Tomašević digao golemi kredit mimo procedure, štetan je za gradske firme

Foto: Davor Višnjić (Pixsell)

ZAGREBAČKI HOLDING nije poštovao proceduru vezano za kredit od 240 milijuna eura, što bi tri gradske tvrtke, koje su sudužnici tom kreditu - Gradsku plinaru Zagreb, Gradsku plinaru Zagreb - Opskrbu i Vodoopskrbu i odvodnju d.o.o. - moglo gurnuti u posebno nepovoljnu financijsku situaciju.

>> Zagrebačka Skupština odobrila Holdingu dizanje kredita od 240 milijuna eura

Zagrebački holding, u vrijeme dok su o kreditu raspravljali na Skupštini grada Zagreba, nije imao dozvolu, potporu i suglasnost Gradske plinare Zagreb za sudužništvo u kreditu potvrdio je u razgovoru za Index član Nadzornog odbora (NO) te tvrtke Vlatko Kottnig.

Član Nadzornog odbora sve prijavio 

Ovaj član NO-a postupanje Holdinga prijavio je institucijama tvrdeći kako će ovaj kreditni aranžman dovesti u pitanje financijski opstanak te vrlo bitne zagrebačke tvrtke koja se u posljednje vrijeme spominje u kontekstu prodaje odnosno privatizacije. 

Da Zagrebački holding, a tako ni gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević, nije poštovao proceduru oko ovog ogromnog financijskog aranžmana, kao i da im je bilo bitno da se odmah s bankama potpiše kredit bez puno propitkivanja javnosti, potvrdila nam je predsjednica gradskog Odbora za financije, nezavisna vijećnica Dina Vasić. 

Suglasnost by Index.hr on Scribd

Ona nam je otkrila da je materijale od sedamdesetak stranica o kreditu Zagrebačkog holdinga dobila u večernjim satima, dok je sam gradski Odbor, koji je o tome trebao raspravljati, bio zakazan sljedećeg dana u devet sati ujutro! Također otkrila nam je i niz manjkavosti vezano za taj kreditni aranžman. 

Šutnja gradskih tvrtki 

Da je bilo manjkavosti, slaže se i SDP-ov vijećnik Renato Petek koji kaže da se iza kredita i sudužništva zapravo krije nikada opovrgnuta priča o privatizaciji te tri gradske tvrtke. Naglasimo kako su Gradska plinara Zagreb i Vodovod i odvodnja odlučili ignorirati naše upite. Jedino se javila Gradska plinara Opskrba koja kaže da će tek izdati sudužništvo za dugoročne kredite za potrebe Holdinga. No, krenimo redom.  

Početkom ovog tjedna, zagrebačka gradska skupština, bez nazočnosti oporbe, prihvatila je prijedlog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o zaduženju Zagrebačkog holdinga od 240 milijuna eura. Kako je rečeno, to je najveće zaduženje Zagreba u posljednjih 15 godina.

Čudno zbrajanje ukupne vrijednosti svih nekretnina

Korisnik tog kredita je Zagrebački holding, a sudužnici su gradske tvrtke i to Gradska plinara Zagreb, Gradska plinara Zagreb - Opskrba i Vodoopskrba i odvodnja. Riječ je o zaduženju kod šest banaka - Zagrebačke banke, Erste&Steiermärkische banke, Privredne banke Zagreb, OTP banke, Raiffeisenbanke i Nove hrvatske banke. 

Popis nekretnina by Index.hr on Scribd

Od ukupnog iznosa kredita, 18.4 milijuna eura bit će usmjereno na opće poslove grupe Zagrebački holding, a preostali iznos od 221.6 milijuna eura ići će u refinanciranje postojećih dugova. Osim jamstava gradskih tvrtki, koji su sudužnici, dane su i nekretnine koje su procijenjene u ukupnoj vrijednosti od najmanje 100 milijuna eura. 

Nekretnine je Bandić pokušavao prodati, bez uspjeha

Riječ je o kampu Veli Jože u Savudriji, hotelskom naselju u Dugoj Uvali, hostelu u Velom Lošinju, naselju u Silbi, hostelima u Skradinu i na Krku te nizu poslovnih zgrada u Zagrebu kao što je upravna zgrada Vodovoda i Odvodnje te sama upravna zgrada Zagrebačkog holdinga u Vukovarskoj ulici te na kraju i imovina Gradske plinare Zagreb te zemljišta na Pavlinskom putu i u Kutini.

