenuti 2022.
Je li gradonačelnik za proširenje pješačke zone u centru grada?
Naravno da sam za proširenje pješačke zone u centru grada i to sam govorio i u kampanji. Tu je puno otvorenih pitanja koja se još trebaju riješiti, ali, da, to je naš politički stav.
Prijeđimo na temu otpada. Živio sam u Beču i Berlinu i tamo mi je bilo lagano reciklirati otpad. Sve je bilo organizirano i logično. Sada kada u Zagrebu razdvajam otpad, stan mi je pun nekakvih vreća različite boje, ispred zgrade je hrpa kontejnera i kanti za smeće, ali nijedna nije za staklo, stavljam zajedno plastiku i metal, što mi nema logike… Čitav taj zagrebački sustav je izvedbeno demotivirajuć, neovisno u plaćanju. Hoće li se to promijeniti, hoće li mi Grad Zagreb olakšati razdvajanje otpada?
Tu ima mnogo prostora za napredak, i što se tiče same logike razdvajanja i što se tiče edukacije građana. Novi sustav naplate prema količini miješanog otpada će nas natjerati da sve to preispitamo. Imali smo odluku koju smo trebali pustiti na javno savjetovanje, no nakon što smo prošlog tjedna imali sastanak s ministrom gospodarstva i održivog razvoja, pojavila su se neka nova pravna pitanja, tako da ćemo malo odgoditi predstavljanje novog sustava dok to ne riješimo.
U siječnju ćemo finalizirati odluku i pustiti je na javno savjetovanje mjesec dana, pa će u veljači Gradska skupština odlučivati o tome. Nakon toga slijedi period prilagodbe, koji će vjerojatno trajati pola godine. Građanima smo obećali plaćanje prema količini miješanog otpada kako bi se financijski nagradilo razdvajanje smeća.
Cijeli sustav treba poboljšati. No treba imati na umu da ni u jednom europskom gradu sustav nije isti za, primjerice, obiteljske kuće i višestambene zgrade, nije isti za gusto naseljen centar grada i druge kvartove.
Ključno je da spremnici za otpad budu pod kontrolom suvlasnika zgrade jer se inače ne može raditi naplata prema količini. To bi smanjilo i broj spremnika na javnim površinama, kojih je sad, po procjenama, oko 200.000. Zagreb, znači, trenutno ima na javnim površinama po jednu kantu na četiri stanovnika, što je suludo.
Znači, sljedeće jeseni trebao bi u potpunosti funkcionirati novi sustav razdvajanja otpada?
Da.
Grad Zagreb više neće trebati tvrtke Petra Pripuza za upravljanje otpadom?
Gdje god Grad Zagreb može sam upravljati otpadom, to će i napraviti. Sada trebamo otvoriti novo skladište za glomazni otpad, koje je inače izgrađeno prije petnaestak godina. Nikad nije bilo u funkciji.
O čemu tu govorimo, to je neka hala? I samo je trebalo tu odložiti glomazni otpad?
Trebalo je staviti u funkciju. Riješiti dokumentaciju, trafostanicu, dozvole itd.
I koliko vam je vremena za to trebalo?
Nekoliko mjeseci. A prošla vlast to nije napravila u 15 godina.
Znači, Bandić je 15 godina pustio da to skladište samo stoji i ničemu ne služi?
Da.
Ovom odlukom o gospodarenju otpadom rješavamo i pitanje drobilica. Rekli smo da nema smisla da to rade privatna poduzeća. Što se tiče biootpada, to i dalje rade privatna preduzeća jer Grad Zagreb nema svoju kompostanu, no sad smo za nju odvojili novac u sljedećem proračunu kako bismo mogli krenuti s izgradnjom. Investicija je veća od 200 milijuna kuna, a dvije trećine sredstava očekujemo od Fonda za zaštitu okoliša i iz europskih fondova, u suradnji s državom.
Sortirnicu i kompostanu namjeravamo izgraditi do kraja ovog mandata.