Gotovo sve te nekretnine bivša administracija Milana Bandića pokušavala je prodati i to bez uspjeha. Isto tako, nevjerojatno je da su sve nekretnine procijenjene zajednički na 100 milijuna eura bez da se radila procjena svake pojedinačne nekretnine, što je uobičajeno u ovakvim poslovima kada se nekretninom jamči financijski aranžman kod banaka.

"Uvjeti koje smo dobili su povoljni, a kamate bolje od onih koje je dobila država", rekao je Tomašević o ovoj temi, dodajući da je s bankama pregovarao posljednja 2 mjeseca. Žurnost postupka prihvaćanja kredita objasnio je "zahtjevnošću procesa". U toj hitnosti procesa Tomaševićeva administracija napravila je niz grešaka, a koje bi, kažu naši sugovornici, mogle skupo koštati sve građane Zagreba. 

Član Nadzornog odbora GPZ-a: Sve sam prijavio 

"Štitim javni interes te sve radnike koji rade u ovoj tvrtki, kao i samu tvrtku. Tvrdim da se ovim kreditnim aranžmanom, točnije sudužništvom GPZ-a, ugrožava sama tvrtka, a samim time i egzistencija 400 radnika", kaže za Index Vlatko Kottnig, član Nadzornog odbora GPZ-a, koji predstavlja radnike, dodajući da je sve prijavio institucijama. 

Član Nadzornog odbora Vlatko Kottnig

Naime, kako nam je rekao, Nadzorni odbor uopće nije donio odluku o sudužništvu te tvrtke na kredit Zagrebačkog holdinga. Nisu ni mogli nakon što je direktor te tvrtke odbio potpisati odluku o sudužništvu.

"Nadzorni odbor nikad nije dao suglasnost na kredit jer direktor društva nije potpisao tu odluku. Skinuli smo tu točku dnevnog reda jer nismo imali o čemu raspravljati", kaže Kottnig u razgovoru za Index. 

U 23 sata dali Nadzornom odboru materijal o kreditu i da o tome odluče odmah ujutro

Kako GPZ nije dao suglasnost na kredit, a ni druge dvije gradske tvrtke koje su sudužnici, u petak pred glasanje o kreditu, vijećnici su dobili suglasnosti za te tri tvrtke koje je potpisao Predsjednik uprave Zagrebačkog holdinga Ivan Novaković. Naime, Zagrebački holding predstavlja Skupštinu, odnosno vlasnika te tri tvrtke, te su bez Uprava tih tvrtki donijeli odluku o ulasku u ovaj kreditni aranžman. 

Dina Vasić, predsjednica Odbora za financije (Boris Ščitar - Pixsell)

"Direktor jedini može samostalno zastupati društvo, a ne članovi Skupštine, odnosno vlasnici. Skupština može donijeti pravorijek, no nisu mogli ništa u ovom slučaju jer odluke o sudužništvu nije ni bilo", objašnjava Kottnig. 

Kottnig naglašava da je Nadzorni odbor u četvrtak, 1. rujna u 11 sati navečer dobio materijale o kreditu, a da su sljedećeg dana u 10 i 30 ujutro morali donijeti tako važnu odluku. Na kraju nisu ni morali donijeti odluku jer, kako objašnjava Kottnig, direktor nije ni dao suglasnost. 

Ima li smisla Nadzorni odbor

"I sada nam svima ostaje pitanje, kakav je onda smisao Nadzornog odbora? Kakav? Ako Skupština, u ovom slučaju Zagrebački holding, može preskočiti i direktora i Nadzorni odbor i donijeti ovakvu odluku. Odluku koja je za nas nepovoljna", kaže Kottnig uvjeren kako su ovim aranžmanom financijski ugroženi.

Dina Vasić, nezavisna vijećnica koja je ujedno i predsjednica Odbora za financije Gradske skupštine, također potvrđuje kako se radilo u velikoj brzini te da ostaje nekoliko vrlo spornih točaka. 

Predsjednica Odbora za financije: Dokumentacija je bila puna grešaka

"Kao predsjednica Odbora za financije saznala sam za kredit u srijedu navečer, prošlog tjedna, i to u 19 sati. Sjednica Gradskog odbora bila je zakazana za četvrtak ujutro. Tražili smo više vremena s obzirom na to da je riječ o opširnoj dokumentaciji", kaže vijećnica Vasić za Index dodajući kako je ipak odluka odgođena te su dobili vikend za provjeru dokumentacije. 

"Krenuli smo u analizu dokumenata te smo našli niz grešaka, od onih banalnih pravopisnih i gramatičkih grešaka, do onih bitnih strukturalnih grešaka. Griješilo se u datumima i brojkama", svjedoči za Index vijećnica Vasić dodajući da je jedna od manjkavosti bila činjenica da im je dan izračun koliko pojedinačno vrijede nekretnine koje su dane u zalog kreditu. 