To će biti prva nova postrojenja za gospodarenje otpadom u Zagrebu nakon nekoliko desetljeća. U kompostani ćemo moći proizvoditi svoj kompost i bioplin, što će značajno smanjiti troškove.
U sortirnici će se odvajati suhi reciklanti na svoje podvrste kao, primjerice, pomiješana plastika na različite vrste plastike, koje ćemo onda moći prodavati kao sirovinu. Dosad smo plaćali za takvu vrstu otpada privatnim tvrtkama, a ubuduće ćemo kao Grad Zagreb od istog otpada moći ostvarivati prihode.
Nova njemačka vlada je kao jedan od svojih najvažnijih projekata najavila izgradnju društvenih stanova. Vi ste obećali da ćete do kraja prvog mandata u Zagrebu moći pokazati izgrađene nove gradske stanove. Stojite li i dalje pri tome?
Da. Tražimo investicijski model, uzimajući u obzir preveliku zaduženost Grada Zagreba. Ljudi možda ne znaju da se Grad Zagreb ne može zaduživati kao država, koja se može zaduživati koliko želi i tako refinancirati svoje dugove.
Mi za svako zaduženje trebamo tražiti suglasnost od države, a godišnje obveze po kreditima po zakonu nam ne smiju biti više od 20 posto prihoda. Sada je Zagreb na tom zakonskom limitu i to nam jako ograničava manevarski prostor.
Najavili ste prodaju nekih gradskih zemljišta. Zašto tako ne financirate izgradnju gradskih stanova?
Točno, ali mi moramo prodavati zemljišta da uopće možemo servisirati ukupni dug koji je na razini jednog godišnjeg proračuna. Proračun Grada Zagreba u užem smislu je oko 10 milijardi kuna, a ukupna zaduženost je veća od osam milijardi kuna, sa značajnim udjelom kratkoročnih obaveza. To je situacija u kojoj smo.
Zato je najavljeno i restrukturiranje Holdinga te smanjenje broja zaposlenih, naročito ovih na rukovodećim i administrativnim pozicijama. Holding je prošle godine zabilježio gubitak od oko 230 milijuna kuna, što je neodrživo.
Mora se hitno promijeniti kroz kontrolu javne nabave, nove poslovne modele za povećanje prihoda i druge mjere. Razmišljamo i o prodaji imovine Grada Zagreba koja nije strateška, poput poslovnih prostora.
Je li napravljena revizija poslovnih prostora u vlasništvu Grada Zagreba?
Radi se. Svi se slažu da su trenutne cijene zakupa poslovnih prostora potpuno neprihvatljive, da Grad dobiva kikiriki. Sve to je nešto što će trajati, trebat će vremena da to preokrenemo, ali neke poslovne prostore odmah možemo prodati, umjesto da ih jeftino iznajmljujemo visokoprofitabilnim poduzećima. Kao i udio koji imamo u APIS-u.
Jeste zadovoljni ovogodišnjim Adventom?
Nije na meni da ocijenim. Sud će dati građani.
Sudeći po medijima, Advent je bio loš.
Mislim da su mišljenja u najmanju ruku podijeljena. Sjetimo se što je bilo prošle godine - ništa. Prošli Advent imali smo nula kućica. Fascinantno mi je kad se govori da smo smanjili broj kućica s 220 na 70. Ne, povećali smo s nula, koliko je bilo kućica prošle godine, na 70, koliko ih je ove godine. I dalje traje pandemija, ne zaboravimo.
Imali smo broj kućica koji je adekvatan u odnosu na pandemiju i koji je garantirao da možemo dobiti potrebne dozvole da se Advent uopće realizira.
U nekim europskim gradovima Adventa u smislu javnih manifestacija ovih dana uopće nema zbog pandemije. Također, promijenili smo model dobivanja kućica i nitko sada ne može reći da je preko veze ili mitom dobio kućicu ili da ga je netko reketario.
Je li Grad Zagreb konačno nešto zaradio na Adventu?
Grad Zagreb je imao 12 puta veće prihode po kućici nego prije dvije godine, kad je bio zadnji Advent prije pandemije. S tri puta manje kućica u odnosu na 2019. uprihodili smo četiri puta više, tj. više od tri milijuna kuna.
Za sljedeću godinu nam je cilj decentralizirati Advent, da nije ograničen samo na širi centar Zagreba. Ove godine nismo imali vremena za sve to, dočekala su nas uhićenja oko Adventa, morali smo hitno mijenjati model dodjele kućica i raspisati natječaje, a tu je i pandemija. Nakon ovog Adventa kreću odmah evaluacija i pripreme radne skupine koja će se baviti Adventom za 2022. godinu.
Vi se zalažete za cijepljenje?
Da.
Zašto zaposleni u Gradskoj upravi nemaju obavezu cijepljenja?
Mi slijedimo zakonski okvir koji vrijedi i za državnu upravu i za gradsku upravu, a taj okvir ne predviđa obavezu cijepljenja.
Niste za obavezno cijepljenje?
Mislim da ne bi polučilo željeni učinak, a to je da dođemo do maksimalne procijepljenosti. Vidite da je već i ova situacija s obaveznim testiranjem i covid-potvrdama u državnoj i gradskoj upravi dovela do nekih rascjepa u društvu i prosvjeda. Kao gradonačelnik, mogu reći da smo imali samo nekoliko dana da provedemo odluku da samo oni s covid-potvrdama mogu ući u gradsku upravu, poduzeća i ustanove, što je prilično velik sustav.
Građanski odgoj je najavljen pa povučen. Što je s time?
Nije povučen. Radna skupina razvija pilot-projekt u određenom broju škola kako bi u punoj primjeni bio od sljedeće školske godine.
Svima u Zagrebu jasno je da je ovih prvih pola godine bio pokušaj da se preživi nakon nereda koji je ostao iza dva desetljeća Bandića.
Bila je to faza stabilizacije.
Kakve će onda biti 2022. i 2023. godine u vidu onoga što želite postići vašim upravljanjem Gradom Zagrebom?
2022. će također biti stabilizacijska, zato je i proračun takav kakav je i predviđa puno veće vraćanje dugova nego u 2021. godini. Ali u njemu imamo već razvojne projekte koji će u puni zamah doći 2023., u godini koja će u pravom smislu riječi biti razvojna. Zasad smo još uvijek u tranziciji.
Mislite da građani imaju strpljenja za taj tempo?
Jasno je da će strpljenja biti manje, a očekivanja veća kako vrijeme ide. Svjesni smo toga. 2022. će biti velika godina javnih rasprava oko stvari koje se nisu mijenjale desetljećima, rasprava o temama poput prometa i otpada. Tu će biti potreban angažman građana, jer ako doista želimo promijeniti neke stvari na bolje, nije dovoljno samo poboljšanje u Gradskoj upravi. Treba se mijenjati i ponašanje građana. Računamo na njihovu pomoć.
Je li Slobodan Praljak ratni zločinac?
Osuđen je za ratne zločine i to je neosporno.
Znači vaš odgovor je "da"?
Da.
Pitam jer sam gledao vašu konferenciju za medije na kojoj ste govorili o uklanjanju ovog najnovijeg murala s Praljkovim likom na trafostanici i činilo mi se da naširoko govorite o procedurama i nadležnosti, a da niste jasno rekli da kao gradonačelnik ne želite murale osuđenih ratnih zločinaca u Zagrebu, da to izrazite kao jasan politički stav.
Taj politički stav nije izostao. Već kod onog prvog slučaja brisanja murala, rekao sam da je trebao biti uklonjen mural Praljku, a ostala tri da nisu trebala biti. Moj stav je bio jasan još i tada.
U ovih sedam mjeseci iznosio sam i jasne svjetonazorske stavove, bio sam prvi gradonačelnik Zagreba na Prideu i prvi gradonačelnik Zagreba na komemoraciji Aleksandri Zec. Sve to jasno pokazuje gdje smo na političkom spektru.