Kredit je neminovnost, no postojale su i druge opcije financiranja

Vasić kaže kako je ekonomist, no da bi o nekim manjkavostima trebali raspravljati pravnici. Tvrdi i kako je kredit potencijalno rizičan jer je vezan uz Euribor. Svjesna je kako je kredit za Zagrebački holding realnost, no ističe kako postoje i druge opcije refinanciranja te da se sve radilo zapravo "preko noći" kao i da je nedostajao dio dokumentacije. 

"Mi kao Odbor nismo odlučivali o donošenju kredita, mi to ni ne radimo, nije u našem opisu posla, mi smo dali suglasnost da se ta točka dnevnog reda uvrsti te da se glasa o tome. To smo i napravili", kaže Vasić na kraju. 

Da je bilo manjkavosti i da se sve htjelo napraviti preko noći, svjestan je i SDP-ov gradski zastupnik Renato Petek koji je na gradskoj skupštini potencirao pitanja suglasnosti sudužnika te problema vrijednosti imovine.  

Tomašević: Ne prodajemo, nego dajemo u zalog

Tijekom rasprave u Skupštini Petek je zatražio stanku kako bi se provjerilo postoje li svi dokumenti. Radi se, kako je rekao, o suglasnosti sudužnika, aktima o sudužništvu, a postoji i problem oko vrijednosti imovine.  

Gradonačelnik Tomašević rekao je Peteku da nekretnine koje su navedene ne idu u prodaju već se stavljaju u zalog, što je prema njemu, velika razlika. 

"U ugovoru jasno piše da je banka procijenila vrijednost tih nekretnina kao zalog ako Zagrebački holding neće moći otplaćivati svoje kredite, što se nadam i vjerujem da se nikada neće dogoditi. A čak i da se dogodi - stvarna vrijednost tih nekretnina se utvrđuje na tržištu, i to putem javnog natječaja", poručio je Tomašević na sjednici. 

U razgovoru za Index Petek naglašava kako je to pogrešno tumačenje jer su nekretnine morale biti iskazane u pojedinačnim vrijednostima,  a te vrijednosti morao je ustanoviti vještak, odnosno postojala je posebna procedura koja se ovdje nije poštovala.

Petek: Banke baš traže tri gradske tvrtke za koje se spominje da bi mogle biti privatizirane

"Naravno, nakon svega je pitanje jesmo li mi vijećnici u Skupštini dobili materijale, odnosno dokumentaciju koja je išla bankama, jer čisto sumnjam da je išla u ovakvom obliku s nekim zbirnim vrijednostima", kaže Petek naglašavajući da je možda i najviše sporno sudužništvo za tri gradske tvrtke. 

"Banka baš traži te tri gradske tvrtke i to one tvrtke koje se spominju u posljednjih godinu dana kao one koje bi mogle biti privatizirane. To, naravno, otvara niz pitanje na koja nismo dobili odgovor", kaže Petek na kraju naglašavajući kako tri gradske tvrtke koje su ušle u sudužništvo za kredit od tog kredita nemaju ama baš nikakve koristi. 

Petek napominje da sljedeće ljeto dolaze na naplatu obveznice Grada Zagreba. Riječ je o obveznicama iz Londona iz 2007. godine kada se Grad Zagreb zadužio za 300 milijuna eura, a u kojima se spominje i GPZ. Ta bi gradska tvrtka baš zbog ovog financijskog aranžmana mogla biti u problemima.

Gradske tvrtke bez komentara o posljedicama kredita

Sve tri gradske tvrtke upitali smo je li odluka o kreditnom zaduženju dobra za njihovo poslovanje. Također, zanimali su nas i detalji zašto nisu dali suglasnost prije nego što je donesena odluka na Gradskoj skupštini. Odgovorili su nam tek iz Gradske plinare - Opskrba i to tek djelomično. 

"GPZO je dio Grupe Zagrebački holding te će sukladno ugovoru izdati sudužništvo za dugoročne kredite za potrebe Grupe", stoji u odgovoru u kojem se dodaje da je odluku o sudužništvu donijela Skupština kao najviše tijelo Društva, a cijeli kreditni aranžman odobren je od strane Gradske skupštine Grada Zagreba. 

Naglasimo na kraju kako je upravo ovaj kredit bila tzv. "kap koja je prelila čašu", a nakon koje je zagrebački Gradski odbor SDP-a raskinuo koalicijski sporazum s političkom platformom Možemo.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.